Tešanovićeva od grada traži 1,1 milion KM odštete
Bivša direktorica Doma zdravlja Banjaluka i sadašnji poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Gordana Tešanović, u tužbi protiv grada Banjaluka, povećala je odštetni zahtjev na 1.182.939 KM, istaknuto je na danas održanom ročištu u Osnovnom sudu Banjaluka.
Portal CAPITAL objavio je da je SNSD-ova funkcionerka tužila Banjaluku za 300.000 KM zbog zabrane saobraćaja do njenog hotela „Trešnja“ na poznatom izletištu Banj brdo, te da će odštetni zahtjev povećati na 900.000 KM.
Njen advokat Sanjin Kosić potvrdio je za CAPITAL da je danas održano ročište u Osnovnom sudu Banjaluka, kao i da je odštetni zahtjev dodatno povećan.
„Provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka i glavna rasprava je zaključena. Sada se čeka prvostepena presuda. Odštetni zahtjev je povećan u skladu sa nalazom sudskog vještaka ekonomske struke i postavljen je na iznos od 886.939 KM i na ime dospjele kamate još 296.000 KM. Zahtijevamo nesmetan pristup poslovnom objektu i obavljanje poslovne djelatnosti i da se nadoknadi šteta“, istakao je Kosić.
Istakao je da je rok za donošenje presude 30 dana, ali da zbog otežanog rada suda ne očekuje presudu prije januara ili februara iduće godine.
Dodao je da je druga strana, odnosno Grad Banjaluka, ostao pri navodima iz odgovora na tužbu o kojima je CAPITAL već pisao.
Grad je u odgovoru na tužbu istakao da je Tešanovićeva prije početka investiranja bila upoznata sa zabranom saobraćaja i da su joj kao investitoru odobrili rekonstrukciju objekta na Banj brdu pod uslovom da se pridržava lokacijskih uslova i odobrene tehničke dokumentacije, kao i da su joj 2014. godine izdali upotrebnu dozvolu.
„Lokacijskim uslovima je definisan pristup objektu, uz napomenu da za predmetnu saobraćajnicu važi opšta zabrana saobraćaja izuzev vozila stanara, te vozila posebne namjene (hitna pomoć, vatrogasci i slično). Definisano je i da se ne planiraju intervencije na postojećoj saobraćajnoj mreži, te da se pristup objektu ostvaruje preko postojeće saobraćajnice za koju važi zabrana saobraćaja“, stav je grada Banjaluka.
Dodaju da je definisano i da je u cilju obezbjeđenja kolskog pristupa neophodno od nadležnog organa pribaviti odobrenje za pristup objektu kako za dostavna vozila i vozila održavanja, tako i za korisnike smještajnog kapaciteta.
„Shodno navedenom, Gordana Tešanović je bila upoznata sa ograničenjem saobraćaja motornim vozilima na navedenoj lokaciji kako kroz lokacijske, odnosno UTU-e, tako i kroz odobrenje za građenje, te je iste prihvatila i pristala da pod navedenim uslovima izvrši rekonstrukciju postojećeg poslovnog objekta“, naveli su iz Grada u odgovoru na tužbu.
Zabrana prisustva ročištu
Sud je zabranio prisustvo ročištu Tihomiru Dakiću koji je kao član inicijative građana Rekreativna zona Banjaluka želio da čuje koji su to argumenti Tešanovićeve, ali i Grada Banjaluka u ovom sporu.
“S obzirom sa smo poprilično dobro upoznati s pravnim aspektom i dokumentima u vezi sa Banj brdom i čitavom Rekreativnom zonom želio sam da prisustvujem ročištu, ali mi nisu dozvolili, a kao razlog su naveli pandemiju virusa korona i ograničen broj ljudi u sudnici. Suština je da odluka o zabrani kretanja motornim vozilima na Banj brdo postoji od 2006. godine. To što su oni promašili investiciju, pa sada pokušavaju da to naplate od Grada, to je strašno. Grad ne smije da izgubi ovaj spor, a ako se to desi, treba da ide na žalbu višoj instanci”, rekao je Dakić.
Tešanovićeva je, pored Grada, prvobitno tužila i bivšeg gradonačelnika Banjaluke Slobodana Gavranovića, ali se 2018. godine predomislila i povukla tužbu protiv stranačkog kolege, ali ne i protiv Grada.
Da Tešanovićeva pokušava da oživi hotel i restoran na lokaciji Banj Brdo, koji duže vrijeme ne radi, CAPITAL je objavio polovinom ove godine kada je ona potvrdila da hotel „Trešnja“ mijenja ime u hotel „Cherry“, bez franšize „Novak Café & Restaurant” koju su ranije imali.
Inače, oni su se od samog početka žalili na ograničen režim saobraćaja na putu koji vodi do objekta.
Gradska vlast, pod velikim pritiskom građana i javnosti, ostavila je na snazi zabranu saobraćanja za automobile, a cijeli slučaj je bio došao i do Ustavnog suda RS, koji je presudio u korist pješaka i rekreativaca.
Izvor: Capital
