Zbog zaštite kriminala i korupcije, kriminalizacija klevete je dovela u pitanje slobodu izražavanja


Zbog zaštite kriminala i korupcije, kriminalizacija klevete je dovela u pitanje slobodu izražavanja

Pritisak na medije u BiH raste svakim danom, a nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, dovedena je u pitanje sloboda izražavanja.

Ovo je jedna od poruka upućenih sa konferencije Savjeta za štampu i online medije održanoj u Konjicu “Kleveta je kriminalizovana u Republici Srpskoj – Kako dalje?” uz podršku švajcarske Vlade. Na ovoj konferenciji je predstavljena i Analiza o uticaju kriminalizacije klevete na slobodu izražavanja u BiH, koju je za potrebe projekta izradila advokatica Jovana Kisin Zagajac.

“Moja glavna kritika od momenta objavljenog Nacrta zakona jeste da zakonodavac nije dovoljno precizno regulisao i objasnio šta je ustvari zabranjeno ponašanje. To smo amandmanima uspjeli da ispravimo kada je u pitanju kleveta. Međutim, iako su svi fokusirani na klevetu, u ovim usvojenim izmjenama i dopunama KZ-a krije se još jedno opasnije krivično djelo, a to je iznošenje porodičnih i ličnih prilika koje zaista može da inkriminiše bilo koga od vas, čak i ukoliko pišete i objavite istinit sadržaj”, upozorila je Kisin Zagajac.

Izvršna direktorka Savjeta za štampu i online medije u BiH Dženana Burek rekla je da današnji mediji rade u izazovnim i teškim vremenima, a da je novinarstvo časna profesija koju, nažalost, moramo braniti.

Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, poručila je da je važno da tražimo načine kako da se izborimo sa procesima koji su u toku.

“Medijska zajednica u Banjaluci je zaista bila jaka u posljednjih šest sedam-mjeseci, bez obzira na bilo kakve razlike. Imali smo grupu medija, aktivista i pravnika, koji su sa nama prošli cijeli ovaj proces i koji su još sa nama”, rekla je Gojković-Arbutina i dodala da je u roku od mjesec podneseno šest krivičnih prijava.

Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka istakao je da ovo nije samo pravni problem već egzistencijalni problem za novinare i novinarke.

“Ljudi se boje da rade za medije kao i da govore za medije. Novinari se osjećaju nesigurno. Jedan društveni poredak je jak onoliko koliko vodi računa o svojoj najslabijoj karici, a ovdje su mediji prepušteni sami sebi, ostavljeni smo na milost i nemilost. Cilj svega ovoga jeste da nam se smuči rad u novinarstvu, da se ostane bez bilo kakve kritike postojećeg društvenog poretka”, rekao je Trifunović.

Na konferenciji su doneseni zaključci o hitnim i neophodnim koracima koji će biti preduzeti u narednom periodu. Između ostalog, biće zakazana vanredna sjednica Skupštine Savjeta za štampu i online medije u BiH zbog aktuelne situacije.

Najavljeno je i da će biti inicirana saradnja sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca o neophodnosti stalne edukacije tužilaca i sudija o primjeni izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske koje su stupile na snagu u avgustu 2023. godine, a biće razmotreno i  usaglašavanje smjernica o primjeni koje bi VSTV uputio prema tužilaštvima. Biće upućen i apel Evropskoj komisiji da se u Izvještaju za BiH 2023. mora jasno osuditi donošenje zakona i retrogradnih politika koje su uništile slobodu izražavanja u BiH.

Foto naslovna: Ustupljena fotografija
Izvor: capital.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter