U trećoj emisiji serijala „Litijum: Stručnjaci govore“, o pitanju otvaranja rudnika u dolini Jadra razgovarali smo sa dr Draganom Đorđević, naučnim savetnikom i ekspertom za nauku o životnoj sredini.
Dr Đorđević je podelila svoje stručne stavove o tome zašto je važno sprečiti otvaranje rudnika u ovom području, da li je ekološko rudarenje uopšte moguće, kao i koji su dugoročni ekološki i društveni rizici povezani sa takvim projektima.
Dr Dragana Đorđević u serijalu "Litijum - stručnjaci govore"
Ukoliko bi se otvorilo planiranih 40 rudnika, Srbija više ne bi bila mesto za život
Nije moguće sprovesti eksploataciju litijuma u dolini Jadra na ekološki prihvatljiv način. Ovo nije borba protiv Rio Tinta, nego je borba protiv otvaranja rudnika litijuma u Jadru, zato što to podneblje ne podržava ekološko rudarenje litijuma
U trećoj emisiji serijala „Litijum – stručnjaci govore“, koja je premijerno emitovana na istoimenom Youtube kanalu, dr Dragana Đorđević, naučni savetnik i ekspert za nauku o životnoj sredini, podelila je stručne stavove o tome zašto je važno sprečiti otvaranje rudnika u ovom području, da li je ekološko rudarenje uopšte moguće, kao i koji su dugoročni ekološki i društveni rizici povezani sa takvim projektima.
Prema rečima dr Đorđević, nije moguće sprovesti eksploataciju litijuma u dolini Jadra na ekološki prihvatljiv način. “Ovo nije borba protiv Rio Tinta, nego je borba protiv otvaranja rudnika litijuma u Jadru, zato što to podneblje ne podržava ekološko rudarenje litijuma. Nigde na planeti ne postoji rudnik litijuma koji je otvoren u naseljenom i plodnom mestu, niti se planira da se takav rudnik otvori i uništava zdrava i plodna zemlja“.
Iako nije protivnik rudarenja kao privredne grane, dr Đorđević je istakla da je činjenica da se planira otvaranje još 40 rudnika katastrofalna za nas. “Ukoliko bi došlo do otvaranja još 40 rudnika, znači još 40 Bora i Majdanpeka, Srbija ne bi bila više mesto za život, a da ne govorim nadalje, jer je dato više od 200 istražnih prava raznim međunarodnim, stranim kompanijama i to na mestima gde ne bi smelo da bude rudnika, evo npr. Vlasina, na Čemerniku, Crna Trava, tu su najkvalitetnije vode u Srbiji poslednje preostale, da tako kažem, i tu su najobilnije kvalitetne vode, duplo više po kvadratu površine ih je tu nego bilo gde u Srbiji. Ako se tu otvori rudnik, taj rezervoar vode odlazi, a ako se otvori u Jadru odlazi rezervoar u Zapadnoj Srbiji i mi praktično ostajemo bez pijaće vode“, upozorava dr Đorđević.
Foto naslovna: Printscreen/youtube
Video: Litijum: stručnjaci govore
Izvor: radar.nova.rs/www.infomediabalkan.com
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter