Šta se dešava? EU i SAD se povlače iz pregovora o Izbornom zakonu BiH a Njemačka prijeti sankcijama? (Foto)

Šta se dešava? EU i SAD se povlače iz pregovora o Izbornom zakonu BiH a Njemačka prijeti sankcijama? (Foto)

Palmer i Ajhorst povučeni iz pregovora o Izbornom zakonu. Amerika i EU obustavili su pregovore o Izbornom zakonu BiH i time poslali poruku da se povlače iz ovog procesa. Sankcije su i dalje opcija, ali će se sačekati pokušaj dogovora domaćih lidera.

Posrednici u pregovorima oko izmjena izbornog zakona BiH, Metju Palmer (Matthew Palmer) i Angelina Ajhorst (Angelina Eichhorst), otkazali su dolazak u BiH i nastavak učešća u medijaciji oko ovog pitanja. Iz ambasada EU i SAD-a u BiH, saopštili su da obnovljeni napori na posredovanju u pregovorima pred kraj godine, ne bi urodili plodom, te da će rezultati biti vidljivi, tek kada stranke zajedno budu radile na pronalasku rješenja.

"Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH s propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra, politička kriza se produbljuje", rekli su iz Ambasade SAD-a i Delegacije EU.

Loš tajming

Ipak, pregovori o Izbornom zakonu, došli su u vrijeme najveće političke krize u BiH, od završetka rata. Nametanje Inckovog zakona, blokada institucija, nemogućnost daljeg dogovora, stanje je u kome je bilo nemoguće doći do bilo kakvog pomaka, smatraju analitičari.

„Očito je da su pregovori oko izmjene izbornog zakona zaglavili u ćorsokaku i da bi dalji susreti bili gubljenje vremena i novca bez konkretnih pomaka. To znači da su međunarodni pregovarači digli ruke od BiH i rješenje prepustili domaćim akterima", kaže analitičar Tanja Topić, navodeći da je ovim poslata i jasna poruka domaćim liderima.

„Ne bude li dijaloga i izlaska iz ovog vrzinog kola, slijede sankcije. Zanimljivo je da su jedni iznenađeni ovakvim razvojem događaja, drugi razočarani a svi zajedno krivca za ovaj političi haos traže u nekom trećem", zaključuje Topić.

Predstavnici opozicije u Federaciji BiH su i prije odustajanja stranaca i povlačenja američkog posrednika Metjua Palmera i EU-povjerenice Angeline Ajhhorst najavili izlazak iz pregovora. Tvrde da se ne može očekivati dogovor sa jedne strane, dok se sa druge razgrađuje BiH, odlukama Narodne skupštine RS-a o povlačenju nadležnosti. Pozvali su SDA da konačno zauzme stav oko ovog pitanja i da odrede koji je to maksimum koji su spremni dati Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, u nastavku pregovora. Ranije smo pisali da su u ovim pregovorima, ponuđene opcije bile, da Dodik dobije državnu imovinu na teritoriji RS, Čović, legitiman izbor Hrvata, a da Inckov zakon o zabrani negiranja genocida, ostane na snazi.

„Dok su trajali razgovori nije bilo primjereno da se pravimo da se ništa ne dešava u BiH. Razgovaramo o izmjenama izbornog zakona, a imamo na snazi blokadu institucija u BiH", rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH.


Foto: Annalena Bearbock na sastanku ministara vanjskih poslova G7 u Liverpulu (12.12.2021.)

Nade polažu u Njemačku

Nade polažu u novu njemačku vladu, odakle se zadnjih dana mogu čuti ozbiljna upozorenja i najave sankcija.

„Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. To znači da bi sada trebalo postojeći režim sankcija primijeniti i protiv gospodina Dodika", izjavila je Analena Berbok (Annalena Baerbock), nova njemačka ministarka spoljnih poslova, nakon sastanka šefova diplomatija Evropske unije.

Ovo je svakako oštriji politički kurs od kursa njenog prethodnika Hajka Masa (Heiko Maas), koji je sankcije spominjao deklarativno. Ipak, za sprovođenje stavova službenog Berlina, Berbok nema podršku cijele EU -  Mađarske i Slovenije u prvom redu, sa čijim liderima Dodik ima sjajne odnose. U posljednje vrijeme, tu je i Hrvatska, čiji najviši predstavnici vlasti, nisu za uvođenje bilo kakvih sankcija u BiH, što je prije nekoliko dana tokom posjete Sarajevu, istakao i premijer ove zemlje, Andrej Plenković.

Šaljive najave sankcija Berlinu

„Bez obzira na zaključke Narodne Skupštine RS, koja je pozvala Vladu da pripremi zakonsku osnovu za njihovo sprovođenje u roku od šest mjeseci... moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja", rekao je prvi čovjek hrvatske vlade, naglasivši da u ovom trenutku sankcije ne bi bile produktivne.

Tokom sjednice Narodne skupštine, na kojoj su usvojene sporne odluke, Dodik je u šaljivom tonu prokomentarisao moguće najave sankcija iz Njemačke.

„Ako Njemačka uvede sankcije, uzvratićemo", spremno je rekao Dodik, što je izazvalo reakciju visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt). „Ne znam kakve sankcije zamišlja gospodin Dodik prema Njemačkoj. Možda više neće htjeti kupovati kiselu vodu iz Njemačke", rekao je Šmit, ističući da za Dodika ima „spremne mjere u ladici".

Foto: Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, bivša kancelarka Angela Merkel i novi HR Christian Schmidt

SAD, EU i Velika Britanija, imenovali su svoje predstavnike za rješavanje krize u BiH. Pored njih, tu je još i Kristijan Šmit, koji nema toliko ovlaštenja kao što su imali njegovi prethodnici, od broja vojnih snaga pa do podrške kroz Savjet bezbjednosti. Primjetan je i pojačan angažman Rusije u svim nedavnim odlukama, koje prenosi Marija Zaharova, predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije.

Zaharova: „Upotrebu represije, smatraćemo provokacijom"

„Nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma. Prijetnje Kristijana Šmita, da će iste upotrijebiti protiv za njega nepoželjnih predstavnika naroda BiH, nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom", objavljeno je na službenoj fejsbuk stranici Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Ipak, svi se slažu, političari i analitičari, da se u izmjene Izbornog zakona u BiH ušlo prebrzo, te da je bilo neophodno prvo riješiti krizu prouzrokovanu Inckovim zakonom, a kasnije blokadom institucija, što je kulminiralo odlukama Narodne skupštine o prenosu nadležnosti.

Piše: Dragan Maksimović

Izvor: dw.com

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter