Zašto vozačima u BiH sve češće dolaze kazne s kašnjenjem od godinu dana i kakve probleme to izaziva?

Kada dobiju jednu kaznu za prekoračenje brzine na nekoj dionici, vozači bi sljedeći put na tom mjestu trebali biti daleko oprezniji, ali ako im dolazak kazne kasni godinu dana velike su šanse da će tom dionicom istom brzinom proći još nekoliko puta

U posljednje vrijeme sve češće se dešava da vlasnici automobila prilikom njihove registracije otkriju da imaju neku neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj.

Ono što je zanimljivo jeste da nerijetko kazne dođu i godinu dana poslije samog prekršaja.

Naravno “najproblematičniji” dio jesu kazne za preokraćenje brzine na autoputu pa se tako u tom pitanju postavlja pitanje opravdanosti radara.

Kada dobiju jednu kaznu za prekoračenje brzine na nekoj dionici, vozači bi sljedeći put na tom mjestu trebali biti daleko oprezniji, ali ako im dolazak kazne kasni godinu dana velike su šanse da će tom dionicom istom brzinom proći još nekoliko puta.

Obrada se vrši hronološki

Iz MUP-a KS su za Fokus naveli da se obrada prekršaja evidentiranih stacionarnim radarskim uređajima na području Kantona Sarajevo vrši hronološki, što je uslovljeno akumuliranim brojem evidentiranih prekršaja, gdje se vlasniku vozila kojim je počinjen evidentirani prekršaj u skladu sa članom 54. stav 1. tačke 2. Zakona o prekršajima FBiH, a za utvrđeni prekršaj iz ZOOBS-a na putevima u BiH, dostavlja obavijest o počinjenom prekršaju, u skladu sa rokovima koji su određeni Zakonom o prekršajima.

“Svrha obavijesti o počinjenom prekršaju koja se dostavlja vlasniku vozila kojim je počinjen prekršaj jeste pribavljanje podataka o identitetu vozača koji je počinio prekršaj jer vlasništvo nad vozilom automatski ne podrazumijeva da je vlasnik vozila upravljao predmetnim vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. S obzirom na to da se radi o prekršajima koji su zabilježeni stacionarnim uređajima, tek po pribavljanju podataka o počiniocu prekršaja ovlašteni organ može izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama člana 54. i 55. Zakona o prekršajima FBiH.

Vlasnici vozila su dužni ovlaštenom organu dostaviti podatke o identitetu osobe kojoj je vozilo dato na upravljanje u skladu s odredbom člana 172. stav 6. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, dok bi automatsko izdavanje prekršajnih naloga vlasnicima vozila u određenom broju slučajeva dovelo do prekršajnog sankcionisanja osoba koje nisu stvarni počinioci prekršaja, a što posljedično dovodi do zahtjeva za poništavanje prekršajnih naloga i pokretanja novog prekršajnog postupka, odnosno slanja obavijesti osobi čije bi identifikacione podatke naknadno dostavio vlasnik vozila”, navode iz sarajevske policije.

Kada je u pitanju dužina trajanja uručenja kazne, iz policije nam navode da se vremenski period od datuma prijema izjašnjenja vlasnika vozila o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme izvršenja prekršaja do izdavanja prekršajnog naloga nije moguće precizno odrediti s obzirom na veliki broj prekršaja koji se obrađuju, ali svakako se vodi računa da se sve neophodne radnje obave unutar zakonskih rokova.

Kazne u okviru propisa

S druge strane, struka ističe da se radi vrlo jednostavno o potkapacitiranosti policije. Ipak naglašava se da su kazne nakon godinu dana definitivno u okviru propisa.

-Pokretanje prekršajnog postupka je do godinu, a inače nakon tri godine zastarijeva, ali ipak mu je došao nalog prije godinu dana, govori za Fokus saobraćajni vještak Mirzet Sarajlić.

Foto: Screenshot/N1/Mirzet Sarajlić

Na naš upit da li u ovim situacijama kada kazne dolaze sa kašnjenjem od godinu dana, može da se desi da vozača ponovo uhvati radar na toj dionici, postoji mogućnost neke vrste pomilovanja.

-Ako ste vi na istom mjestu napravili više prekršaja, moja preporuka je da idete na sudsko odlučivanje. Sud će vam odrediti onda jednu jedinstvenu kaznu, nećete platiti sve. Zato postoje mehanizmi zaštite za počinioce prekršaja, pojašnjava Sarajlić.

Potrebniji kod škola

Napominje da s aspekta struke postavljanje radara na autoputevima nije zabranjeno.

-Nekada ljudi pogrešno razumiju, nije to protivno bilo kakvom procesu. Isto tako i mobilni radari, koji su postavljeni po ZE-DO kantonu, oni su regularni, međutim, kada se postavljaju napravi se prekršaj, jer izađe se iz automobila i postavi tronožac na autoput. Radarima na autoputevima definitivno nije mjesto tu, potrebniji su npr. u blizini škola. Ne možeš se žaliti zato što ti je kazna došla, a s druge strane, radari su tu gdje jesu. Na kraju krajeva, najsigurniji vid cesta su autoceste. Treba također naglasiti da se ne smije voziti preko ograničenja, a kada se to i radi, to ne ugrožava saobraćajnu sigurnost u tolikoj mjeri koliko bi ugrožavalo da se brzo vodi u naseljenom mjestu, zaključio je za Fokus Sarajlić.

Piše: A. Tiro
Foto naslovna: Petar Lazović/N1
Izvor: fokus.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter