Argentina je federalna republika, koja kao država, podržava Rimsku katoličku apostolsku vjeru (Foto)

Infomedia Balkan u više nastavaka objavljuje seriju tekstova prof. dr Milana Blagojevića, koji u kratkim analizama, prikazuju osnove državno-političkog uređenja svake države članice Ujedinjenih nacija. Redoslijed tekstova prati englesku verziju spiska tih država sa portala Ujedinjenih nacija.

Argentina

Država Argentina je član Ujedinjenih nacija od 24. oktobra 1945. godine. Važeći Ustav Argentine  (Constitución de la Nación Argentina) je donijet daleke 1853. godine na ustavotvornoj skupštini u Santa Feu, nakon čega je pretrpio više revizija i to: 1860, 1866, 1898, 1949, 1957. i 1994. godine. Članom 1. Ustava Argentina je određena kao federalna država republikanskog oblika vladavine. Članom 2. Ustava propisano je da savezna vlast, dakle Argentina kao država, podržava Rimsku katoličku apostolsku vjeru.

S obzirom na to da je Ustav odredio Argentinu kao federaciju, to znači da ne postoji jedna organizacija državne vlasti. Umjesto toga, državna vlast je organizovana policentrično, to jest tako da postoji savezna vlast (na nivou Argentine kao države) i vlasti argentinskih pokrajina kao federalnih jedinica.

Podjela državne vlasti između Argentine i njenih pokrajina Ustavom je izvršena metodom pozitivne enumeracije, kao jedne od metoda koja se u svijetu federalizma koristi za raspodjelu državnih nadležnosti između federacije i njenih članica.

Naime, u članu 75. Ustava Argentine propisano je da savezna državna vlast ima sledeće nadležnosti: donošenje zakona kojima se uređuju carine, osnivanje i uređivanje federalne banke nadležne za emisiju novca, pravno uređivanje plovidbe na argentinskim rijekama i moru, kovanje novca i određivanje njegove vrijednosti, određivanje jedinstvenih mjernih jedinica (jedinstvena metrologija), donošenje zakona u oblastima krivičnog prava, građanskog prava, trgovinskog prava, rudarstva, radnopravnih odnosa, socijalne zaštite, uređivanje spoljnotrgovinskih odnosa i trgovinskih odnosa između argentinskih pokrajina, uređivanje i obezbjeđivanje državne granice i granica pokrajina.

Savezna vlast je takođe nadležna za osnivanje i rad Vrhovnog suda Argentine i ostalih nižestepenih saveznih sudova, osnivanje oružanih snaga Argentine te uređivanje njihove organizacije i djelovanja. Članom 6. Ustava Argentine propisano je da savezna vlast može intervenisati (misli se na oružanu intervenciju) na teritoriji bilo koje pokrajine kako bi time garantovala republikanski oblik vladavine u njoj ili kako bi odbila inostranu invaziju, kao i da, na zahtjev vlasti pokrajine, podrži (brani) pokrajinu od napada druge pokrajine. 

Dakle, ovo su nadležnosti Argentine koje je Ustav odredio pozitivnom enumeracijom u njenu korist. Potom su u članu 121. Ustava metodom negativne enumeracije određene ustavne nadležnosti pokrajina, tako što je propisano da pokrajine imaju sve ostale nadležnosti, osim onih koje su tim Ustavom date federaciji.    

Ustav Argentine (član 5) garantuje pokrajinama i pravo da imaju sopstvene ustave, pod uslovom da tim ustavima bude propisan republikanski oblik vladavine i predstavnički ustavni sistem, u skladu sa načelima i garancijama propisanim Ustavom Argentine. Ustav (član 122) garantuje pokrajinama i pravo da biraju guvernere (guverneri provincija su i predstavnici savezne vlasti nadležni za nadgledanje poštovanja saveznog Ustava i zakona – član 128. Ustava), kao i da biraju članove svojih zakonodavnih organa, pokrajinsku administraciju i da uređuju organizaciju i funkcionisanje organa lokalnih vlasti.

Foto: Zastava Argentine

Ustav propisuje širok krug ljudskih prava i sloboda (ličnih, političkih – među kojima je i pravo državljana Argentine da podnose zakonodavnu inicijativu na koju Kongres prema članu 39. stav 1. Ustava mora odgovoriti u roku od dva mjeseca, zatim ekonomskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških prava), te ustanovljava (član 86. Ustava) ombudsmena, kojeg imenuje savezni parlament (Kongres) na period od pet godina.

Ombudsmen ima, kako stoji u članu 86. stav 1. Ustava, potpunu autonomiju u obavljanju svojih poslova, a misija mu je zaštita ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom i zakonima, i to protiv pravnih akata i radnji (činjenja i nečinjenja) organa vlasti, kao i kontrola vršenja funkcija javne uprave. U tom pravcu Ustav Argentine (član 86. stav 2) daje pravo ombudsmenu i na podnošenje tužbi sudovima (tzv. standing to litigate – locus standi).

Pored ove zaštite, Ustav u članu 43. daje svakom licu i pravo na posebno pravno sredstvo (tzv. amparo) za zaštitu svojih prava, protiv bilo kojih akata (činjenja ili nečinjenja) javnih vlasti, kao i protiv bilo kojeg drugog subjekta, ako ne postoje druga odgovarajuća pravna sredstva. Po tom amparo sredstvu nadležni sudija može, ako to smatra odgovarajućim, donijeti odluku kojom za štetni akt ili nečinjenje utvrđuje da su neustavni. 

Zakonodavnu vlast Argentine vrši savezni parlament (Kongres), sastavljen od dva doma – Predstavničkog doma i Senata. Riječ je o tzv. federalnom bikameralizmu, koji se uspostavlja u složeno (federalno) uređenim državama, kako bi se svim građanima, s jedne, te svim federalnim jedinicama s druge strane omogućilo učešće u raspravljanju i odlučivanju prilikom donošenja zakona i drugih akata u saveznom parlamentu.

Članovi (poslanici) Predstavničkog doma Kongresa biraju se na neposrednim izborima od strane birača Argentine, na period od četiri godine. Prema članu 45. Ustava Argentine, u Predstavnički dom Kongresa bira se jedan poslanik na svakih 33.000 birača, s tim što nakon svakog popisa stanovništva Kongres utvrđuje broj poslanika u skladu sa novim popisom. Starosna granica za izbor u ovaj dom Kongresa je 25 godina (član 48. Ustava).

Drugi dom Kongresa, Senat, je dom federalnih jedinica Argentina. Prema članu 54. Ustava Argentine, svaka njena pokrajina te Grad Buenos Ajres imaju po tri senatora, koji se takođe biraju na neposrednim izborima od strane birača u svakoj pokrajini. Zanimljivost u tom pogledu predstavlja onaj dio člana 54. Ustava kojim je propisano da dva senatorska mjesta pripadaju političkoj partiji koja je osvojila najveći broj glasova na ovim izborima, dok jedno mjesto pripada partiji sledećoj po broju osvojenih glasova. Starosni cenzus za izbor na mjesto senatora je 30 godina (član 55. Ustava), a mandat im traje šest godina (član 56. Ustava). Kongres vrši zakonodavnu vlast u svim onim oblastima koje su Ustavom Argentine propisane za saveznu vlast.

Ustavom je određen egalitarni federalni bikameralizam, što znači da su oba doma Kongresa jednaka u vršenju zakonodavne vlasti. Pravo predlaganja zakona imaju oba doma (najmanje tri njihova člana) ili savezna izvršna vlast. Kada je prijedlog zakona usvojen u jednom od domova, dostavlja se drugom domu na raspravljanje i usvajanje. Ako je prijedlog usvojen u oba doma, dostavlja se predsjedniku Argentine na proglašenje. Ako predsjednik u roku od deset radnih dana ne vrati zakon Kongresu na ponovno razmatranje, smatra se da je zakon potvrđen (član 80. Ustava). Ako predsjednik ima primjedbe na zakon u cjelini ili na neke njegove odredbe, vraća Kongresu taj zakon (ili određene njegove odredbe) na ponovno razmatranje. Ako prilikom ponovnog razmatranja oba doma Kongresa usvoje zakon dvotrećinskom većinom, smatra se da je zakon usvojen i dostavlja se predsjedniku Argentine na proglašenje (član 83. Ustava).

Ustav Argentine uspostavio je predsjednički sistem izvršne vlasti. Predsjednik Argentine bira se na neposrednim izborima od strane birača Argentine kao jedne izborne jedinice (član 94. Ustava). Bira se na period od četiri godine, uz mogućnost još jednog uzastupnog izbora. Prema Ustavu (član 99), predsjednik Argentine: je vrhovni komandant oružanih snaga Argentine, šef je savezne izvršne vlasti, nadležan je za izdavanje propisa i uputstava potrebnih za izvršenje zakona, nadležan je za proglašenje zakona, imenuje sudije Vrhovnog suda Argentine uz saglasnost dvije trećine članova Senata, imenuje sudije nižih federalnih (saveznih) sudova pri čemu je dužan da poštuje redoslijed sa liste kandidata predložene od strane Savjeta pravosuđa, daje pomilovanja, otvara zasjedanja Kongresa svake godine, zaključuje međunarodne ugovore, proglašava ratno stanje, a uz saglasnost Senata proglašava vanredno stanje na odgovarajućem dijelu teritorije Argentine.

Prema Ustavu Argentine (član 100) postoje šef Kabineta ministara i ostali ministri-sekretari, a imenuje ih i razrješava predsjednik Argentine. Nadležni su za obavljanje izvršnih i upravnih poslova, za donošenje neophodnih propisa i obavljanje funkcija i poslova koje im delegira predsjednik Argentine, kao i za obavljanje drugih Ustavom određenih poslova. Zanimljivost predstavlja to da Ustav Argentine propisuje (član 100) i  političku odgovornost šefa Kabineta i ministara prema Kongresu, koji na osnovu člana 101. Ustava može izglasati nepovjerenje šefu Kabineta ministara i razriješiti ga apsolutnom većinom članova u svakom od domova Kongresa. 

Sudsku vlast u Argentini vrši Vrhovni sud i niži sudovi koje osniva Kongres. Kandidate za sudije u nižim sudovima predsjedniku Argentine predlaže Savjet pravosuđa (član 114. Ustava).

Promjena Ustava vrši se postupkom propisanim članom 30. Ustava Argentine. Prema tom članu, Ustav se može mijenjati u potpunosti ili djelimično ako najprije bude utvrđena potreba za tim od strane dvije trećine članova Kongresa. Nakon toga za promjenu Ustava je isključivo nadležna posebna ustavotvorna skupština koja se bira te poslije izbora saziva u tu svrhu. Primjera radi, prilikom izmjene Ustava Argentine 1993. godine raspisani su neposredni izbori za tu ustavotvornu skupštinu, koja je nakon toga odlučivala o izmjenama Ustava Argentine.    

Za Infomedia Balkan
Dr Milan Blagojević, ugledni univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, bivši član Senata Republike Srpske i pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, što je prvi takav slučaj u BiH pravosuđu.

Foto naslovna: riopricesaputovanja.com/Najšira avenija na svijetu je „9. juli“ u Buenos Airesu. Ova ulica ima čak 14 traka
Izvor: www.infomediabalkan.com

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter