Šta gradska banjalučka administracija na čelu sa Draškom Stanivukovićem radi od Vrbasa? (Foto)

Posječena stabla na obali Vrbasa kap su u moru ili kap koja je prelila čašu!? - Nakon što je prekjuče na obali Vrbasa ispod dvorane Mejdan posječeno dvadesetak stabala juče su se na tom mjestu okupili građani, aktivisti i stručnjaci sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog i Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci. Upozoravaju da se radovima na obali Vrbasa pristupa nestručno, da se ne vodi računa o obali, rijeci i živom svijetu u i oko rijeke. Tvrde da će sve što gradska vlast radi ili planira da radi na obalama Vrbasa ostaviti nesagledive posljedice.

Posječeno je dvadesetak zdravih stabala na obali Vrbasa. Gradonačelnik je prekjuče tvrdio da su stabla posječena greškom. U Centru za životnu sredinu iz Banjaluke upozoravaju da je sve što se prekjuče desilo samo nastavak onoga što se na obalama Vrbasa dešava u posljednjih godinu dana.

“Ovo je samo jedna epizoda u serijalu uništavanju korita i obala Vrbasa. Mi već peko godinu dana pratimo ovu situaciju, pokrenuli smo krivičnu prijavu, više žalbi, nedavno smo na sudu dobili jednu vezano za radove koji se odvijaju uzvodno u Šeheru“, kaže Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U Centru za životnu sredinu ne pridaju velik značaj najavama gradonačelnika da će oni koji su odgovorni za sječu stabala snositi posljedice.

“To nije ono što tražimo, mi nismo došli da tražimo žrtvene jaganjce došli smo da tražimo sistemsku odgovornost i krivičnu odgovornost a smatramo da je do toga došlo“, rekao je Igor Kalaba.

Igor Kuvač vanredni profesor na Arhitektonsko-graževinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci rekao je da je Vrbas jedan od osnovnih elemenata identiteta Banjaluke, vrijedno prirodno nasljeđe sa viševjekovnom tradicijom i kulturom boravka na rijeci i oko nje.

“Upravo tok Vrbasa kroz uže urbano područje zajedno sa njegovim koritom i zelenilom čini ono što je vrijednost ovog grada i njegov identitet i ono što se u naučnim krugovima i u stručnim i u percepciji ljudi prepoznaje kao njegov identitet i ono što ovaj grad čini posebnim i rzlikuje od drugih mjesta i to je ono što treba da se čuva, štiti i unapređuje na najbolji način koristeći najbolje pristupe kako bi rijeka koja nije samo vodena površina koja stoji ili se kreće već ona čini i obalsko zelenilo i cijeli biodiverzitet i cijeli ekosistem koji predstavlja i treba tako da se posmatra“, rekao je Kuvač.

Rijeka je već, djelimično, ugrožena modernizacijom u drugoj polovini 20. vijeka kaže ovaj profesor AGGF-a. On je podsjetio na problem nepostojanja Urbanističkog plana u gradu. Ideja o približavanja grada i rijeke živa je pedesetak godina i to nije sporno kaže Kuvač ali se to mora raditi stručno i u čitav proces mora biti aktivno uključena struka koju Banjaluka sa svojim fakultetima ima. Na tu temu je, kaže ovaj profesor, napisano desetine doktorskih nauka, seminarskih radova i studija u posljednjih tridesetak godina.

Foto: Gerila.info/Obala Vrbasa nakon sječe stabala

Svjetlana Lolić, profesor sa banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta navodi da prirodna obala ima veoma važnu funkciju ne samo sa biloško-ekološkog aspekta. Ona navodi da nije protiv izgradnje šetališta ali da to mora da se radi po pravilima, transparentno, da postoji javno dostupan projekat i da se zna ko je šta odobrio i potpisao.

“Tu uz obalu u zemljištu imamo jako veliki broj mikroorganizama, jako veliki broj sitnih životinjica koje se hrane raspalom organskom materijom, koji rade upravo ono što bismo mi trebali da radimo, prečišćavaju vodu. Nama uz obalu za proces prečišćavanja vode treba prirodna sredina. Ova stabla vežu korijenjem zemlju, spriječavaju proces erozije, spriječavaju prirodni odron zemljišta, čuvaju obalu. Svako ovo stablo vrbe može dnevno da upije 200 do 300 litara vode. Ona isušavaju okolno zemljište i povećavaju mogućnost tog zemljišta da upiju vodu i štite od prekomjernog nakupljanja vode.

Svaka krošnja iznad vode pravi sjenu gdje se nakupljaju ribe, ne samo ribe. Tu se tok vode usporava, to su mirne luke u blizini stabala gdje životinje pronalaze svoja staništa i svako uklanjanje tih stabala nanosi nemjerljivu štetu živom svijetu. Da ne pričamo o aerozagađenju. Svako stablo nam je bitno. Da ne pričamo o socijalnom aspektu. Uništili smo simbole grada“, kaže Lolić.

Ova profesorica kaže i da ako nju neko pita ona slobodno može reći da je na obali Vrbasa napravljen ekocid.

Igor Mandić odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj skupštini kaže da Vrbas treba institucionalnu zaštitu kako bi se spriječile možda neke buduće nečije namjere.

“Ja ću kao odbornik pokušati da prema Zavodu za zaštitu kulturno istorijskog naslijeđa iniciram da se cijeli tok Vrbasa, negdje od Novoselije pa do Trapista, proglasi parkom prirode i da na taj način dobije institucionalnu zaštitu. Vrbas je arterija Banjaluke“, kaže Mandić.

Foto: Gerila/Igor Mandić

On kaže i da kao odbornik nema dovoljno zvaničnih informacija o tome šta se gradi uz Vrbas i šta planira da se gradi na njegovim obalama.

Milan Savanović poslanik Liste za pravdu i red u NSRS kaže da se sve radi nelegalno, od staza koje se grade bez dozvole resornog ministarstva.

“Mi uopšte danas ovdje nemamo projektne dokumentacije, niko iz grada se nije udostojio da dođe i donese projektnu dokumentaciju i da vidimo ko je potpisnik dokumenta koji kaže da treba ovo drveće da se posječe. Oni se pravdaju da je to greška. Dvadesetak stabala samo u jednom danu. Gdje je prethodni period što niko nije vidio i snimio. nigdje na svijetu nema da se ulazi u korito rijeke, moglo je negdje gdje je neophodno ali zašto cijelom dužinom. Koliko šuta i betona je sasuto u korito rijeke. Sav živ svijet u rijeci je ugrožen“, kaže Savanović.

Foto: Gerila.info/Milan Savanović

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prekjuče je saopštio da je sječa stabala bila greška i da će odgovorni za to snositi posljedice. Utisak je da je grad reagovao tek nakon velikog otpora građana, uglavnom na društvenim mrežama.

Foto: Tomas Damjanović/ilustracija

Danas je grad saopštio kako je izvršena inspekcijska kontrola, da je smijenjen nadzor i da će biti posađeno pedeset novih vrba na budućem šetalištu uz Vrbas.

“Gradska inspekcija je utvrdila da je, u okviru izvođenja radova na obali Vrbasa, uklonjena jedna vrba, sedam topola (od kojih je jedna bila šuplja) dok se preostala uklonjena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste. Takođe, u zapisniku inspekcije navedeno je da je na predmetnoj lokaciji evidentirano šest starih panjeva“, saopštili su iz banjalučke gradske uprave.

Piše: Vladimir Kovačević
Foto naslovna: Gerila/CZZS/Press
Izvor: gerila.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter