Reklamiranje bez konkurencije: Elektroprivrede troše milione javnog novca uz kršenje zakona i zloupotrebe
Tri elektroprivrede i njihova zavisna preduzeća, koje imaju faktički monopol na tržištu, u 2024. godini su, do sada, izdvojili preko pet miliona maraka na reklamiranje i slične medijske usluge. Nastavljena višegodišnja praksa provođenja sumnjivih javnih nabavki, uz zloupotrebu javnog novca i kršenje Zakona o javnim nabavkama. Posebno se ističu Elektroprivreda Republike Srpske i njena zavisna preduzeća.
Reklamiranje, oglašavanje, medijsko praćenje, promocija, isticanje vizuelnih obilježja, medijski zakup, iznajmljivanje reklamnog prostora… Ovo su samo neki od naziva tendera sve tri elektroprivrede i njihovih zavisnih preduzeća koji posluju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Tržište električne energije u BiH jeste otvoreno, ali suštinski ono je jasno podijeljeno, pa Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda RS faktički imaju monopol na teritoriji na kojoj posluju. Stoga se nameće pitanje – zašto im je, uopće, potrebno reklamiranje?
“Elektroprivrede u BiH i njihova zavisna preduzeća nemaju konkurenciju na tržištu i zbog toga su nabavke usluga reklamiranja nesvrsishodne, odnosno predstavljaju klasičnu zloupotrebu javnih sredstava za političke i/ili privatne svrhe”, kaže za Žurnal urednik portala PratimoTendere Slobodan Golubović.
Osim različitih naziva tendera, koriste se i drugačiji postupci javnih nabavki prilikom nabavljanja ovih usluga. Novinari Žurnala pokušali su izdvojiti sve tendere u 2024. godini koji su do sada ili provedeni ili je tender u toku.
Na kraju smo došli do brojke od oko 60 tendera i najmanje 5,3 miliona maraka javnog novca koji elektroprivrede i zavisna preduzeća troše na reklamiranje i slične medijske usluge!
ELEKTROPRIVREDA RS REKORDER
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH za Žurnal ističe da se može opravdati trošenje manjeg dijela sredstava u ovu svrhu – od objava čestitki za praznike, do objave oglasa – ali upozorava na zloupotrebe i kršenje zakona:
„Sporno je što javna preduzeća troše na stotine hiljada maraka za promociju sebe i svojih djelatnosti iako nemaju apsolutno nikakvu konkurenciju na tržištu. Pogotovo je sporno što se u većini postupaka javnih nabavki pojavljuje samo po jedan ponuđač koji ispunjava sve tražene uslove. Jasno je da riječ o ograničavanju aktivne i pravične konkurencije, a posljedično namještanju poslova koji su preplaćeni privilegovanim ponuđačima. Ono je što je također primjetno jeste da se sve više ugovora zaključuje sa agencijama koje imaju po jednog ili dva zaposlena radnika, a preko ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji raspolažu tuđom, a ne svojom opremom.”
Foto: zurnal.info/Damjan Ožegović
Tu se posebno ističe Elektroprivreda Republike Srpske. V.d. direktora Luka Petrović i saradnici već su proveli dva tendera – jedan za reklamiranje na sportskim, kulturnim, humanitarnim i drugim manifestacijama i događajima, te drugi za medijsko oglašavanje.
I prvi tender vrijedan 2,5 miliona KM, ali i drugi vrijedan 950.000 KM, dodijeljeni su istoj firmi – trebinjskoj agenciji XPLODE MEDIA. U oba navrata njihova ponuda bila je jedina koja je stigla na adresu Elektroprivrede RS.
Riječ je o agenciji koja je osnovana 2021. godine, koja od osnivanja ima samo jednog zaposlenog, a u vlasništvu je Nemanje Bodiroge. Prema pisanju medija, on je brat Aleksandra Bodiroge, SNSD-ovog odbornika u trebinjskoj skupštini. Objavljeno je i kako kontakt telefon ove firme vodi do telefonskog broja odbornika Bodiroge.
U bh. entitetu Republika Srpska u posljednje vrijeme sve više ugovora za pružanje medijskih usluga dodjeljuje se agencijama koje su osnovane u posljednjih nekoliko godina. One često imaju zaključene ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji s većim, vlastima bliskim firmama koje su pod američkim sankcijama što im uzrokuje velike probleme u poslovanju. Stoga se ovo može tumačiti i kao pokušaj zaobilaženja američkih sankcija.
Žurnalovi sagovornici dijele mišljenje da su se tenderi za medijske usluge više puta pokazali kao idealan sistem za izvlačenje javnog novca, ali i za promociju političara koji rukovode javnim institucijama i preduzećima, pa se trošenje javnog novca na reklamiranje može posmatrati i kao način političke promocije.
Primjera radi, Luka Petrović koji je na čelu Elektroprivrede RS je, zapravo, političar iz vladajućeg SNSD-a. On, naravno, nije izuzetak.
“Rukovodioci elektroprivreda u BiH i njihovih zavisnih preduzeća su u pravilu funkcioneri političkih stranaka, pa stoga usluge reklamiranja ovih ugovornih organa možemo posmatrati kao političku promociju političara koji njima rukovode”, upozorava Slobodan Golubović, a njegovo mišljenje dijeli i Damjan Ožegović:
“Dodatni problem, osim izvlačenja javnog novca, je funkcionerska kampanja, jer se resursi za promociju koriste ne za promociju preduzeća – već rukovodilaca i njima podređenih koji su ujedno kandidati na izborima.”
Foto: zurnal.info/Slobodan Golubović
Pored matične Elektroprivrede RS, i zavisna preduzeća troše značajna sredstva na reklamiranje – HE na Trebišnjici 950.000 KM, HE na Drini 250.000 KM i 20.000 KM, Elektro-Hercegovina 80.000 KM, RiTE Ugljevik 28.000 KM… Ovaj spisak sigurno nije konačan, s obzirom na to da je do kraja godine ostalo oko četiri mjeseca.
Osim vrlo sumnjivih tendera na koje, prema pravilu, stiže samo jedna ponuda, problematični su i netransparentni direktni sporazumi. Elektro-Doboj je primjer grubog kršenja Zakona o javnim nabavkama.
Čak 15 ugovora za reklamiranje u 2024. godini, vrijednih ukupno 78.000 KM bez uračunatog poreza, dodijeljeno je direktno raznim sportskim klubovima, udruženjima, organizacijama…
Izvor: ejn.gov.ba
“Ovo je školski primjer zloupotrebe direktnog sporazuma i kršenja Zakona o javnim nabavkama. Zakon je propisao da se direktni sporazum može sklopiti za nabavke roba, usluga i radova u vrijednosti do 6.000 KM, te da se u toku jedne godine na istovrsne direktne sporazume može potrošiti najviše 10.000 KM, a kod ovog ugovornog organa vidimo da je cifra od 10.000 KM višestruko probijena”, ocjenjuje urednik portala PratimoTendere Slobodan Golubović.
ELEKTROPRIVREDA HZHB: KRŠENJE ZAKONA KROZ FINANSIRANJE KLUBOVA
Samopromocija nije primarni cilj rukovodstva Elektroprivrede HZHB, kojom suvereno vladaju kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ali to ne znači da se ne krši Zakon o javnim nabavkama.
Već godinama unazad nekažnjeno se raspisuju tenderi za reklamiranje putem sportskih klubova, a koji su uvijek namješteni nogometnim klubovima koji se identificiraju kao hrvatski, bilo kroz naziv, bilo kroz vizuelna obilježja kluba – Zrinjskom, Širokom Brijegu i Posušju. U tome sigurno nije odmogla ni činjenica da, direktno ili indirektno, spomenutim nogometnim klubovima također upravljaju kadrovi HDZ-a BiH.
Ove godine Elektroprivreda HZHB već je privela kraju dva tendera, a ugovori vrijedni po, precizno, 199.999,92 KM bez PDV-a zaključeni su s klubovima Široki Brijeg i Posušje.
Da je riječ o kršenju zakona upozoravali su i federalni revizori, ali ova nezakonita praksa nikada nije ni zaustavljena ni sankcionisana.
ELEKTROPRIVREDA BIH: IZUZIMANJE OD PRIMJENE ZAKONA
Ako uporedimo sve tri elektroprivrede, Elektroprivreda BiH i vezana preduzeća troše najmanje novca za reklamiranje i druge medijske usluge. No, u ovom slučaju sporno je izuzimanje od primjene zakona.
Tako je Elektroprivreda BiH, izuzimajući se od primjene zakona, istog dana zaključila sedam ugovora. Jedan se odnosio na produkciju televizijskog spota, a ostalih šest na medijski zakup, bez jasnog obrazloženja zbog čega su upravo ti mediji izabrani.
Izvor: ejn.gov.ba
Na isti način je Rudnik mrkog uglja Kakanj 11. juna zaključio ugovor za nabavku usluga snimanja i emitovanja priloga na lokalnoj televiziji, s NTV IC d.o.o. Kakanj. Ugovor je vrijedan 25.625 KM bez uračunatog poreza.
Iako za ovo postoji zakonska osnova, jer je izmjenama i dopunama zakona iz 2022. godine omogućeno da se za nabavku usluga, primjerice, produkcije audiovizuelnih medijskih usluga i pružanja usluga radiotelevizijskog ili programskog emitiranja ne primjenjuje zakon, jasno je da je time otvoren prostor za zloupotrebe.
“Javne nabavke su se pokazale kao idealan sistem za izvlačenje javnog novca ne samo otvorenim ili sličnim postupcima, već sve češće direktnim sporazumima ili izuzećem od primjene bilo kog postupka”, upozorava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala, dok Slobodan Golubović dodaje:
“Sve što je jednostavno, ubrzano i netransparentno podložno je zloupotrebama, pa tako i pomenute nabavke medijskih usluga.”
Na kraju zaključimo da, i pored prijava Agenciji za javne nabavke BiH, ali i drugim nadležnim institucijama, sankcija za kršenje Zakona o javnim nabavkama, ali i za druge zloupotrebe – nema.
Piše: Dino Cviko
Foto naslovna: Pixabay/Zurnal.info
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
