Ustav pod Dodikovim topuzom: Savo Minić u reprizi, odlazi da bi ostao

NSRS je prihvatila ostavku aktuelnog premijera Save Minića, kuma Milorada Dodika. U sedmici pred građanima je i sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj bi trebalo da bude donesena odluka o ustavnosti dosadašnje Minićeve Vlade. Ako je suditi po datumima tih dešavanja, kum Milorad 23. avgusta 2025. nikako ga nije mogao predložiti za mandatara, jer je odluka CIK-a o prestanku njegovog predsjedničkog stolovanja bila pravosnažna još pet dana ranije, 18. avgusta.

Žurba vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da ovih dana smijeni pa ponovo istu osobu imenuje za premijera RS biračima nenaviknutim na reakcije ostavlja vremena da, uz kokice, isprate svakodnevno političarenje, rušenje Ustava Republike Srpske bez posljedica te devastaciju zakona i drugih pravnih akata koje je ova vlast i donosila prethodnih godina. Dok građani šute, Nenad Stevandić, predsjednik urušene Narodne skupštine RS, hitno će doskijati iz Austrije, kako bi poslanici na sjednici prihvatili vraćanje mandata aktuelnog predsjednika Vlade Save Minića, inače Dodikovog kuma.

Ustavna i pravna logika prestale su postojati onog momenta kada je bivši entitetski predsjednik Milorad Dodik skinuo sve maske i krenuo u borbu na sve ili ništa. To sve podrazumijeva kontinuitet kriminala i korupcije vlasti, a ništa bi, ako ne neke rešetke, značilo pad i bijeg s očiju narodu.

U sedmici pred građanima je i sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj bi trebalo da bude donesena odluka o ustavnosti dosadašnje Minićeve Vlade. Ako je suditi po datumima tih dešavanja, kum Milorad 23. avgusta 2025. nikako ga nije mogao predložiti za mandatara, jer je odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog predsjedničkog stolovanja, nakon presude Suda BiH, bila pravosnažna još pet dana ranije, 18. avgusta.

ŠTA JE MILORADU NAJVIŠI PRAVNI AKT?

Nove najave iz vrha slute i nove ustavne vratolomije. Miniću će ponovo biti ponuđen mandat pa će on, uz tek kozmetičke korekcije i „neškodljivo uklanjanje“ pojedinih ministara, nastaviti gdje je stao. Za mandatara će ga predložiti v.d. predsjednika Ana Trišić Babić. Kako, ako se zna da vršilac dužnosti ove funkcije nije ni ustavna ni zakonska kategorija?

Pravnici i stručnjaci za ustavno pravo pitaju i kako cijeniti nadležnosti pomenute savjetnice Milorada Dodika, koja nije mogla ni biti imenovana na način na koji je imenovana.

Pitanja je mnogo, zakoni u praksi leže u Dodikovom topuzu.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac u razgovoru za Žurnal napominje da Ustav ne propisuje niti može propisivati svaku pojedinačnu političku situaciju ili krizni scenario koji se može pojaviti u praksi. Ovaj najviši akt postavlja zatvoren krug jasno definisanih instituta, procedura i posljedica, unutar kojih se političko djelovanje mora kretati. Problem, međutim, nastaje u trenutku kada nosioci najviših funkcija postupaju izvan tog normativnog okvira, uvodeći prakse i termine koje Ustav ne poznaje, poput vraćanja mandata ili privremenog prestanka funkcije bez ustavnih posljedica. To nisu pravne praznine u Ustavu, već odstupanje od postojećih ustavnih normi.

„Ustavno pravo ne funkcioniše na principu naknadne legalizacije političkih odluka. Zbog toga se u ovakvim okolnostima ne može govoriti o klasičnom tumačenju Ustava, već o pokušaju da se politički potezi, koji su već protivni ustavnim i zakonskim normama, uključe u pravni poredak putem kreativnih interpretacija, što dodatno produbljuje pravnu nesigurnost i relativizuje načelo vladavine prava“, dodaje.

Predsjednik Vlade, naglašava, može ili podnijeti ostavku, što automatski povlači ostavku cijele Vlade, ili ostaje na funkciji i rekonstruiše Vladu u skladu s članom 94 Ustava. Ne može istovremeno i „otići“ i „ostati“, niti se mandat može privremeno vratiti pa ponovo preuzeti po političkom dogovoru.

USTAV KAKO FLEKSIBILNA KATEGORIJA

Na nedavnoj konferenciji za novinare Minić je izjavio da mandat vraća, jer želi „određene rekonstrukcije Vlade“, ali i zbog „političkih pritisaka iz Sarajeva“.

„To je zrelo planiran politički manevar“, poručio je.

Ako se njegova izjava tumači kao stvarna ostavka, onda je Vlada u tehničkom mandatu, sa strogo ograničenim ovlaštenjima.

„U tom režimu Vlada može obavljati samo nužne i tekuće poslove, ali ne i donositi odluke koje proizvode trajne pravne i finansijske posljedice, a to pitanje će se posebno otvoriti ukoliko samo imenovanje mandatara bude ocijenjeno kao neustavno od strane Ustavnog suda BiH. Čak i bez krivičnog aspekta, ovo je prije svega ozbiljan ustavnopravni problem. Ustav ne poznaje fleksibilne mandate ni probne ostavke. Ili imate Vladu sa punim mandatom ili Vladu u tehničkom mandatu. Sve između je pravna fikcija koja proizvodi nesigurnost i relativizuje vladavinu prava“, zaključuje Kisin Zagajac.

Opozicija se, uz očigledne opstrukcije iz Centralne izborne komisije BiH koja, nakon bezočne krađe, na biralištima želi iste posmatrače, priprema za nove vanredne izbore za predsjednika entiteta, najavljene za 8. februar. Pred sjednicu Ustavnog suda BiH i novi izbor bivšeg premijera Save Minića za novog i budućeg premijera imaju dva pitanja:

„Otkud Dodik i kompanija znaju da će 'loše proći' pred Ustavnim sudom, ako godinama nemamo Srbe u ulozi sudija u tom istom sudu, da li se onda ruši cijela priča njegovog otpora prema tom sudu i otkriva nam mnogo bliže veze, koje nam nisu nepoznate na relaciji režim – pravosuđe? Drugo pitanje je retoričko, a odgovor na njega glasi - od samog početka su znali da je imenovanje Minićeve Vlade neustavno.

Ovim putem će pokušati da prevare Ustavni sud i posljedice odluke koja će, ukoliko je i zaista Milorad Dodik lice koje je predložilo mandatara, biti kobne ne samo po legalitet Vlade Republike Srpske, već i po sve odluke koje su donesene u prethodnom periodu u posljednjih par mjeseci“, kaže za Žurnal Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS.

I njemu su zanimljive dinamika i hitnost u postupanju oko važnih političkih pitanja, „posebno jer je strategija vladajućih toliko ozbiljna da su ovi potezi zatekli Nenada Stevandića na skijanju u inostranstvu, koji je inače čuven po tome da NSRS smatra u najmanju ruku za svoju kuću u kojoj je on isključivi domaćin“.

„Cijela priča oko rekonstrukcije Vlade, koja je u suštini samo alibi za ostavku Save Minića, tek ne pije vode, jer je moguće promijeniti pet ministara bez da 'padne Vlada'. Tu se tek postavlja pitanje kako je moguće da imamo toliko dobre rezultate u svim oblastima prema njihovim riječima, a da dolazimo u situaciju da moramo promijeniti toliki broj ministara.

Cijela priča je nastala kao potreba da vladajuća koalicija  pokaže javnosti, odnosno naivnom dijelu naroda da je Milorad Dodik još uvijek u političkoj moći sa pozicije predsjednika Republike Srpske. S obzirom da mi, narodni poslanici, nismo nikada dobili odluku o imenovanju mandatara, niti znamo zvanično ko je potpisao tu odluku, ne bih se iznenadio da Ustavni sud BiH potpuno drugačije odluči od u javnosti očekivanog ishoda“, kaže Vučinić.

Podsjećamo, NSRS izglasala je novu Vladu RS 2. septembra prošle godine. Minićevo imenovanje uslijedilo je nakon što ga je predložio presuđeni predsjednik RS, tada već građanin Milorad Dodik.

CIK mu je oduzeo mandat nakon što ga je Sud BiH, zbog rušenja ustavnog poretka osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Piše: Žana Karić Gauk
Foto naslovna: FB SNSD/Milorad Dodik i Savo Minić
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter