Sudstvo u BiH - Loše istrage, tužioci pod uticajem, nema visoke korupcije, sindrom nekažnjivosti

Sudstvo u BiH - Loše istrage, tužioci pod uticajem, nema visoke korupcije, sindrom nekažnjivosti

U prošloj godini podignuta je samo jedna optužnica iz oblasti visoke korupcije. Tužilaštvo BiH i Poseban odjel Republičkog javnog tužilaštva RS nastavljaju nizati neuspjehe

Posljednji izvještaj Misije OSCE-a u BiH, simboličnog naziva “Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”, samo je još jedan od pokazatelja potpune neefikasnosti bh. pravosuđa.

ISPOD SVAKOG STANDARDA 

Rezultati do kojih je Misija došla su zapanjujući - u prošloj godini tužilaštva u BiH su podigla samo jednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije. 

“Iako je ovo isti rezultat kao i u 2018., u obje ove godine zabilježen je nagli pad u poređenju sa 2017. kada je podignuto 10 optužnica u predmetima visoke korupcije. Predmeti korupcije srednjeg nivoa bilježe isti trend sa 15 podignutih optužnica za ovu kategoriju predmeta u 2019., u poređenju sa 2018. (33 optužnice) i 2017. godinom (35 optužnica)”, stoji u izvještaju. 

Dodatnu zabrinutost izaziva to što je učinak specijalizovanih tužilaštava na državnom (Tužilaštvo BiH) i nivou RS-a (Poseban odjel Republičkog javnog tužilaštva RS) zabilježio čak i dodatni pad – nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u prošloj godini. 

Misija je rad ova dva specijalizovana tijela u 2019.  ocijenila -  ispod svakog prihvatljivog standarda. 

Pored pogoršanja već negativnog trenda u ove dvije institucije, čak i tužilaštva čiji je rad u prethodnim godinama ocijenjen kao pozitivan, zabilježila su pad u broju podignutih optužnica iz predmeta visoke korupcije. Ovo se posebno odnosi na Kantonalna tužilaštva u Sarajevu i Tuzli koji u 2019. nisu podigli niti jednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije, dok su iz korupcije srednjeg nivoa podigli jednu, odnosno dvije optužnice. 

Osjetno smanjenje broja optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa uočeno je i u tužilaštvima u Brčko distriktu BiH, Zeničko-dobojskom kantonu, Bijeljini, Livnu i Istočnom Sarajevu.  

“Učinak tužilaštava u Mostaru i Novom Travniku, s druge strane, ostaje i dalje dramatično neadekvatan kao što je to bio slučaj i u prethodnim godinama, s obzirom na to da je ovo potonje tužilaštvo u posljednje tri godine podiglo optužnicu samo u jednom predmetu korupcije srednjeg nivoa, dok u ovom periodu u Mostaru nije pokrenut nijedan predmet visoke ili korupcije srednjeg nivoa”, stoji dalje u izvještaju. 

Jedino tužilaštvo koje je u periodu 2017–2019. godine održalo isti tempo po pitanju broja podignutih optužnica je Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona. U prošloj godini podigli su jednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije i tri u predmetima korupcije srednjeg nivoa, dok su u periodu od 2017. do 2019. imali, također, jednu optužnicu iz oblasti visoke i šest korupcije srednjeg nivoa. 

“Krivično-pravni sistem u BiH je, kada se radi o predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa, zatajio što je dovelo do “de facto” nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela korupcije”, konstatovala je Misija OSCE-a u BiH. 

SINDROM NEKAŽNJIVOSTI

Njihov treći izvještaj naslanja se na prethodna dva, objavljena 2018. i 2017. i osim što daje ocjenu djelotvornosti odgovora pravosuđa korupciji u  2019. (na osnovu praćenja 302 predmeta korupcije pred 45 sudova širom BiH), istovremeno daje i osvrt na provedbu 24 preporuke iz prethodnih izvještaja. 

“Naziv izvještaja, Sindrom nekažnjivosti, je oštar, ali, nažalost, odražava realnu sliku trenutne situacije,” naglasila je ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH. 

Misija navodi da uzroke koji su doveli do opšteg neuspjeha tužilaštava BiH da pokrenu suđenja u složenim predmetima korupcije treba potražiti u istražnim fazama postupaka, te podsjećaju da je na to u izvještaju o pitanjima vladavine prava u BiH upozorio tim eksperata Evropske komisije na čelu sa Reinhardom Priebeom.

I Priebeov izvještaj, objavljen krajem prošle godine, bio je porazan za naše pravosuđe. U njemu je, između ostalog, navedeno da je “kvalitet mnogih krivičnih istraga na vrlo niskom nivou, te da u nekim slučajevima tužioci ne pokreću gonjenje, čak ni kada postoje dokazi za to”. 

Priebe i njegovi stručnjaci, također, su upozorili da je možda najozbiljniji problem “podložnost tužilaca neprimjerenom uticaju i nedostatak lične nezavisnosti”. 

Misija OSCE-a u BiH u svom trećem izvještaju utvrdila je da je i stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije također pala u posljednje tri godine u sudovima u cijeloj BiH. Ovo je posebno evidentno u stopi osuđujućih presuda po optuženom u predmetima korupcije srednjeg nivoa, koja je u ovom periodu sa 80 pala na 57 procenata. U 2019. samo 11 optuženih je osuđeno (od kojih pet po sklopljenom sporazumu o priznanju krivice) dok je osam optuženih oslobođeno krivice. 

Stopa osuđujućih presuda u okončanim predmetima visoke korupcije također je poražavajuća - dva optužena su osuđena, dok je njih 15 oslobođeno krivice (svih 15 iz jednog predmeta). 

Jedino tužilaštvo sa uspješnom stopom osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa jeste Tužilaštvo TK, a dobru stopu osuđujućih presuda ima i Tužilaštvo ZDK koje iako nije procesuiralo nijedan predmet visoke korupcije, u predmetima korupcije srednjeg nivoa ishodilo je osuđujuće presude za osam optuženih, dok je dvoje optuženih oslobođeno krivice.

“Na osnovu predstavljenih podataka jasno je da oni koji se terete za djela teške korupcije u BiH imaju puno bolje šanse da prođu nekažnjeno nego oni koji se terete za sitnu korupciju”, utvrdila je Misija. 

SAMO JEDNA OSUĐUJUĆA PRESUDA 

I iz Transparency International BiH već godinama upozoravaju na nedostatak bilo kakvog napretka o proaktivnijem djelovanju tužilaštava, posebno u smislu procesuiranja velikih slučajeva korupcije. 

 „Najveću odgovornost treba staviti na Tužilaštvo BiH koje ima nadležnost za procesuiranje  najvećih slučajeva korupcije, a koje iz godine u godinu ima sve lošije rezultate“, kaže Ivana Korajlić iz TIBiH.  

Koliko se Tužilaštvo BiH bavi predmetima korupcije govori i podatak da je u 2019. bila samo jedna osuđujuća presuda i to sa uslovnom osudom, i jedna oslobađajuća. 

„Jasni su koraci, i EU je također poslala jasnu poruku šta je neophodno uraditi. Kao prvi prioritet stavljena je izmjena Zakona o VSTV-u i tu je adresiran veliki broj problema počevši od osiguranja integriteta, procesa posebne odgovornosti članova VSTV-a, problemi vezani za imenovanja, disciplinsku odgovornost i sve ostalo što je navedeno i u izvještaju Priebea, Evropske komisije i preporukama koje su svi dali do sada kroz saradnju sa institucijama pravosuđa BiH. Ali, vidimo da su tu ogromni otpori za bilo kakve konkretne i suštinske reforme upravo iz razloga što oni koji bi trebali da kreiraju politike i da usvajaju reforme ne žele da izgube kontrolu koju trenutno imaju nad pravosuđem“, smatra Korajlić. 


Ona ističe da je interesne i mreže moći, koje su se uspostavile, teško razbiti. TIBiH je sa drugim organizacijama civilnog društva predlagao dubinsku provjeru nosilaca funkcija - vetting procedura koja je rađena u nekim drugim zemljama regiona. Prijedlog je da se rade provjere, ne samo onih koji ulaze u pravosuđe, već i postojećih nosilaca funkcija u pravosuđu u smislu preispitivanja ne samo imovine nego i potencijalne povezanosti sa organiziranim kriminalom. 

„To je jedini preduslov da čak i kada se usvoje neke reforme i izmjene zakona, da se postave bolje osnove za odgovornost unutar pravosuđa“, dodala je Korajlić. 

NETRANSPARENTNO TUŽILAŠTVO BIH

Iz Tužilaštva BiH nismo dobili odgovor na pitanje koliko su od početka ove godine podigli optužnica iz oblasti korupcije, a pitanje njihove transparentnosti adresirao je i sam izvještaj OSCE-a. 

“Misija smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužilaštava, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se počne rješavati ova praznina u pogledu odgovornosti. VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti”, navedeno je u izvještaju.

Korajlić podsjeća da su oni, zbog nedostavljanja informacija iz Tužilaštva BiH čak podnosili i tužbe Sudu BiH, koje su i dobijali. No, bez obzira na to Tužilaštvo im nikada nije dostavilo informacije. 

Prema podacima Transparency International BiH za prvih pola godine, Tužilaštvo BiH je imalo u radu tri istrage i sve tri su riješene obustavom. U tom periodu su podigli tri optužnice od čega su dvije potvrđene (za istrage iz ranijeg perioda). U ovom period su bile dvije osuđujuće presude i to za predmete iz ranijeg perioda. 

NEOPHODNE KORJENITE PROMJENE

I dok nižemo međunarodne izvještaje, koji su sve nepovoljniji, i domaći eksperti, također, upozoravaju na sve lošiju efikasnost pravosuđa. S obzirom na brojne afere koje su u prethodne dvije godine potresle pravosudnu zajednicu (kao što su slučajevi Potkivanje gdje je glavni akter prvi čovjek VSTV-a Milan Tegeltija) formirana je Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu. Pred ovom Komisijom do sada je saslušan veliki broj predstavnika iz pravosudne zajednice koji su ukazali šta je to što zahtijeva što hitnije promjene. 

Jedan od saslašnih trebao bi biti i sudija Osnovnog suda Brčko distrikta Nedeljko Tabaković koji već odavno i javno ukazuje na sve loše strane našeg pravosudnog sistema. 

“Očigledno je da je sadašnji sastav VSTV-a podbacio i trebalo bi napraviti korjenite promjene. Ključna je izmjena Zakona o VSTV-u, a naročito kod izbora predsjednika sudova i glavnih tužitelja, od kojih su neki do sada zauzimali  po nekoliko mandata bez ograničenja”, naglašava Tabaković. Za primjer navodi brčanski sud, gdje je na poziciji predsjednika suda već skoro 20 godina ista osoba. 

“I poslije toliko godina niko nije zainteresovan za neke novine, nove prijedloge za unapređenje rada pravosuđa. Gube svaki entuzijazam, pa je čak uvedeno u zakonu da sudije, a sam tim i predsjednici sudova i tužioci rade do 70 godine života što je u suprotnosti sa Zakonom o PIO/MIO RS i FBiH, a mladi nam odlaze u inostranstvo”, naglašava Tabaković. 

Potvrdio nam je da još nije dobio poziv za saslušanje od Istražne komisije, ali da im planira predstaviti i svoje viđenje za rješavanje nekih problema u pravosuđu. Otvorio je i pitanje dodatnih sudija, za koje navodi da marljivo rade, ali da je njihov status nejasan. 

“Svake dvije godine strepe hoće li ponovo biti izabrani. Nije mi poznato da igdje drugo osim u BiH postoje dodatne sudije koje se biraju svake dvije godine. I to treba predvidjeti u izmjenama Zakona o VSTV-u”, navodi sudija Tabaković. 

Situacija u bh. pravosuđu već odavno je dramatična. Prisjetimo se izjave sudije Suda BiH Branka Perića, koji je ujedno i jedan od najžešćih kritičara našeg pravosuđa i VSTV-a BiH, kada je u vrijeme održavanja javne debate u Parlamentu BiH (povodom pripremanja Priebeovog izvještaja) novinarima kazao da “samo čeka da se jednog dana počnu donositi presude tamo gdje se kupuju diplome, u Cazinu ili Širokom Brijegu”. 

Time je sve rečeno. Problemi su od tada u nekoliko navrata detektovani, ali napretka i dalje nema. U pravosudnoj zajednici trenutno se sve nade polažu u izmjene Zakona o VSTV-u. Ali, pitanje je šta raditi do tada? 

Deset optužnica u KS

Tužilaštvo KS je od 1. januara do 24 novembra 2020. podiglo 10 optužnica zbog koruptivnih krivičnih djela, dvije optužnice za organizirani kriminal i 21 optužnica privrednog kriminala. 

Optužnice u Tuzli

Tužilaštvo TK je u ovoj godini podiglo 21 optužnicu za koruptivna krivična djela. Sve optužnice su i potvrđene.

“Za organizirani kriminal su podignute i potvrđene tri optužnice. U jednoj  od tih optužnica se osumnjičeni terete, uz organizirani kriminal, i za krivična djela iz oblasti korupcije i privrednog kriminala (hotel Tuzla), te su dvije optužnice za organizovani kriminal  vezane za druge grupe krivičnih djela, uz to da se, između ostalog, članovi jedne  grupe terete i za pranje novca”, naglasili su. 

 
Izvor: zurnal.info