Bageri i mine kod zaštićenog područja: Priprema se eksploatacija gipsa u blizini Nacionalnog parka Una
Investitor je kompanija Siniat Bihać koja posluje u sastavu belgijske industrijske grupe „Etex Group“. Aktivnosti na pripremi ovog projekta počele su prije gotovo 20 godina
Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš za projekat eksploatacije gipsa na lokalitetu Orašac, pet kilometara od Kulen Vakufa (Grad Bihać). Iz Fondacije Atelje za društvene promjene upozoravaju da se ovaj lokalitet nalazi u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Una, samo 1.500 metara od rijeke Une!
Investitor je kompanija Siniat Bihać koja posluje u sastavu belgijske industrijske grupe „Etex Group“:
- Aktivnosti na pripremi ovog projekta počele su prije gotovo 20 godina, sada već davne 2007. – navode iz Fondacije.
Kompanija je ranije potpisala ugovor o koncesiji sa Vladom Unsko-sanskog kantona kojim joj je ovo ležište dato na korištenje na period od 25 godina – u svrhu istraživanja i eksploatacije gipsa.
Fondacija ACT
Iz tehničke dokumentacije dostupne na web stranici Ministarstva, vidljivo je da planirano eksploataciono polje zauzima površinu od 71,64 hektara, i nalazi se na ruti koja vodi prema NP Una. Koncesija za istražne radove dana je na površinu od oko 168 hektara. Planirana godišnja proizvodnja je 208.000 tona gipsa:
- To bi moglo značiti da će mnogobrojni posjetioci jednog od četiri nacionalna parka u BiH i jedinog u Federaciji BiH tokom šetnje ovim zaštićenim područjem potencijalno nailaziti na teške mašine koje će saobraćati do eksploatacionog polja, ali možda i „uživati“ u zvucima miniranja i bušenja tokom proizvodnog procesa – navode iz Fondacije.
Također upozoravaju da, iako se eksploataciono polje ne nalazi unutar zaštićenog područja, realizacija ovog projekta predstavlja značajan potencijalni rizik za NP Una kao jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope:
- Tokom eksploatacije gipsa dolazi do intenzivnog stvaranja prašine koja bi, izvjesno je, vjetrom stizala do područja NP Una. U Zahtjevu nisu navedene procjene o količini emisija prašine. Na godišnjem nivou planirana je potrošnja goriva, ulja, diferencijalnog ulja i potrošnja ostalih maziva. Nameće se pitanje koliki će utjecaj to imati na oblićnji potok Lončić i sliv Une u cjelini, u kojem je utvrđeno prisustvo čak 1.900 biljnih i životinjskih vrsta.
Inače, na lokalitetu Bukvarine kod Kulen Vakufa geološkim istraživanjima otkrivene su značajne rezerve gipsa dobrog kvaliteta.
Kompanija Siniat u vlasništvu je belgijske grupacije Etex koja radi u više od 40 svjetskih zemalja.
Raniji idejni projekti predviđali su ukupne rezerve od oko 13 miliona tona gipsa i potencijalni vijek eksploatacije duži od šest desetljeća.
Alen Zulić, direktor Nacionalnog parka Una, ranije je upozorio da u slučaju eksploatacije može doći do zagađenja tla jer je lokacija na krškom mjestu, te vode mogu doći i do onih dijelova gdje se nalazi korito rijeke Une.
Podsjetimo da Uni "prijeti" još jedan veliki projekat koji planira Republika Hrvatska, a to je skladištenje radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovske gore, u neposrednoj blizini granice sa BiH. Hrvatski sabor 15. decembra izglasao je po hitnom postupku Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
Ranije procjene kritičara te odluke navodile su da će ovim odlagalištem na manje od kilometar od granice sa BiH biti ugroženo zdravlje najmanje 250 hiljada ljudi u 13 opština u slivu rijeke Une, ali su iz Hrvatske negirali bilo kakvu opasnost za zdravlje stanovništva.
Poseban zakon (lex specijalis) definiše područje smještaja zahvata na lokaciji bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac (Trgovska gora), gdje će se zbrinjavati radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane "Krško" i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Hrvatske iz bolnica i industrije, a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica. Pisali smo da se sve to radi bez strateške procjene uticaja na okolinu nad državnim planom prostornog razvoja Hrvatske i uključivanja javnosti i lokalnog stanovništva iz BiH u postupak odlučivanja.
Krajem maja će u Ženevi biti održano međunarodno sučeljavanje BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom skladišta, u kojem će bh. vlasti pokušati zaustaviti ovu odluku, nakon višegodišnjeg nereagovanja na planove Hrvatske.
- Branićemo interese Srpske i BiH na tom sučeljavanju. Intenzivno se za to pripremamo, imamo konsultacije i razmjenu podataka na dnevnom nivou. U delegaciji će biti i tri advokata, eksperta sa međunarodnim iskustvom. Trgovska gora nije tlo za skladištenje radioaktivnog i institucionalnog otpada, a ukazaćemo i na to da postoji snažan otpor u BiH da se uz granicu i zaštićeno područje Park prirode Una skladišti radioaktivni otpad – rekao je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.
Naveo je i kako je ohrabrujuća činjenica da je Sekretarijat ESPOO konvencije prihvatio predstavku protiv Hrvatske i to u fazi kada Studija uticaja na životnu sredinu za zahvat Čerkezovac nije dostavljena na izjašnjenje, niti postoje informaciju o tom ključnom dokumentu.
Piše: B. M.
Foto naslovna: Nacionalni park Una
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
