Dodik želi svoj teški politički poraz pretvoriti u pobjedu, ponovo proglašavajući opoziciju izdajničkom (Foto)

Dodik želi svoj teški politički poraz pretvoriti u pobjedu, ponovo proglašavajući opoziciju izdajničkom (Foto)

Vijest dana 20. januara u medijima naklonjenim opoziciji u Republici Srpskoj bila je da je „SNSD izašao sa istim prijedlogom deblokiranja BiH koji je već iznio lider PDP-a Branislav Borenović“.

Potom se objašnjava da je visoki funkcioner SNSD-a Nikola Špirić kazao kako je uslov za povratak srpskih predstavnika u državne institucije „stavljanje moratorija na od Inzka nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH kojima se sankcionira negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca“.

SA DVIJE STRANE VUČIĆEVE „MOLBE“

Kako konsenzus vlasti i opozicije u ovom bh. entitetu postoji oko ključnog uvjeta za povratak radu i odlučivanju u institucijama BiH, onda to otvara i niz pitanja.

Prvo, ko bi izmjene KZ BiH poništio, ako RS, kako je to zaključcima Narodne skupštine RS odlučila, ne priznaje Christiana Schmidta kao visokog predstavnika? Može li to učiniti Parlament BiH, koji zakonske izmjene nije donio? I ono ključno, priznavala RS visokog predstavnika ili ne on taj uvjet srpskih političara neće ispuniti. Jednako kao što je jasno da za stavljanje van snage sankcionisanja genocida neće svoj glas dati probosanske stranke.

To je jedna strana medalje. Druga je „molba“ koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio lideru SNSD-a Miloradu Dodiku i liderima ostalih srpskih stranaka da se vrate u državne institucije. Uz konstataciju da je tamo mjesto „da se bore za interese RS i srpskog naroda i da stoga njihovo mjesto za stolom ne smije biti prazno“.

Foto: tuzlanski.ba/Vučić “zamolio” Dodika da se srpski predstavnici vrate u bh. institucije 

No, danima od „molbe“ srbijanskog predstavnika, umjesto konkretnih odgovora hoće li se vratiti u institucije BiH, između vlasti, konkretno Milorada Dodika i stranačkih funkcionera SDS-a i PDP-a, vodi se svojevrstan rat saopštenjima i izjavama u kojima se međusobno optužuju u tome ko je patriota, a ko izdajnik,  i čekaju ko će prvi povući potez.

U izjavi za naš portal psiholog Srđan Puhalo posebno se osvrnuo na ulogu opozicije u ovoj političkoj sapunici.

„Opozicija se našla u neobranom grožđu. Oni su prihvatili politički narativ Milorada Dodika, odnosno vlasti, i onda su, kako god to čudno bilo, postali radikalniji nego vlast“, navodi Puhalo. Naš sugovornik ističe da svojim ponašanjem vezanim za odluku o vraćanju u institucije BiH opozicija pokušava da dokaže da su veći Srbi od Dodika, uvjereni da će na taj način dobiti političke poene.

„Opozicija nema svoju politiku, ono što se vidi jeste da su samo oponenti vlasti, dakle neko ko radi i govori protiv vlasti ali ništa konkretno i drugačije ne nudi“, podvlači Puhalo.

Foto: Srđan Puhalo/Opozicija je prihvatila politički narativ Milorada Dodika, odnosno vlasti, i onda su, kako god to čudno bilo, postali radikalniji nego vlast

Očekivanja da će Dodik i ostatak srpskih lidera prihvatiti Vučićevu „molbu“, sugestiju ili kako god to nazivali, koja je izraz čistog političkog pragmatizma, nije naišla na plodno tlo. Odnosno ta „poslušnost“, smatra Puhalo, nije nešto što i Dodik i opozicija žele. Stoga se i vlast i opozicija za sada zaklanjaju iza zaključaka Narodne skupštine i tvrde da će svoje stav iznijeti na sjednici parlamenta.

Iako predsjednik SDS-a Mirko Šarović politiku Milorada Dodika naziva pogubnom za RS, tvrdi da bi ona mogla dovesti do uništavanja ovog entiteta, da RS nema prijatelje ni saveznike koji su joj naklonjeni u politici koju vodi u BiH, suštinski za većinu poteza koje je povukao Dodik ima podršku opozicije.

Odnosno, kako to Puhalo objašnjava, da je i opozicija za samostalnost RS, za vraćanje nadležnosti, da ne priznaje mandat visokog predstavnika… samo što bi oni to radili na drugačiji način, pametnije.

PISMA IZETBEGOVIĆU I ČOVIĆU

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je opozicija napravila grešku u koracima, pružajući pojas za spasavanje Miloradu Dodiku.

„Zbog takvog postupka lično mislim da su saučesnici i sakrivci u krizi za koju mnogi smatraju da je najveća nakon rata. Unatoč kasnijem ograđivanju, unatoč kasnijem odustajanju od novih zahtjeva za izlaskom iz odbrambenog, pravosudnog i poreskog sistema države BiH. Tad je već bilo kasno“, naglašava Topić.

Ističe da je Dodik suveren u etnonacionalnom polju, i iluzija je bila očekivati da ga opozicija može pobijediti na njegovom terenu.

Foto: Tanja Topić/Opozicija je napravila grešku u koracima, pružajući pojas za spasavanje Miloradu Dodiku

„Otuda mi se čini da opozicija i sada pravi logičku grešku – ona želi Dodika i SNSD izvesti na čistac, odnosno dovesti do priznanja da oni odustaju od zaključaka koje su zajedno usvojili. Neće to biti Dodikov poraz, pretvorit će ga u pobjedu, jer će opoziciju po ko zna koji put proglasiti izdajničkom i plaćeničkom“.

Stoga, zaključuje Topić, a njeno mišljenje dijeli i Puhalo, opozicija bi morala napraviti jasan otklon i od te defanzivne taktike stalnog pravdanja da nisu izdajnici.

Nakon višednevnog nagađanja kada će se održati sjednica na kojoj bi se trebalo raspravljati o mogućnosti povratka srpskih predstavnika u državne institucije,  oglasio se predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović 24. januara.

I to upućivanjem „pozivnog pisma predsjednicima SDA i HDZ-a BiH Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću „da prisustvuju i obrate se na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS 1. februara koja će biti posvećena razmatranju aktuelne političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini“.

„Uvjereni smo da bi Vaše učešće na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske dalo značajan doprinos razvijanju dijaloga i iznalaženju najprihvatljivijih rješenja za Bosnu i Hercegovinu“, navodi se u pismu.

Na reakciju SDA i očekivani odgovor nije se dugo čekalo.

„Zahvaljujem se na Vašem pozivu da se obratim na sjednici Narodne skupštine RS na temu političko-ekonomske situacije u BiH. Kao što znate, ja sam član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i na tom tijelu smo već diskutovali o navedenoj temi i uvjeren sam da ćemo i nastaviti jer blokada koja je bespotrebno nametnuta nikome ne donosi dobro. Iznalaženje najprihvatljivijih rješenja za državu Bosnu i Hercegovinu stvar je državnih institucija, a ne entitetskih, i može biti razmatrano samo u Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim nadležnim državnim institucijama“, navodi Izetbegović u svom pismu Čubriloviću.

Dodao je da SDA u NSRS-u predstavlja „niz iskusnih i sposobnih poslanika koji mogu dati konstruktivan doprinos rješavanju situacije u kojoj se kao društvo i država nalazimo, ali samo u dijelu koji se odnosi na entitet RS“, pozivajući Čubrilovića i NS RS da kao prvi korak stave van snage neustavni Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a, te zaključke kojima se krši Dejtonski mirovni sporazum i podriva ustavnopravni poredak BiH.

NOVI OBRAT NAKON SASTANKA S PALMEROM

Lider HDZ-a Dragan Čović izbjegao je decidan odgovor na pitanje hoće li se pozivu Čubrilovića odazvati, navodeće da „osobno nema ništa protiv da razgovara u svakoj instituciji BiH kako bi vratili povjerenje u institucije“. Dodao je kako ne zna da li su on i Izetbegović pozvani kao predstavnici Doma naroda ili predstavnici stranaka.

Treba navesti da je ovim pozivom ostao zatečen i lider SDS-a Mirko Šarović. U saopštenju za javnost kazao je da iza poziva predsjednicima SDA i HDZ-a da se obrate na sjednici Narodne skupštine RS „vjerovatno postoji neki skriveni scenariji“, te da čisto sumnja da je taj poziv došao iz glave Nedeljka Čubrilovića.

Tanja Topić kaže da u pozivu predsjednika Narodne skupštine RS vidi dvije logičke greške, „jednu u tome što se identifikuju vođe naroda, odnosno etničkih zajednica u BiH, i njima daje prostor za dijalog, a drugu što se NSRS stavlja u ulogu inicijatora i onog tijela koje inicira razgovore o sudbini BiH, a takve političke diskusije bi trebalo da se odvijaju u Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Inicijativa za razgovor treba da posluži kao prilog tezi da se rukovodstvo Republike Srpske trudi postići rješenje u BiH kroz dijalog, pružanje ruke, za koju se unaprijed zna da neće biti prihvaćena“, zaključila je Topić.

Ali kako su politički lideri u BiH skloni preko noći mijenjati stavove, tako je novi obrat uslijedio nakon što su se u utorak sastali sa Matthewom Palmerom, izaslanikom SAD-a za izbornu reformu.

Foto: Matthew Palmer nakon sastanka u Sarajevu, novog u nizu

Naime, po okončanju sastanka Dodik je saopštio da će RS „predložiti poseban zakon u kojem će se tražiti da se kazni svako ko određeni kolektivitet, dakle BiH, RS, FBiH, Brčko ili kantone nazove genocidnim i da se zaprijeti kaznom zatvora od pet godina, kao i za bilo koju nacionalnu grupu“.

„Ako to prihvate naši partneri u Parlamentu, a ne vidim razlog da se to ne desi, mi smo spremni da učestvujemo u radu”, kazao je Dodik.

Potom je uslijedio i odgovor Izetbegovića, koji je ocijenio da ljudi oko Dodika traže način da se vrate u bh. parlament i da je to dobro.

„Mi nikada nismo jedan narod, recimo srpski, nazivali genocidnim, ne daj bože, niti smo RS zvali tako, prihvatili smo je, a znamo šta je prethodilo – desio se genocid. Nemamo namjeru vrijeđati entitet niti cijeli narod“, zaključio je Izetbegović.

Piše: Gordana Katana
Izvor: inforadar.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter