Šišaj ovce sve dok ima vune, ili dok ne -crknu- Novi nameti banaka na građane u BiH (Foto)

Šišaj ovce sve dok ima vune, ili dok ne -crknu- Novi nameti banaka na građane u BiH (Foto)

Veće bankarske naknade Centralne banke BiH platiće klijenti. Troškovi koje klijenti plaćaju bankama u BiH mogli bi uskoro da poskupe, ali i da bude uvedena negativna naknada na sredstva koja kompanije drže na poslovnim računima, saznaje portal CAPITAL.

Naime, kako smo objavili Centralna banka BiH izmjenila je odluku kojom se propisuju veće naknade na iznos rezervi koje komercijalne banke imaju.

Bankari smatraju da je Centralna banka to trebala definisati još krajem prošle godine kako bi banke te troškove planirale u svojim budžetima. S obzirom da troškove nisu planirali, izvjesno je da će dio obaveza preliti na klijente.

Prema saznanjima CAPITAL-a veliki broj banaka u BiH je počeo da uvodi negativnu naknadu na sredstva na poslovnim računima bankama (KM i u stranoj valuti) uglavnom za iznose preko 500.000 KM do jedan milion. Ta naknada koju će pojedini klijenti plaćati bankama da bi mogli držati sredstva i poslovati preko računa iznosi 0,5 do 0,6 odsto godišnje.

Takvu naknadu su banke u Evropskoj uniji uvele i ranije, odnosno već od uvođenja negativne kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) na prekonoćne depozite banaka.

Smisao negativne kamate je da podstakne investicije, odnosno da banke ne zarađuju na oročavanju kod ECB, već da se vrši kreditiranje i investiranje u hartije od vrijednosti, a  sve u svrhu privrednog rasta i razvoja.

Navedenom najnovijom Odlukom Centralna banka BiH je propisala naknadu na obaveznu rezervu po osnovu osnovice za obračun obavezne rezerve u stranim valutama i u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom, pored postojeće naknade na višak iznad obavezne rezerve.

U Centralnoj banci BiH su za CAPITAL rekli da će troškovi za bankarski sektor u ovoj godini zavisiti od nivoa osnovice za obračun obavezne rezerve.

„Troškovi naknade su ekvivalentni troškovima koje Centralna banka plaća na svoje investicije u inostranstvu na relevantnim finansijskim tržištima evro zone, odnosno naknada po novoj Odluci iznosi -60 baznih poena, odnosno troškovima koje bi banke i same platile da navedena sredstva plasiraju na tim tržištima. Navedeni troškovi za bankarski sektor u 2021. godini će zavisiti od nivoa osnovice za obračun obavezne rezerve u stranim valutama i u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom kod komercijalnih banaka“, istakli su u Centralnoj banci.

Banke su u prethodnoj godini plaćale isključivo naknadu na višak iznad obavezne rezerve jednaku depozitnoj stopi Evropske centralne banke u visni od -50 baznih poena. U 2020. godini banke su po osnovu navedene naknade imale troškove u iznosu od 13,8 miliona KM.

Povodom stava banaka da je navedena odluka donesena kasno, te da nisu u svojim budžetima planirali troškove koje će morati da plate u ovoj godini, u Centralnoj banci BiH kažu da je široj javnosti, pa i bankama, od oktobra 2019. godine dostupan dokument sa detaljnim obrazloženjem predloženog okvira obavezne rezerve i potencijalnim efektima mjera pripremljen od strane MMF-a.

„Odluke Centralne banke vezano za instrument obavezne rezerve, konkretnije politiku naknade, zasnovane su na odgovarajućim internim analizama i procjenama i predstavljaju isključivu nadležnost CBBiH“, odgovaraju iz Centralne banke BiH.

Bankarski sektor u BiH na računu rezerve pri Centralnoj banci BiH, prema podacima iz aprila ove godine, držao je 5,92 milijarde KM. Od tog iznosa stanje računa obavezne rezerve je 2,77 milijarde KM – to je minimalnan iznos koji su banke u obavezi držati u Centralnoj banci BiH. Banke na računu rezerve drže u prosjeku iznad ovog iznosa 3,15 milijardi KM.

Obzirom da trenutno stanje depozita, odnosno osnovice za obračun obavezne rezerve, koja nije u BAM iznosi 42% (10,95 milijardi KM), naknada koju će banke biti u obavezi plaćati dodatno Centralnoj banci će godišnje iznositi oko 6,57 miliona KM.

Prvo što su banke počele razmatrati kao odgovor na povećanje troškova je naplaćivanje naknade klijentima za sredstva koja drže kod njih.

Takođe, pošto velikom broju klijenata neće biti moguće uvesti ovu naknadu, npr. zbog ranije ugovorenih uslova, banke će razmatrati poskupljenje drugih usluga koje pružaju klijentima.

Zato je logičan odgovor da će doći do poskupljenja usluga banaka i to:

– kroz uvođenje naknada na držanje sredstava na računima iznad određenog iznosa (od 0,5-0,6%)

– povećanje aktivnih kamatnih stopa privredi i stanovništvu

– smanjenje pasivnih kamatnih stopa na oročene depozite privredi i stanovništvu

– povećanje naknada u obavljanju platnog prometa

– povećanje ostalih naknada

Piše: Svjetlana Šurlan
Foto naslovna: capital.ba
Izvor: capital.ba 

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter