Kada vas -zaludi- novac ništa više nije važno, ni životi ljudi, ni šta uništavate.. samo su važne vaše pare
92 solarne elektrane na jednoj lokaciji: Podnovlje ustalo protiv projekta kod Doboja - Mještani ovog naselja kod Doboja tvrde da se na 28 hektara obradivog zemljišta gradi čak 92 solarne elektrane kako bi se izbjegle koncesije, dok radovi prema njihovim riječima ugrožavaju izvorište vode koje snabdijeva oko 140 domaćinstava.
Građani Podnovlja kod Doboja treći dan zaredom protestuju protiv izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo. Mještani su i jutros blokirali prilaze gradilištu na kojem kompanija Etmax planira postaviti solarne panele.
Na lokaciji se pojavila i policija, ali za razliku od prethodnih dana, ovoga puta niko od okupljenih građana nije legitimisan niti pozivan na informativni razgovor.
FOTO: GERILA
Prema riječima mještana, protest je usmjeren na dva ključna pitanja – zaštitu izvorišta vode i sporni način na koji je zemljište, koje je ranije pripadalo Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje, prešlo u vlasništvo Grada Doboja, a potom prodato privatnom investitoru.
Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje, kaže da su građani odlučili da mirnim protestima pokušaju zaustaviti radove dok se spor oko zemljišta i dozvola ne razriješi.
FOTO: GERILA
„Mi se ovdje nalazimo danas okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax”, ističe Dragičević.
Solarni projekat podijeljen na 92 elektrane
Prema navodima mještana, riječ je o kompleksu od 284 dunuma (oko 28,5 hektara), koji je godinama bio korišten kao jedinstvena poljoprivredna površina.
FOTO: GERILA
Građani tvrde da je investitor parcelu podijelio na 92 manje parcele, na kojima planira graditi pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW, što je zakonski prag ispod kojeg se ne plaćaju određene koncesione naknade.
„Došlo je do parčanja zemljišta na 92 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, tvrdi Dragičević.
FOTO: GERILA
On dodaje da je prvobitna ideja malih solarnih elektrana bila da se postavljaju na javne objekte poput škola i vrtića, kako bi se smanjili troškovi energije za lokalne zajednice, ali da se sada takav model, kako kaže, koristi za privatne projekte velikih razmjera.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu upozorava na svu apsurdnost ovakvih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.
FOTO: Gerila/Vladimir Topić
“Ovakvim projektima se uništava poljoprivrdeno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji. Tako da mi radimo dekarbonizaciju drugih zemalja. Druge zemlje faktički dobijaju tu tzv čistu energiju a u našoj zemlji to nije moguće”, ističe Topić za Gerilu.
Damir Miljević, ekonomista i ekspert iz oblasti energetike i zelene tranzicije, dodaje da se nigdje “u normalnim zemljama ne gradi na poljiprivrednom zemljištu jer je to blago, nego se traži druga lokacija za određeni projekat”.
FOTO: GERILA/Damir Miljević
“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.
Iz Aarhus centra u BiH podsjećaju da “energetska tranzicija ne smije služiti kao izgovor za ugrožavanje izvorišta, obradivog zemljišta i prava građana da budu informisani i uključeni u odluke koje direktno utiču na njihov život”.
“Podnovlje nije samo lokalni problem. Ovo je pitanje poštivanja zakona, zaštite prirodnih resursa i odgovornosti institucija prema građanima. Stojimo uz građane Podnovlja u njihovom zahtjevu da se hitno utvrde sve činjenice, zaustave sporne aktivnosti i osigura puna zaštita vode, zemljišta i javnog interesa”, dodaju iz Aarhus centra.
Spor oko vlasništva zemljišta
Poseban problem, prema tvrdnjama mještana, predstavlja način na koji je zemljište prešlo u vlasništvo grada.
Dragičević navodi da je parcela decenijama bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koja je i dalje registrovana u sudskom registru i ima svoje zadrugare.
FOTO: GERILA
„Zemljište je oduzeto zadruzi i prepisano na grad bez sudske odluke. Jedino sud može odlučiti o promjeni vlasništva, a ne gradska uprava“, kaže Dragičević.
On tvrdi da je tokom javnog uvida u katastar, prije nekoliko godina, u dokumentaciji navedeno da je zadruga navodno ugašena još 1962. godine i to presudom suda iz Tuzle, što mještani osporavaju.
Zbog toga je, kaže, pokrenut sudski postupak i slučaj se trenutno nalazi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.
Strah od ugrožavanja vode i poljoprivrede
Građani upozoravaju da se radovi izvode u neposrednoj blizini izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva više sela.
Prema riječima Ljube Đurđića, predsjednika lokalne Boračke organizacije, riječ je o vodozahvatu koji koristi veliki broj domaćinstava.
„Uža zona ekosanitarne zaštite je ugrožena jer se radovi izvode na mjestu vodozahvata sa kojih se vodom napajaju domaćinstva i stočni fond. Prijeti nam ekološka katastrofa, a ekološka inspekcija neće ni da izađe na teren“, rekao je Đurđić za Impuls portal.
Prema procjenama mještana, na ovaj vodovod je priključeno oko 140 domaćinstava iz Podnovlja, ali i stanovnici okolnih sela.
FOTO: GERILA
Osim toga, upozoravaju i na posljedice po lokalnu poljoprivredu.
Veliki dio zemljišta bio je korišten za proizvodnju hrane, a na njemu su nekada postojali objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, koji su, prema tvrdnjama mještana, već uklonjeni tokom pripremnih radova.
Porodica Blagojević, koja živi u neposrednoj blizini planiranog kompleksa solarnih panela, strahuje da bi radovi mogli ugroziti i njihov opstanak na tom području. Oni se godinama bave pčelarstvom i trenutno imaju 111 košnica, koje se nalaze tik uz parcelu na kojoj se izvode radovi. Prema riječima mještana, eventualni uticaji projekta na okoliš i kvalitet vode mogli bi direktno pogoditi i pčele, koje su za ovu porodicu glavni izvor prihoda.
„Ne branimo samo zemlju nego i opstanak sela“
Stanovnici Podnovlja tvrde da od projekta solarnih elektrana lokalna zajednica neće imati koristi, dok bi posljedice po život u selu mogle biti dugoročne.
„Ovo zemljište je sačuvano i u ratu. Ne može se sada dati jednom investitoru dok ljudi koji ovdje žive ostaju bez mogućnosti da rade i opstanu“, kaže Dragičević.
FOTO: GERILA/Protest u Podnovlju
On dodaje da mještani žele da se zemljište vrati zadruzi i ponovo koristi za poljoprivrednu proizvodnju, za koju tvrde da postoji i poslovni plan.
U međuvremenu, radovi na ograđivanju i pripremi terena se nastavljaju, a građani najavljuju da će protesti trajati dok se spor oko zemljišta i dozvola ne razriješi.
Na kontakt telefon kompanije Etmax niko se nije javljao, zbog čega smo im pitanja poslali putem e-maila, kao i Gradu Doboju. Njihove odgovore objavićemo čim ih zaprimimo.
Piše: Dejan Rakita
Foto naslovna: Gerila/Protest u Podnovlju
Izvor: gerila.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
