Dr Milan Blagojević: Čekajući Godota u predmetu Dodik
Sudsko vijeće treba da odgovori samo na dva pravna pitanja: je li Christian Schmidt visoki predstavnik i da li visoki predstavnik ima pravo da nameće zakone i propisuje krivična djela u BiH
Davno već bješe 12. juni 2025. godine, kada je održana i završena javna sjednica žalbenog vijeća Suda BiH u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika. Prošlo je od tada više od 20 dana, a iz Suda BiH nema vijesti da li je žalbeno vijeće održalo za javnost zatvoreni dio svoje sjednice i da li je, kako se to kaže pravosudnim žargonom, izvijećalo svoju odluku.
Nije za ovaj tekst važno kakva je to odluka, da li je (ili nije) povoljna za Dodika, već je važno da je žalbeno vijeće po svim parametrima tog predmeta već trebalo da javnosti saopšti svoju odluku, njenu izreku, pa onda neka piše njeno obrazloženje u narednih 15 ili 30 dana.
Jer, predmetni slučaj po svim stručnim parametrima nije složen pravosudni predmet, budući da u njemu sudsko vijeće treba da odgovori samo na dva pravna pitanja.
Prvo je pitanje je li Christian Schmidt visoki predstavnik, a drugo pitanje je da li visoki predstavnik ima pravo da nameće zakone i propisuje krivična djela u Bosni i Hercegovini.
Odgovor na ova dva pitanja može biti samo potvrdan ili odrečan, u zavisnosti od čega slijedi i odgovarajuća sudska argumentacija.
Ako je odgovor odrečan, slijedi oslobađajuća presuda.
A ako je odgovor potvrdan, onda slijedi osuđujuća presuda.
Sve drugo je jasno, to jest sve činjenice su jasne, a to je da je Dodik predmetni ukaz o proglašenju zakona, zbog čega mu je i suđeno, potpisao nekoliko dana nakon što je Christian Schmidt 1. 7. 2023. nametnuo zabranu donošenja takvog ukaza (sa dejstvom zabrane od tog istog dana), te je istog datuma Schmidt nametnuo i krivično djelo neizvršenja odluka visokog predstavnika, koje je po odluci Schmidta stupilo na snagu 2. 7. 2023. godine, dakle, opet nekoliko dana prije nego što je Dodik potpisao predmetni ukaz.
U taj činjenični supstrat ulazi i činjenica da je i prije ovoga bilo više slučajeva kada su zakoni koje su nametali visoki predstavnici stupali na snagu istog dana ili odmah po objavljivanju na internet-portalu OHR-a, nakon čega su svi ti zakoni, sa takvom odredbom o njihovom stupanju na snagu, primjenjivani od svih domaćih sudova. To uključuje i Ustavni sud BiH, koji je u svojoj odluci, broj U-27/22 od 23. 3. 2023. godine odlučio da su u skladu sa Ustavom BiH amandmani koje je u oktobru 2022. godine Christian Schmidt nametnuo na Ustav Federacije BiH, a u kojima je takođe odlučio da oni stupaju na snagu odmah.
Dakle, sve je ovdje jasno, tako da žalbeno vijeće samo treba da odluči je li Christian Schmidt visoki predstavnik i da li ima pravo da nameće zakone u BiH.
Stoga da bi se izvijećala sudska odluka o tome, ne trebaju ni dva, a kamoli evo više od 20 dana.
Očigledno je, dakle, da Sud BiH namjerno i bespotrebno odugovlači žalbeni postupak, za šta može biti razlog da se nešto što nije složeno od suda želi prikazati kao navodno složeno, po onoj narodnoj: “Nek’ djeca misle da babo nešto radi”.
A drugi razlog je nešto o čemu ovih dana piše domaći portal Istraga, koji iznosi tvrdnju da je, dok kao Godota čekamo žalbenu odluku Suda BiH, navodno: “nedugo nakon javne rasprave po žalbama jedan od članova advokatskog tima predsjednika Republike Srpske rekao Miloradu Dodiku u telefonskom razgovoru da je jedna sutkinja završena, završit ćemo i druge”.
Da li je istina ova tvrdnja pomenutog portala, ostaje da se vidi, ali je sasvim izvjesno da nema nikakvog opravdanja za to što žalbeno vijeće Suda BiH ni poslije toliko vremena nije izvijećalo i objavilo svoju odluku u ovom predmetu.
Sama ta činjenica baca mrlju na rad tog vijeća, a time i Suda BiH u cjelini.
Piše: Dr Milan Blagojević
Foto naslovna: Ilustracija/Benjamin Krnić
Izvor: oslobodjenje.ba
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
