Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za izricanje privremene mjere kojom bi se zaustavile primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, zbog kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska.
Objavio je ovo Radio Slobodna Evropa (RFE) pozivajući se na odgovor Suda u Strazburu. Kako navode, apelacija Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, a uz nju je zatraženo i donošenje privremene mjere kojom bi se zaustavila primjena sudskih odluka u BiH.
Sud je taj zahtjev razmotrio i odbio u februaru ove godine, bez dodatnog obrazloženja.
Prema pisanju RFE, iz Evropskog suda nisu ulazili u sadržaj zahtjeva, već su samo potvrdili da je procedura provedena i da je zahtjev za privremenu mjeru odbijen.
Komentar na ovu odluku nije želio dati Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić, dok je vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Sudom u Strazburu Monika Mijić potvrdila da BiH u ovom trenutku još nije zaprimila predmet.
Odluka o privremenoj mjeri ne znači i konačan ishod postupka. Sud bi o samoj apelaciji mogao odlučivati u narednim fazama, nakon što predmet bude dostavljen Bosni i Hercegovini i nakon što se sve strane izjasne.
Iz Suda u Strazburu, međutim, nisu precizirali u kojoj fazi se trenutno nalazi Dodikova apelacija.
Šta znači odbijanje privremene mjere?
Kako podsjeća Radio Slobodna Evropa, privremene mjere prema Pravilu 39 predstavljaju izuzetnu pravnu mogućnost koja se primjenjuje samo u situacijama kada postoji neposredan rizik od nenadoknadive štete po prava zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
U praksi, Sud ih najčešće odobrava u slučajevima deportacija ili izručenja, kada postoji opasnost po život ili zabrana mučenja i nečovječnog postupanja.
Evropski sud veoma rijetko koristi ovaj mehanizam, a posebno naglašava da Pravilo 39 nije predviđeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih odluka, osim u izuzetnim okolnostima.
Milorad Dodik je ranije pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka Kristijana Šmita, čiji legitimitet ne priznaje Republika Srpska.
Izrečena mu je kazna od godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija
Nakon toga, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku njegovog mandata predsjednika Republike Srpske.
Sud BiH je odbio žalbu njegovih advokata, dok je Ustavni sud Bosne i Hercegovine kasnije odbio i apelaciju, uz obrazloženje da je mandat prestao danom pravosnažnosti presude.
Izvor: gerila.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter


