Zašto su inspektori u BiH nedodirljivi iako čine krivična djela


Zašto su inspektori u BiH nedodirljivi iako čine krivična djela

U pet kontrolnih i poreskih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH vođeno je tokom prošle godine tek osam disciplinskih postupaka protiv inspektora koji su osumnjičeni za krivična djela, sukob interesa i nemarno obavljanje posla. Sa pojedinim procedurama se toliko odugovlačilo da su od osam postupaka dva već obustavljena zbog zastare.

Kontrolni organi trebalo bi da obezbjeđuju provođenje zakona, vladavinu prava, ali situacija na terenu u BiH pokazuje da na tom polju treba još mnogo raditi i da je broj sankcija i utvrđenih nepravilnosti zanemariv.

Istraživanje CAPITAL-a pokazalo je da su u ukupno 22 slučaja u toku prošle godine utvrđene veće ili manje nepravilnosti u radu inspektora, a samo osam ih je rezultiralo disciplinskim postupkom.

Inspektorat RS: Sukob interesa i nepreciznost u radu

U Inspektoratu RS su za CAPITAL istakli da je u toku 2020. godine izvršeno 20 unutrašnjih kontrola rada inspektora, a u četiri predmeta su utvrđeni određeni propusti.

“U četiri predmeta unutrašnje kontrole utvrđeni su propusti koji su se odnosili na nepotpuno, odnosno nedovoljno jasno i precizno konstatovano činjenično stanje u zapisnicima o izvršenoj inspekcijskoj kontroli”, kazali su u Inspektoratu.

Kako su naglasili, pored unutrašnjih kontrola sprovedena su i četiri prethodna postupka (procedura koja prethodi disciplinskom postupku), od kojih su tri rezultirala daljim vođenjem disciplinskog postupka.

“Dva disciplinska postupka su okončana rješenjem o disciplinskoj odgovornosti i izricanjem novčane kazne smanjenja plate u iznosu od 20 odsto za puno radno vrijeme, isplaćene za mjesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju od tri mjeseca”, rekli su u Inspektoratu.

Kako su pojasnili, u jednom slučaju utvrđeni propusti su se odnosili na nesavjesno, odnosno neblagovremeno izvršavanje radnih dužnosti i naloga neposrednog rukovodioca, a u drugom slučaju utvrđeno je da inspektor nije prijavio razloge koji su doveli do sukoba interesa, dok je jedan disciplinski postupak još u toku.

Naglasili su da je jedan prethodni postupak obustavljen, uz pismenu opomenu inspektoru, imajući u vidu da se radilo o manje značajnom propustu i mlađem inspektoru bez dovoljno iskustva.

Poreska uprava RS: Nepravilnosti u kancelarijskim kontrolama

U Poreskoj upravi RS su istakli da je u toku prošle godine Odjeljenje za unutrašnju kontrolu ove uprave u dva slučaja otkrilo nepravilnosti, a koje su se odnosile na postupanje inspektora u postupcima kancelarijskih kontrola, te postupanja u pogledu ažurnosti donošenja rješenja knjiženja obaveza po tim rješenjima.

“U oba ova slučaja kontrolisano je više inspektora u pojedinim organizacionim jedinicama te nije bilo inicijative za pokretanje disciplinske odgovornosti protiv njih, jer su utvrđene nepravilnosti otklonjene po završetku nalaza unutrašnje kontrole”, istakli su u Upravi.

Poreska uprava FBiH: Zloupotreba i prekoračenje službenih ovlaštenja

Kako su za CAPITAL rekli u Poreskoj upravi FBiH u 2020. godini pokrenuta su ukupno tri disciplinska postupka protiv federalnih poreskih inspektora.

“Dva postupka su pokrenuta zbog zloupotreba i prekoračenja službenih ovlaštenja, neizvršavanja i nemarnog vršenja povjerenih poslova i prouzrokovanja veće materijalne štete. Disciplinski postupci su zbog nastupanje zastare obustavljeni”, kazali su u Upravi.

Kada je u pitanju treći postupak, on je pokrenut zbog krivičnog djela protiv službene dužnosti.

“Disciplinski postupak je okončan izricanjem mjere prestanaka radnog odnosa u organu državne službe. U toku je rješavanje radno-pravnog statusa federalnog poreskog inspektora”, istakli su u Upravi.

Kako su naglasili, nadzor nad radom inspektora vrši se u okviru posebnih organizacionih jedinica, a taj proces je podržan i Aplikacijom za upravljanje inspekcijskim nadzorima putem koje se prati rad i postupanje svih inspektora u ovoj upravi, a utvrđeni pokazatelji su sastavni dio mjesečnih i kvartalnih izvještaja o radu.

Federalna uprava za inspekcijske poslove: Zabilježene manje nepravilnosti

U 2020. godini putem Sektora za unutrašnju kontrolu FUZIP zaprimljeno je sedam prijava, od kojih su dvije od osoba sa poznatim identitetom, dok je pet prijava anonimno.

“Predmet svih prijava bile su uglavnom manje nepravilnosti, i to u smislu propusta u pravilnom vršenju službene dužnosti. U provedenom postupku kontrole po predmetnim prijavama utvrđene su neznatne nepravilnosti, koje nakon preispitivanja nisu imale elemenata za pokretanje disciplinskog postupka”, tvrde u FUZIP.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH: Primjedbe na neprofesionalnost inspektora

U toku prošle godine Odsjek za unutrašnju kontrolu UIO vršio je kontrolu rada poreskih inspektora u četiri predmeta.

“U tri predmeta kontrola je završena i nisu utvrđene nepravilnosti u radu poreskih inspektora, dok je u jednom predmetu postupak kontrole u toku”, pojasnili su u UIO.

Prema njihovim riječima, kontrolom su vršene provjere da li su postupajući inspektori UIO kontrole provodili u skladu sa Pravilnikom o kontroli i ograničenoj provjeri indirektnih poreza.

“U Upravi za indirektno oporezivanje sistematizovan je i Odsjek za profesionalne standarde koji je u toku 2020. godine u sedam slučajeva postupao po primjedbama na rad poreskih inspektora. U dva slučaja su predložene mjere na utvrđivanju disciplinske odgovornosti zaposlenih, a postupci su u toku. Primjedbe su se odnosile uglavnom na neprofesionalan odnos poreskih inspektora”, istakli su u Upravi.

Jačanje upravnih inspekcija

Trenutno kroz reformu javne uprave u BiH nisu predviđene reforme pomenutih kontrolnih organa već isključivo upravnih inspekcija na sva četiri nivoa uprave.

U Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave BiH kazali su da, što se tiče reforme inspekcijskih organa poput Inspektorata RS i FBiH ili poreskih uprava, su reforme predviđene kroz pojedinačne strategije upravljanja javnim finansijama usvojene na vladama i Savjetu ministara BiH.

S druge strane, što se tiče reforme upravnih inspekcija ona podrazumijeva aktivnosti usklađivanja organizacije i rada upravnih inspekcija sa preporukama, uključujući izmjenu zakonodavnog okvira.

Krivične prijave protiv inspektora

U Transparency international BiH (TI BiH) su istakli da prate rad i postupanje inspekcijskih nadzornih organa na osnovu vlastitih istraživanja, ali i predstavki građana.

“Nedostaci u radu ovih organa odnose se, kako na propise koji regulišu rad organa, tako i na diskreciona ovlaštenja koja inspekcijski organi imaju na raspolaganju tokom provođenja inspekcijskog nadzora. Propisi na osnovu kojih postupaju inspekcijski organi često su loše koncipirani na način da pogoduju privatnim na uštrb javnih interesa”, kazali su u TI BIH.

Kako su dodali, kad god je organima dato diskreciono ovlaštenje da sami odlučuju da li će postupiti na jedan ili drugi način otvorena je mogućnost za razna manevrisanja, zbog čega bi jasne i predvidljive procedure trebale imati primat u odnosu na diskreciju.

Naveli su da je TI BiH u okviru Centra za pružanje pravne pomoći u borbi protiv korupcije zaprimao i zaprima predstavke građana koje se odnose na postupanje inspekcijskih organa i postupajućih inspektora u različitim oblastima.

“Naša organizacija je u nekoliko navrata podnosila i krivične prijave protiv pojedinih inspektora zbog korupcije, nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, primanja mita i slično, te zahtijevala i vršila nadzor nad započetim disciplinskim postupcima nad pojedinim inspektorima”, rekli su u TI BiH.

Inspektori selektivno pristupaju privrednicima

Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je za CAPITAL da su kontrolni organi selektivni i da se njihova selektivnost koristi čak i za političke pritiske na privredu.

“Inspekcije targetiraju predmete svojih kontrola i to je evidentno širom BiH kod različitih nivoa inspekcijskog nadzora, privrednici uglavnom to spominju kao jedan od glavnih problema”, naglasio je Čavalić.

Foto: Facebook Admir Čavalić

U dosadašnjoj praksi, kako kaže, najveće probleme imaju mikro preduzeća, odnosno preduzeća koja su najmanje zaštićena politički, ekonomski i sindikalno.

Drugi problem se, smatra Čavalić, odnosi na administrativne probleme unutar same inspekcije, poput pogrešne upotrebe samih zakona koji ponekad daju mogućnost inspekciji da zbog banalnosti kažnjavaju privrednike, a da te kazne nisu u skladu sa standardima naše privrede.

Prema njegovim riječima, inspekcije bi trebalo da više koriste digitalnu tehnologiju.

“Trebao bi da se snima svaki njihov nadzor, u smislu da znaju da postoje kamere, da se snima kako teče razgovor i da se snimak može koristiti kao dokaz na sudu. Bilo bi dobro i da komunikacija inspektora i privrednika bude digitalizovana i da se može izvršiti putem mejla”, istakao je Čavalić.

Dodao je da ćemo u procesu napredovanja ka EU vjerovatno morati izvršiti reformu inspekcijskih organa, ali da ne treba imati prevelika očekivanja.

“Na primjeru Hrvatske vidimo da su to, kada je u pitanju inspekcija, veoma složeni i kompleksni procesi u smislu reforme, tako da je istina da EU unapređuje standarde u toj oblasti, ali to mora raditi brže da bi to zadovoljilo privrednike”, zaključio je Čavalić.

Piše: Bojana Ninković

Izvor: capital.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter