U Sarajevu je preminuo legendardni Želimir Altarac Čičak, jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih kreatora sarajevske muzičke pozornice.
Prema dostupnim informacijama, koje je s javnošću podijelila njegova supruga Edina Gugać, Čičak je preminuo na KCUS-u gdje je ranije bio hospitalizovan zbog zdravstvenih problema, a zatim se zarazio i virusom korona od čijih posljedica je i preminuo, pišu federalni mediji.
Želimir Altarac Čičak rođen je 1947. godine u Sarajevu. Još kao učenik Prve gimnazije u Sarajevu organizirao je razne kulturno-zabavne programe i koncerte i u to vrijeme bio najbolji voditelj koncerata "in live".
Altarac će ostati upamćen kao pionir diskdžokejstva, urednik i voditelj mnogih popularnih radijskih i televizijskih emisija, promotor i organizator velikih rok spektakala, publicist i animator rok kulture, inicijator mnogih muzičkih manifestacija koje su postale tradicionalne.
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih u podrumu Studentskog doma "Mladen Stojanović" djelovao je i prvi underground club u Sarajevu "Barutana". U kratkoj istoriji tu su svirali mnogi, ali "Barutana" je zapamćena po programima koje je vodio Čičak i to pod nazivom "Čičak plus Čičak", gdje su zajedno nastupali Ž. A. Čičak i grupa "Čičak", a koji je već tada stekao epitet najboljeg diskdžokeja bivše Jugoslavije, a "Barutana" je bila mjesto gdje su se mogla čuti najaktualnija svjetska muzička ostvarenja trendovskog i progresivnog avangardnog žanra.
Najuspješniju saradnju ostvaruje s grupom Indexi, odnosno s gitaristom i kompozitorom Slobodanom Bodom A. Kovačevićem.
Uradio je tekstove za neke od ključnih pjesama Indexa, kao što su "Negdje na kraju u zatišju" i "Svijet u kome živim". Takođe, Indexima je napisao stihove za njihovu antologijsku i na koncertima najviše izvođenu "Svijet u kome živim" (domaći hit '71.), "Povratak Jacka Trbosjeka i ostalog zla".
Kao novinar i muzički kritičar počinje objavljivati tekstove 1973. godine u "Našim danima", da bi kasnije sarađivao sa svim listovima u Sarajevu, kao kolumnist "VEN-a", "Večernjih novina" "Svijeta", "Oslobođenja", beogradskog "Džuboksa" i "Rocka".
Svojim napisima je u mnogome doprinio afirmiranju mnogih mladih sarajevskih grupa, kao i drugih, koje su se tek borile za širu popularnost. Želimir Altarac Čičak prvi put se oglašava kao DJ i voditelj muzičkih emisija 1974. godine na Radio Sarajevu ("Pop Orion").
U sarajevskom Domu mladih radio je od 1984. do 1992. godine kao urednik muzičkih programa. U tom periodu je pored koncertnih aktivnosti u velikoj "okrugloj dancing dvorani" pokrenuo i novu klupsku scenu "Muzički video art klub" (od 1986. do 1992.) i utemeljio dvije tradicionalne muzičke manifestacije koje su se dešavale svake godine i dobivši priznanje diljem bivše SFRJ i to: “Yu heavy metal fest" (Dom mladih od 1986. do 1991.), te "Festival pop-rock grupa BIH - nove nade nove snage" (Dom mladih od 1984. do 1992.)
Takođe, posebnu je pažnju izazvao njegov koncert "Give Peace A Chance" u okviru tradicionalne manifestacije "Sarajevska zima" iste godine, a na kojem su nastupili gotovo svi muzičari koji su tada ostali u Sarajevu. U periodu od 1993. do 1995. na sarajevskom radiju "Zid" uređuje i vodi emisiju "Rock 'n' roll radio". Organizator je prvog poslijeratnog povratničkog koncerta legendarnih Indexa u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru, 2. i 3. februara 1996. godine.
Objavio je knjigu "Anitkvarnica snova" autobiografiju/monografiju kao učesnik razvoja sarajevske, bh. i ex-SFRJ pop-rock scene od početka 60-ih pa sve do današnjih dana.
Za svoj predani društveni i umjetnički angažman Želimir Altarac Čičak je dobio mnoga društvena priznanja, od kojih posebno treba spomenuti slijedeća: Spomen-plaketa Grada Sarajeva (1980.), Zlatna medalja rada (1983. Predsjedništvo SFRJ), Estradna nagrada BiH (1990. Savez Udruženja estradnih radnika SR BiH), Zlatni liljan (1996. - Općina Centar Sarajevo), Nagrada Davorin (Posebna nagrada za afirmaciju bh. pop-rock kulture).
Posljednje priznanje je dobio u decembru 2020. godine kada je proglašen Počasnim građaninom Grada Sarajeva.
Izvor: nezavisne.com
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter