Umjesto penzionisanja davne 2018. godine Darko Ćulum u novi mandat direktora SIPA ulazi sa 47 i po godina penzijskog osiguranja, nakon kog premašuje 52 godine staža. Ima odlične šanse za obaranje Ginisovog rekorda i izjednačavanje godina radnog staža i životne starosti.
Aktuelni direktor Agencije za istrage i zaštitu - SIPA, Darko Ćulum, narednih dana čeka formalno imenovanje nakon što je od strane Nezavisnog odbora ocijenjen kao prvorangirani kandidat za istu funkciju. Prilikom izbora za (do)sadašnji mandat prije četiri godine mediji i javnost digli su ozbiljnu frku tvrdeći kako ispunjava uslov za penzionisanje.
Fokus uzbune bio je na jednakopravnosti policajaca koje sa 40 godina penzijskog staža MUP RS obavezno penzioniše, dok za politički podobnog Ćuluma primjenjuju neka druga pravila (krše zakon!). Novembra 2019. godine reagovao sam teksom REŽIMSKI MEDIJI RS LAŽU: Čulum ima 41 godinu penzijskog staža! i izveo vrlo jasne računice.
Obzirom da je Ćulum u policiji počeo raditi 1988. godine znači da je 2018. navršio jubilarnih 30 godina aktivnog ili osnovnog staža. Znate da policajcima zbog specifičnosti posla na 12 mjeseci osnovnog staža uplaćuju 16 mjeseci penzijskog osiguranja iliti 4 mjeseca uvećanog staža. Matematika nepobitno kaže 30X16/12=40, pa je tako Ćulum krajem 2019. godine imao 41 godinu penzijskog staža i MORAO biti penzionisan.
Za proteklih aman 5 godina ostvario je novih 78 mjeseci penzijskog staža iliti 6 godina i 6 mjeseci, šta sa onih 41 godinu ukupno iznosi 47 i po godina. Računajte 5X16=80 i umanjite dva mjeseca do novembra kao polazišta u prethodnom svođenju staža. Matematika ne laže.
Jedino ne znam izračunati koliko građane košta decenija uplaćivanja penzijskog osiguranja na poveliku platu nakon što je Ćulum navršio 40 godina staža i davno trebao biti penzionisan. Trebalo bi ići 18 odsto na 4.000 KM, pa pomnoženo sa 120 mjeseci. Izaći će to na blizu 90.000 KM, ali nemojte me doslovno shvatiti.
Danas ne vidim da se iko bavi ovom temom iako je reizabrani direktor nakupio 47 i po godina penzijskog staža, a do kraja mandata imaće 52 i po godine staža i to sa svega 59 godina životne starosti. Rođen je 1969. godine kako vidite na podnaslovnoj fotki. Upravo njegove godine života uvode nas u naslovnu mogućnost obaranja Ginisovog rekorda.
Poznat vam je proces podizanja donje granice starosne penzije sa 65 na 67 godina. Šta Ćulumu treba za obaranje Ginisovog rekorda u dužini radnog staža? Pa još dva direktorska mandata u nekoj od policijskih agencija i sa beneficiranim stažom! Primjera radi u Graničnoj policiji BiH.
Ako su u njegovom slučaju kršili zakon i oko prethodnog mandata na čelu SIPA, ako ga i sada krše, a zašto isto ne bi učinili još dva puta npr. imenovanjem za direktora Granične policije - kao pozicije političkog plijena poput sadašnje. I našeg Ćuluma uveli u Ginisove rekorde.
Našao sam podatak iz 2022. godine da je američka stjuardesa Beti Neš upisana kao Ginisova rekorderka sa 65 godina radnog staža. U 86. godini života još uvijek je radila kao avio stjuardesa. Ukoliko Ćulumu omoguće još jednu direktorsku poziciju sa beneficiranim stažom u dva mandata dok ne navrši uslov za starosnu penziju sa 67. godina - ETO NOVOG REKORDA.
Imali bi još jedan nevjerovatan slučaj da čovjek ima isto godina radnog staža koliko i godina starosti. Govorim o 2036. godini koja nije tako daleka za Ćuluma danas starog 55 godina. Jedan direktorski mandat sa beneficiranim stažom bukvalno ima osvojen i trebaju mu još dva slična, pa da sve bude "po slovu zakona" iako penzioner ima isto godina staža i starosti. I Ginisov je rekorder!
Kad smo kod penzionisanja moj stari drug Ćulum i ja smo u sličnoj situaciji. Oba odbijamo zaslužene penzije. On zarad daljeg bogaćenja, a moja malenkost zbog teško pogaženih prava pripadnika MUP-a. Vjerujte da nema šanse za tačno izračunavanje mog penzijskog staža. Po uvjerenju MUP-a imam manje staža od onoga šta Fond PIO svojim uvjerenjem tvrdi da je uplaćeno na ime tog doprinosa.
Dok je moj stari drug Darko Ćulum direktorovao policijom Republike Srpske zbog više nezakonitih upućivanja na bolovanja uskratiše mi beneficije - taman koliko treba do "čarobnih" 40 godina staža. Po uvjerenju Fonda PIO i uz sabran ratni staž imam oko 39 i po godina penzijskog osiguranja. Problem je i što su mi tokom jednako nezakonite suspenzije uplaćivali samo pola doprinosa za PIO, pa teško da penzijom mogu stići policajce iako sam radio na mjestima VSS.
Biću iskren do kraja, penzija Republike Srpske mi ne treba pošto je u konačnici ispalo da radim u nekakvoj privatnoj prćiji i za okorjele mafijaše, umjesto za građane kako sam to decenijama pogrešno mislio. Evo četiri godine niti tražim penziju, niti šta činim po tom pitanji, a šta valjda dovoljno dokazuje prethodno izrečeni stav.
Ličnu situaciju pominjem samo radi ukazivanja na krajnosti sa kojima smo suočeni u ovoj ludoj zemlji. Ko nema obraza i stida može Ginisove rekorde obarati dok pošteni mogu krepavati od gladi. Godinama smo zajedno radili i Ćulum je stekao pet stanova u Banjaluci, dok ja čekam zapljenu kućerka u Ljubiji zbog neplaćanja kredita (nakon nezakonitog otkaza!).
Elem, sve su to naši lični izbori i pitanja uvjerenja. Nekom je cilj imati nekretnina toliko da adrese ne može popamtiti, dok drugi čast stavljaju iznad materijalnog. Neki "brižno čuvaju" Republiku Srpsku, a neki poput mene kažu da je nabiju na ku*ac i fasuju 100 KM prekršajne kazne. Pa moraju dva dana u zatvor zato što neće da plate kaznu.
Dva nekad davno dobra druga, upamćena po nebrojeno zajedničkih velikih policijskih akcija, završila na potpuno različitim stranama. Jedan direktoruje policijskim agencijama iz mandata u mandat dok drugog prebijaju u zatvoru. Pritom svi znaju koji od nas dvojice je ostao častan i pošten profesionalac, a koji se prodao za razne koristi. Po leševima je gazio da nakupi što više stanova!
Zato svom lažnom drugu želim dobrog zdravlja i što dužeg života, pa i da uđe u Ginisove rekorde kako opisujem, te da nastavi darivati crkve u nadi "iskupljenja" grešne duše. Iskupljenje nekako postade kupovina. I ne bih se sa njim mijenjao u bilo čemu, a kamoli oko životnih prilika. Ja nisam taj koji obara pogled kad se suočimo, kao zadnji puta na anketnom odboru.
Piše: Borislav Radovanović
Izvor: radovanovicborislav.blogspot.com
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter