Značaj Hormuškog prolaza: Nafta je najmoćnije svjetsko oružje

Najvažnije pitanje za budućnost energetskih tržišta jeste ko će u budućnosti kontrolisati Hormuz - SAD, Iran ili koalicija predvođena Kinom? Odgovor na to pitanje donijeće i novi izgled poretka moći u svijetu.

U Islamabadu trenutno traju iransko - američki pregovori, čiji je cilj završetak rata na Bliskom istoku.

Prema novinskim agencijama, delegacija SAD-a već je pristala osloboditi zamrznutu iransku imovinu koja se nalazi u Kataru i drugim stranim bankama. Prema istom iranskom izvoru, ovo odmrzavanje imovine direktno je povezano sa osiguranjem sigurnog prolaza kroz Hormuški prolaz.

ČETVRTA VOJNA SILA

Rat koji je počeo 28. februara zajedničkom izraelsko-američkom ofanzivom protiv Irana, do sada je odnio na hiljade života, najviše u Iranu i Libanonu. Žrtve su u najvećoj mjeri civili, a napadi su izazvali i ogromne štete po infrastrukturu u tim zemljama. SAD i Izrael su do sada već nekoliko puta proglasile pobjedu u ratu, ali situacija na terenu je značajno drugačija. Mnogi vojni analitičari čak tvrde da je ovaj rat pokazao da u svijetu postoji i četvrta vojna sila, nakon SAD, Rusije i Kine - Iran. Pokazalo se da Iran posjeduje oružje koje je efikasnije čak i od nuklearnog.  

Prije početka rata, indeks Global Firepower, Iran je smjestio među 20 najjačih vojski svijeta po broju ljudstva, opremi i logističkim kapacitetima. Procjenjuje se da Iran ima oko 610.000 aktivnih pripadnika vojske, što uključuje oko 350.000 vojnika u regularnoj vojsci i oko 190.000 pripadnika Islamske revolucionarne garde, formacije zadužene za rakete, dronove i regionalne operacije. Također, Iran ima najveći raketni arsenal na Bliskom istoku, balističke i krstareće rakete velikog dometa, koje su u stanju da se obruše na Izrael i dijelove jugoistočne Evrope.

Ali, ni vojnici niti raketni arsenal ne čine Izrael vojnom silom. Odlučujući faktor čini njihov geografski položaj - kontrola nad Hormuškim prolazom.

Prolaz je dug 270 km, širok između 50 do 80 km i dijeli Iran od Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je jedini morski prolaz iz Perzijskog zaljeva, a time i jedno od najznačajnijih morskih uskih grla na svijetu. Hormuz je najvažnija svjetska ruta za protok energenata, kroz koju svakoga dana prođe oko 20 milijuna barela nafte ili petina ukupne svjetske potrošnje ovog energenta. Prolaz koriste Saudijska Arabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Irak i Iran. Najmanja naznaka nestabilnosti ovoga prolaza, direktno se odražava na svjetsko tržište, uzrokuje porast cijene goriva i troškova života svakoga domaćinstva. Produžena blokada prolaza može izazvati globalni inflacijski i recesijski šok.

Morski saobraćaj kroz Hormuški prolaz regulisan je Konvencijom Ujedinjenih naroda iz 1982. godine. Sjedinjene Američke Države tu konvenciju nisu potpisale, dok je Iran potpisao, ali je nikad nije ratifikovao u svom parlamentu. Uprkos međunarodnoj konvenciji koja garantuje slobodan prolaz brodovima svih vrsta, Hormuz se i u prošlosti koristio kao efikasno sredstvo ratovanja. Tokom Iransko - iračkog rata obe strane napadale su naftne tankere jedni drugima Tada se cijena nafte naglo povećala, a cijena osiguranja za tankere skočila za 400%.

NOVI SVJETSKI POREDAK

Pavle Kalinić, hrvatski stručnjak za sigurnost, u intervjuu za N1 izjavio je da Iran ima dovoljno snage za kontrolu Hormuza.

Pokazalo se da mogu kontrolirati prolaz i raketama sa zemlje pa će Iran sigurno inzistirati na tome da ga kontroliše. Samim tim se izdiže kao svjetska sila jer na taj način kontroliše 20 posto protoka svjetske nafte. (...) Kina je pokazala da je stvorila rezerve i na nju ova nestabilnost nije uticala. Rusija je profitirala jer je prodavala naftu u Indiji za 22 dolara kada joj je cijena bila 66 dolara.

Sjedinjene Države i Iran dogovorili su dvosedmični prekid vatre, tokom kojeg bi bio ponovo otvoren Hormuški prolaz. Ali, vrlo brzo, prolaz je ponovo zatvoren zbog izraelskih žestokih napada na Libanon. Nekada je kroz Hormuz prolazilo 130 tankera, a ovih dana Iran kroz tjesnac pušta samo brodove iz zemalja koje ne smatra neprijateljima, a neki od njih morali su platiti naknadu za prolaz. Evropska komisija protivi se svakom pokušaju Irana ili Sjedinjenih Država da brodovima naplaćuju prolazak kroz Hormuški tjesnac.

Iako se geografski nalazi na Bliskom istoku, moć Hormuškog moreuza proteže se na čitav svijet. Energetska sigurnost Evrope i Azije, stabilnost cijena nafte, inflacija i geopolitički odnosi velikih sila - sve je ovisno od stabilnosti ovog  prolaza. Najvažnije pitanje za budućnost energetskih tržišta jeste ko će u budućnosti kontrolisati Hormuz - SAD, Iran ili koalicija predvođena Kinom? Odgovor na to pitanje donijeće i novi izgled poretka moći u svijetu.

Piše: Žurnal.info
Foto naslovna: Hormuški prolaz 
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter