Vlasti BiH nečinjenjem pomažu Hrvatskoj da gradi odlagalište radioaktivnog otpada na rijeci Uni uz Novi Grad
Trgovska gora: Rušenje završeno, plato se ravna – BiH formalno protiv odlaganja radioktivnog otpada, ali njene institucije i dalje spavaju dubokim zimskim snom - Slučaj "Trgovska gora" pokazuje kako se ekološka prijetnja pretvara u test političke volje, regionalne solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama.
Radovi na lokaciji Čerkezovac, koju Hrvatska priprema za centar za odlaganje srednje i nisko radioaktivnog otpada iz NE Krško, ušli su u završnu građevinsku fazu: srušeno je svih osam skladišnih objekata, otpad je obrađen, a do proljeća slijedi ravnanje radnog platoa i odvoz iskopanog materijala. Sve se odvija na svega oko jedan kilometar vazdušne linije od rijeke Une, od granice sa BiH, od vodonapajališta za Novi Grad.
“Stiče se utisak da su Republika Srpska i Unsko-sanski kanton usamljeni u naporima da zaustavimo izgradnju nuklearnog objekta na samoj granici”, rekao je juče ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik.
“Ministarstvo inostranih poslova BiH nije poslalo ni zvaničan zahtjev Hrvatskoj da prekine kršenje međunarodnih konvencija. Hrvatska ne dostavlja ni studiju uticaja na životnu sredinu, a radovi se nastavljaju kao da obaveze u prekograničnom kontekstu ne postoje”, poručuje Vipotnik, pozivajući Predsjedništvo BiH, Savjet ministara, MIP i Ambasadu BiH u Zagrebu da se “hitno i bez odlaganja uključe u zaštitu sliva Une i ljudi s obje strane entitetske linije”.
S druge strane, hrvatski Fond za financiranje razgradnje NE Krško u saopštenju navodi da se na bivšem vojno-skladišnom kompleksu Čerkezovac “radovi provode u skladu s važećim propisima i pravilima struke, uz posebnu pažnju zaštiti okoliša i sigurnosti ljudi i prostora”.
Foto: czrao.hr/Prikaz radnih zona
Prema istom izvoru, teren je podijeljen na dvije zone (donju i gornju), srušene su ukupno osam skladišnih građevina, uklonjene instalacije, zbrinut azbest, a metalni otpad pripremljen za ovlašteno reciklažno dvorište.
Do proljeća slijedi “iskop zemlje, priprema i ravnanje platoa u Zoni 2 te završno održavanje interne cestovne infrastrukture”, dok je cilj da centar bude spreman do 2028. godine.
Između te dvije pozicije ostaje tišina državnih institucija BiH. Iako se zvanično protive skladištenju otpada na granici, u praksi nema odlučnih poteza: nema zahtjeva za punu prekograničnu procjenu uticaja, nema jasnog diplomatskog pritiska, niti objedinjene reakcije institucija koje bi trebale govoriti jednim glasom u ime pogođenih zajednica.
Trgovska gora je spor koji traje decenijama: Hrvatska je odabrala lokaciju nadomak granice sa BiH, tik iznad Une, na osjetljivom području po pitanju drhtanja tla, ali i bogatim podzemnim vodama što, samo po sebi, nosi veliku dozu brige.
Foto: czrao.hr
Lokalna zajednica u BiH godinama traži punu prekograničnu proceduru i uvid u sve studije, uz upozorenje da bi svaki propust, curenje ili incident imao posljedice nizvodno – po rijeku, zemljište, zdravlje ljudi i razvoj kraja. Hrvatska strana tvrdi da se poštuju propisi i standardi; stanovnici i vlasti u Krajini traže dokaze, garancije i pravo da odlučuju o riziku koji ih se neposredno tiče.
Iz Fonda NEK ističu da će se na Trgovskoj gori graditi skladište, a ne odlagalište, a razlika je u tome što je, kako ističu radni vijek Centra za zbrinjavanje NSRAO na Trgovskoj gori planiran za period od 40 godina, počevši od 2028. godine. Nakon tog perioda NSRAO će biti prebačen na odlagalište, odnosno lokaciju gdje će biti trajno deponovan.
Strahovi aktivista, građana ali i stručnjaka su da će Trgovska gora biti i krajnje odredište za nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, ali i institucionalni otpad nastao na teritoriji cijele Hrvatske.
“Vjerujem da će i Trgovska gora biti razmatrana kao jedna od opcija i opet će doći do nekoliko lokacija i opet će neko odlučiti, pretpostavljam Sabor, a ja bih želio da to budu makar dvije lokacije da imamo neki izbor. Znaćemo do kraja ove decenije koja će to lokacija biti.
Mi bismo morali imati riješeno pitanje odlagališta oko 2053. godine zato što je kapacitet predviđenog skladišta na Trgovskoj gori dovoljan za prihvat samo otpada koji je nastao u NE Krško do kraja ove, 2023. godine. Sve iznad toga nema dovoljno mjesta tako da se mora naći lokacija gdje će se smjestiti i otpad koji će nastati od januara 2024. godine pa do razgradnje NE Krško 2053. godine i taj otpad će ići direktno u odlagalište, odnosno krajnje rješenje za NSRAO.
Na Trgovskoj gori ima prostora za otpad koji će možda nastati u jednoj ili dvije godine poslije 2023. ali ne za više od toga i zato mislim da ova lokacija neće biti odgovarajuća za odlagalište. Pogotovo jer se sada razmatraju i neki planovi da se vijek NE Krško produži i do 2063. godine, što je još duplo više NSRAO nego što se sad planira na Trgovskoj gori”, izjavio je ranije direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK) Josip Lebenger.
Foto: Gerila/Pogled na Novi Grad, rijeku Unu i Trgovsku goru
Eko aktivista iz Novog Grada Mario Crnković rekao je ranije da je BiH učinila mnoge greške po pitanju odnosa prema problematici odlaganja NSRAO na Trgovskoj gori.
“Jedna od najznačajnijih je to što mi konstantno u svom dvorištu pričamo o prijetnji Hrvatske da deponovuje kako radioaktivne otpade iz Slovenije, tako i opasne otpade sa čitave svoje teritorije uz našu Unu, uz samu granicu.
To je nešto o čemu se trebalo i treba, pojedinačno razgovarati sa svim zemljama u Evropi i jasno im postaviti pitanje “Da li vi odobravate da se nuklearni objekti grade na granicama, bez pristanka susjedne zemlje?” Čemu komplikovanje i pametovanje? Dajmo priliku svima da skinu maske, a ne mi ovdje u BiH da jedni drugima govorimo kako smo hrabri i odlučni. Kukavice smo najgore vrste ako stvari držimo na nivou demagogije i nastavimo ovako mlako djelovati na međunarodnom nivou.
Na kraju krajeva, većina građana Hrvatske ni ne zna kompletnu priču o slučaju, već zna ono što im serviraju kroz plaćene članke, koji objašnjavaju da je ekološki poduhvat gurnuti RAO na granicu sa BIH”, ističe Crnković.
Do tada, bageri rade, plato se ravna, a BiH – iako deklarativno protiv – još nema vidljiv, jedinstven odgovor.
Foto naslovna: czrao.hr
Izvor: gerila.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
