Dodikov krug bez izlaza: Minić opet odlazi da bi ostao - Zna li Baja gdje udara?
Kako bi preduprijedio novu, zakašnjelu odluku Ustavnog suda BiH, prema kojoj bi i novi saziv Vlade RS bio proglašen neustavnim, entitetski premijer i Dodikov kum Savo Minić ponovo je podnio ostavku na ovu funkciju. Sada će ga opet predložiti novoizabrani predsjednik RS Siniša Karan, Dodikova produžena ruka. I sam je to priznao na konferenciji za novinare.
Nedjelovanjem institucija Bosne i Hercegovine, kršenjem i entitetskog i državnog ustava i zakona te fašističkom i nacionalističkom retorikom kojom je na okupu držao biračko tijelo, bivši presuđeni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik proteklih mjeseci obezbijedio je kontinuitet vlasti, uz izvlačenje milionskih iznosa iz svih mogućih budžeta. Kako bi preduprijedio novu, zakašnjelu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, prema kojoj bi i novi saziv Vlade RS bio proglašen neustavnim, entitetski premijer i Dodikov kum Savo Minić ponovo je podnio ostavku na ovu funkciju.
Sada će ga opet predložiti novoizabrani predsjednik RS Siniša Karan, Dodikova produžena ruka. I sam je to priznao na konferenciji za novinare u ponedjeljak 16. marta:
„Izabraćemo novu Vladu RS, podnosim ostavku. Pokazujemo političku snagu, ozbiljnost i moć. Ovo je samo formalni dio koji ni meni nije ugodan. Na ovaj potez sam se odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet ove vlade, jer postoje osporavanja i međunarodne zajednice. Konsultovao sam se sa predsjednikom RS Sinišom Karanom, koji je rekao da će me predložiti za mandatara i da Vlada RS u ovom sastavu ima podršku.“
Mediji pišu – neočekivano. Naprotiv, očekivano je, jer Milorad Dodik samo kao apsolutni vladar može izbjeći svaki oblik sankcije za kriminal i korupciju.
Dok se pojedini iščuđavaju, podsjećamo da je Minić, obrazlažući odluku kao „zreo politički manevar“, isto učinio i 15. januara ove godine, i to pred sjednicu Ustavnog suda koji je, opet kasno, utvrdio da je na mjestu premijera sjedio mimo najvišeg pravnog akta. Narodna skupština RS instalirala ga je na ovu funkciju 2. septembra prošle godine.
Minićevo imenovanje uslijedilo je nakon što ga je predložio tada već građanin Milorad Dodik, pošto mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela predsjednički mandat jer ga je Sud BiH, zbog rušenja ustavnog poretka, osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Nakon toga, istog Savu u istu fotelju predložila je vršilac dužnosti predsjednice RS i Dodikova savjetnica Ana Trišić Babić, koja na toj funkciji nije bila ni ustavna ni zakonska kategorija. Dok se ustavobranitelji teško pokreću, Minić - zapravo Dodik - manevriše.
KAKO SE RUŠI USTAV?
Žurba vladajuće koalicije u RS tih januarskih dana da smijeni pa ponovo istu osobu imenuje za premijera RS biračima nenaviknutim na reakcije ostavljala je vremena da, uz kokice, isprate svakodnevno političarenje, rušenje oba ustava bez posljedica te devastaciju zakona i drugih propisa koje je ova vlast donosila prethodnih godina. Dok su građani ćutali, Nenad Stevandić, predsjednik urušenog parlamenta, hitno je doskijao iz Austrije kako bi poslanici na vikend sjednici prihvatili vraćanje Minićevog mandata.
Ustavna i pravna logika prestale su postojati onog momenta kada je Dodik skinuo sve maske i krenuo u borbu na sve ili ništa. To „sve“ podrazumijeva kontinuitet kriminala i korupcije vlasti, dok bi „ništa“, ako ne i neke rešetke, značilo pad i bijeg s očiju narodu.
Svaki građanin ove zemlje lako je sabirao dva i dva. Kum Milorad 23. avgusta 2025. Savu Minića nikako nije mogao predložiti za mandatara, jer je odluka CIK-a o prestanku njegovog predsjedničkog mandata bila pravosnažna još pet dana ranije — 18. avgusta.
Advokatica Jovana Kisin Zagajac u razgovoru za Žurnal i tada je napomenula da ustav ne propisuje niti može propisivati svaku pojedinačnu političku situaciju ili krizni scenario koji se može pojaviti u praksi. Ovaj najviši akt postavlja zatvoren krug jasno definisanih instituta, procedura i posljedica unutar kojih se političko djelovanje mora kretati.
Problem nastaje u trenutku kada nosioci najviših funkcija postupaju izvan tog normativnog okvira, uvodeći prakse i termine koje ovaj dokument ne poznaje, poput vraćanja mandata ili privremenog prestanka funkcije bez ustavnih posljedica. To nisu pravne praznine u aktu, već odstupanje od postojećih ustavnih normi.
„Ustavno pravo ne funkcioniše na principu naknadne legalizacije političkih odluka. Zbog toga se u ovakvim okolnostima ne može govoriti o klasičnom tumačenju Ustava, već o pokušaju da se politički potezi, koji su već protivni ustavnim i zakonskim normama, uključe u pravni poredak putem kreativnih interpretacija, što dodatno produbljuje pravnu nesigurnost i relativizuje načelo vladavine prava“, dodala je.
Predsjednik Vlade, naglasila je, može ili podnijeti ostavku - što automatski povlači ostavku cijele Vlade, ili ostaje na funkciji i rekonstruiše Vladu u skladu sa članom 94 Ustava RS. Ne može istovremeno i „otići“ i „ostati“, niti se mandat može privremeno vratiti pa ponovo preuzeti po političkom dogovoru.
Čini se da sve to ipak može i da sankcije ne važe za sve jednako.
Opozicija je i tada i sada dobro ušuškana u vlastite interese, građani su zaokupljeni bjesomučnim rastom cijena, ali za Dodika uvijek ima produktivnog posla.
Piše: Žana Karić Gauk
Foto naslovna: FB SNSD/Milorad Dodik i Savo Minić
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
