Ruska vakcina Sputnjik V – sve što se zna o njoj na jednom mjestu


Ruska vakcina Sputnjik V – sve što se zna o njoj na jednom mjestu

Tokom pogoršanja epidemiološke situacije, postajemo svjesni da je jedina nada vakcinacija.

Sputnjik V u avgustu prošle godine postao je prva odobrena vakcina protiv Kovida-19 za široku upotrebu na svijetu.

U pitanju je takozvana vektorska vakcina. Vektori su virusi koji su manipulisani tako da ne mogu da se umnože niti zaraze tijelo, ali mogu da podstaknu imuni odgovor. U dve doze Sputnjika koriste se različiti vektori što bi, kako naučnici kažu, moglo da načini tu vakcinu veoma efikasnom na duge staze.

Uz more infomacija o mjerama, postupcima, organizaciji, brojevima oboljelih i različitim vakcinama, do nas često stižu i neprovjerene glasine, pogotovo kada se radi o ovoj vakcini koja je nama, u ovom času, najviše dostupna. Stoga je prof. dr Mirko Stanetić odlučio sa javnošću podijeliti najnovija saznanja o ovoj vakcini koja su publikovana u jednom od najprestižnijih medicinskih časopisa na svijetu 19.03. ove godine.

Dijelove članka podijelio je sa svojim pratiteljima na društvenim mrežama, koje prenosimo u nastavku.

ŠTA ZNAMO O SPUTNIK V I DRUGIM RUSKIM VAKCINAMA?

Chris Baraniuk; BMJ 2021; 372 doi: https://doi.org/10.1136/bmj.n743 (Published 19 March 2021)Cite this as: BMJ 2021;372:n743

"Prva odobrena vakcina, razvijena je i proizvedena u Rusiji, ima ime koje asocira na svemirsku trku pedesetih godina prošlog vijeka, možda sa razlogom. Do trenutka kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila Covid-19 pandemijom, početkom marta 2020. godine, Gamaleya Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju u Moskvi već je radio na prototipu Sputnika V, koji finansira Ruski fond za direktne investicije (RDIF).
Istraživači su koristili uobičajene viruse prehlade u svom prototipu vakcine. Da bi se napravila vakcina, adenovirusi se kombinuju sa SARS-CoV-2 proteinom, što navodi organizam da proizvede imunološki odgovor na korona virus. Primjetno je da su se istraživači opredjelili za dva različita vektora adenovirusa (rAd26 i rAd5) koji se isporučuju odvojeno u prvoj i drugoj dozi, u razmaku od 21 dan. Korišćenje različitih adenovirusa smanjuje imunološki odgovor vakcinisane osobe na vektor, a podstiče imunološki odgovor na proteine korona virusa.

DA LI JE SPUTNIK V BEZBJEDAN I EFIKASAN?

Rezultati Faze I i II, na 76 učesnika otvorenog, nenasumičanog ispitivanja, objavljeni su u Lansetu u septembru prošle godine. Prema pisanju lista, svi učesnici su razvili SARS-CoV-2 antitijela. Nisu otkriveni ozbiljni nepovoljni događaji. Većina neželjenih efekata bila je blaga, najčešće pojava blagog bola na mjestu ubrizgavanja. (Logunov DY,Dolzhikova IV, Zubkova OV, et al. Safety and immunogenicity of an rAd26 and rAd5 vector-based heterologous prime-boost COVID-19 vaccine in two formulations: two open, non-randomised phase 1/2 studies from Russia. Lancet 2020;396:887-97. doi:10.1016/S0140-6736(20)31866-3 pmid:32896291,CrossRef   PubMed  Google Scholar )

Podaci iz privremene faze III objavljeni su početkom februara 2021. Nasumično, dvostruko slijepo, placebo kontrolisano ispitivanje, uključivalo je skoro 22.000 odraslih osoba starosti 18 godina ili više, regrutovanih kroz 25 bolnica i klinika u Moskvi između 7. septembra i 24. novembra 2020. godine. Svaki učesnik u ispitivanju je primio dvije doze, koje su aplicirane u roku od 21 dan.

Privremeni rezultati ukazuju na to da je vakcina 91,6% efikasna, na osnovu njene sposobnosti da spriječi simptomatske infekcije. Nije bilo slučajeva umjerene ili teške Covid-19 bolesti u grupi vakcinisanih, najmanje 21 dan poslije prve doze. Oko 94% prijavljenih neželjenih efekata bilo je veoma blago. Utvrđeno je da četiri smrtna slučaja zabilježena tokom studije nisu povezana sa vakcinom. (Logunov DY, Dolzhikova IV, Shcheblyakov DV, et al (Gam-COVID-Vac Vaccine Trial Group); Safety and efficacy of an rAd26 and rAd5 vector-based heterologous prime-boost COVID-19 vaccine: an interim analysis of a randomised controlled phase 3 trial in Russia. Lancet 2021;397:671-81. doi:10.1016/S0140-6736(21)00234-8 pmid:33545094, CrossRef   PubMed Google Scholar )

Izvor: buka

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter