Ruski prodor u čeličanu -Azovstalj-, izdaja i rat u tunelima - Postoji li -tajni podzemni grad-? (Foto)

Ruski prodor u čeličanu -Azovstalj-, izdaja i rat u tunelima - Postoji li -tajni podzemni grad-? (Foto)

Ukrajinske vlasti optužile su bivšeg električara "Azovstalja" u Marijupolju da je Rusima otkrio ulaze u tajne tunele u kojima su se zabarikadirali preostali ukrajinski borci. Rusi, pak, tvrde da "tajni grad" ispod ovog kompleksa ne postoji, već da se položaji Ukrajinaca nalaze u bunkerima ispod valjaonice čelika. Borbe oko ovog kompleksa, prema informacijama obje strane, i dalje traju.

Metalurški kompleks "Azovstalj" već sedmicama je mjesto najžešćeg sukoba ruskih i ukrajinskih snaga, pri čemu se u tunelima i skloništima, osim nekoliko stotina boraca ukrajinskih snaga, kriju i civili. U posljednjih nekoliko dana, ruske snage uspjele su da prodru u čeličanu, u kojoj se i dalje vode žestoke borbe.

Odmah poslije upada ruskih snaga, vlasti u Kijevu su za prodor protivnika optužile neimenovanog "izdajnika" koji je Rusima, navodno, otkrio ulaze u razgranat kompleks tunela, koji se nalaze ispod čeličane.

Anton Hereščenko, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, je Unianu rekao da su Rusi u podzemni dio čeličane u Marijupolju ušli poslije "izdaje bivšeg električara", koji im je otkrio ulaze u taj dio kompleksa.

Valjaonica čelika u "Azovstalju"

Ukrajinski izvori navode da su njihove snage i civili skriveni u 25 kilometara dugom podzemnom kompleksu, koji se nalazi ispod čeličane "Azovstalj", te da su tuneli i objekti pod neprestanom vatrom protivničke artiljerije i avijacije.

Rusi, pak, tvrde da ispod "Azovstalja" nema nikakvog složenog podzemnog kompleksa već da su, još u vrijeme SSSR-a, izgrađena prilično solidna skloništa, ali da između tih objekata nema direktne fizičke veze.

Profesorka Irina Butorina, koja je do 2005. godine, kroz kompleks u Marijupolju vodila studente i strane delegacije, tvrdi da se ispod većine proizvodnih hala, zaista, nalaze skloništa, ali da su tek neka od njih međusobno povezana tunelima.

Butorina je, ruskoj Pravdi, objasnila da se ispod "Azovstalja" ne nalazi nikakav komplikovani kompleks podzemnih prolaza, tvrdeći da je izgradnja takve strukture, zbog blizine Crnog mora, praktično nemoguća.

"Podrumi i niži nivoi čeličane su često bili poplavljeni", rekla je Butorina, koja smatra da su se ukrajinske snage, prema svemu sudeći, zabarikadirale u skloništu koje se nalazi ispod valjaonice čelika. Modernizacija ovog dijela čeličane okončana je prošle godine.

Rusi u Marijupolju

"Ruske trupe prodrle su u ‘Azovstalj’ prije tri dana. Borbe uzimaju težak danak. Borimo se sa neprijateljima već 71 dan", napisao je zamjenik komandanta bataljona "Azov" Svjatoslav Palamar na Telegramu.

Dan ranije, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da su ukrajinske snage u "Azovstalju" blokirane, te da su u toku pokušaji da se preostali borci nagovore na predaju. Vlasti u Kijevu su u više navrata odbijale pozive da predaju ovaj industrijski kompleks.

Nije poznato koliko se ukrajinskih boraca nalazi unutar kompleksa, ali je komanda oružanih snaga te države navodila da se u čeličani nalazi nekoliko hiljada vojnika, koji su na početku borbi bili dobro opskrbljeni hranom i municijom.

Neposredno pred početak ruskih napada, vlasti u Kijevu su u "Azovstalj" dopremile zalihe hrane, vode i municije, ali je veliko pitanje sa kojim rezervama, poslije više od dva mjeseca borbi, raspolažu preostale snage.

Oko njih, nalaze se ruske snage, koje su praktično blokirane u pokušaju da zauzmu posljednje uporište Ukrajinaca u Marijupolju. Zapadni vojni stručnjaci tvrde da bi, padom podzemnih skloništa u "Azovstalju", deset ili dvanaest elitnih ruskih jedinica bilo na raspolaganju za dejstvo na drugim linijama fronta.

Penzionisani britanski kontraadmiral Kris Pari smatra da ruske snage neće ni pokušavati da u potpunosti osvoje podzemna skloništa već da će se, u pokušaju da smanje gubitke, zadovoljiti izolovanjem i blokadom preostalih ukrajinskih vojnika.

"Aѕovstalj" nekada...

Metalurški gigant "Azovstalj", koji je prije početka rata zapošljavao oko 11.000 ljudi, prostire se na više od 11 kilometara kvadratnih. Osnovan je 1930. godine ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a. Tri godine kasnije, počela je proizvodnja u ovom gigantu, koji je posle raspada Sovjetskog Saveza prešao u vlasništvo oligarha Rinata Ahmetova. Na vrhuncu, u "Azovstalju" je proizvedeno gotovo šest miliona tona čelika. U napadima ruskih snaga, kombinat je, prema tvrdnjama vlasnika, potpuno uništen. 

Izvor: rts.rs/Infomedia Balkan

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter