Vrba, sedam topola, kao i bagremovi i zova (što administracija klasifikuje kao korov) - posječeno je. Stručni nadzor, kaže gradska inspekcija, nije dobro nadgledao, iako su radnici sve završavali prema „projektu i važećoj građevinskoj dozvoli“. Dok siječe zelenilo, uprava grada reže i budžet. Za ekološku brigu biće zadužene poznate i bliske firme – „Egić-kop“ i „Greener“. Građani će ih platiti 349.654 KM sa PDV-om.
Obala Vrbasa, kojom se Banjaluka dičila, sada je dio projekta „Banjalučka riva“ u okviru kojeg je posječena vrba, sedam topola, kao i bagremovi i zova (što administracija klasifikuje kao korov). Stručni nadzor, kaže gradska inspekcija, nije dobro nadgledao, iako su radnici sve završavali prema „projektu i važećoj građevinskoj dozvoli“. Dok siječe zelenilo, uprava grada reže i budžet. Za ekološku brigu biće zadužene poznate i bliske firme – „Egić-kop“ i „Greener“. Građani će ih platiti 349.654 KM sa PDV-om.
Nakon što su se Banjalučani pobunili, a pojedini i jasno zatražili sankcije i ostavke, i gradonačelnik Draško Stanivuković, aktivni učesnik u devastaciji kompletnog grada, odlučio je da se naljuti.
Banjalučki Centar za životnu sredinu odmah je zatražio inspekcijsko reagovanje, ali u mlakom izvještaju poručeno je – ne bunite se, spremamo novih 50 sadnica vrbe.

Foto: J. Ivanić, CZZS (ustupljena fotografija)
„Imajući u vidu specifičnost zahvata i potrebu za pojačanom zaštitom zelenila, nadzor je bio obavezan da blagovremeno ukaže na uočene okolnosti i preduzme odgovarajuće mjere u skladu sa stanjem na terenu. S tim u vezi, gradonačelnik je naložio preduzimanje svih potrebnih radnji, uključujući razrješenje postojećeg nadzora, te imenovanje novog stručnog nadzora radi daljeg praćenja realizacije projekta“, naveli su u Gradskoj upravi.
Međutim, pitanja za Grad na koja niko ne odgovara su i:
- Kako je ovakav projekat prošao reviziju?
- Kako je uopšte moguća gradnja u koritu?
- Šta će se desiti sa „rivom“ kada, na primjer, Hidroelektrana u Bočcu otpusti višak vode i podigne nivo rijeke?
- Kako se snalaze šetači koji u ovoj situaciji ostanu zarobljeni na dijelu šetališta?
EKOLOGIJA NA TENDERIMA
Ekologiju je, pak, gradonačelnik ostavio za tenderske marifetluke. Vrijednost „sadnje biljnog materijala radi obnove i popunjavanja drvoreda, parkovskog i blokovskog zelenila te unapređenje dendrološke raznolikosti na širem području grada“ procijenio je na 300.000 KM bez uračunatog poreza, a gorepomenute firme ponudile su se za samo 1.150 KM jeftinije, 298.850 KM. Obje redovni pobjednici na gradskim javnim nabavkama.


Foto: Screenshot/Sječa vrbe u koritu Vrbasa
Od početka 2025. godine „Greener“ je zasjao na tenderskom nebu. Bavi se - zelenilom. Kako je Žurnal još tada pisao, vlasnik joj je izvjesni Marko Marić. Firmu je osnovao 22. januara, a samo dva mjeseca kasnije imao je dvije ponude koje se ne odbijaju.
Iako je grad bio na u režimu privremenog finansiranja, jer budžet nije bio usvojen, što je podrazumijevalo ograničeno i strogo kontrolisano trošenje javnog novca, Grad Banjaluka 18. marta raspisao je tender za odabir firme koja će u naredne dvije godine utvrđivati zdravstveno stanje drveća i orezivati ga.
Od mnogobrojnih firmi koje imaju reference da se bave ovim poslom, javila se samo grupa ponuđača – odavno poznati „Šuma plan“ i „Greener“. Nije bilo prepreka za ugovor. Na stolu je bio već 13. maja, a vrijednost mu je 173.160 KM sa PDV-om.
U isto vrijeme još jedan ugovor bio je u pripremi. Nakon što je Vedran Francuz, nekada Stanivukovićev savjetnik za međunarodnu i regionalnu saradnju, a onda i savjetnik za tanano komuniciranje s medijima u kriznim situacijama Vuka Višekrune, ovlaštenog potpisnika u Odjeljenju za prostorno uređenje, rasprodao sva slova u Ćiriličnom parku, okolo je ostala oranica.
Marić je to sređivao za 55.692 KM sa PDV-om. Tender je raspisan 24. marta, naziv romantičan – postavljanje travnatog tepiha. Ponovo jedna ponuda, ovog puta „Greener“ je bio spreman da radi sam. Nije bilo drugih ponuđača, nije bilo ni žalbi.
Nakon toga, uslijedila su još dva direktno dobijena posla. Za „sadnju drvoreda u novom gradskom parku“ dato mu je 6.926 KM sa PDV-om, a za „održavanje zelenih površina u poslovnoj zoni Ramići“ – 6.898 KM.
„Egić-kop“ od banjalučke administracije dobija stotine hiljada KM.

Piše: Žana Karić Gauk
Foto naslovna: Screenshot/Sječa vrbe u koritu Vrbasa
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter


