Sve o Nacrtu zakona o VSTV-u Republike Srpske i pravi li se njime paralelno pravosuđe u BiH (Foto)

Sve o Nacrtu zakona o VSTV-u Republike Srpske i pravi li se njime paralelno pravosuđe u BiH (Foto)

Usvajanje Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske (VSTV RS) prošle sedmice otvorilo je niz pitanja i dilema, ali i zabrinutosti da će novo pravosudno tijelo stvoriti pravnu nesigurnost. Evo šta trebate znati o tekstu koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Vlasti u Republici Srpskoj pokrenule su zakonsku proceduru za formiranje vlastitog pravosudnog tijela koje će upravljati pravosuđem, uprkos upozorenjima međunarodnih organizacija i ambasada da će takav potez stvoriti paralelne pravosudne strukture i niz pravnih nesigurnosti.

Krajem prošle sedmice u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen je Nacrt zakona o VSTS-u Republike Srpske. Ovaj tekst predviđa formiranje entitetskog Savjeta sa nadležnostima koje već ima državni Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS).

Takva odluka Skupštine izazvala je niz reakcija i raspravu o samoj mogućnosti formiranja Savjeta, ali i posljedicama odluke.

Nacrtom zakona o entitetskom VSTS-u predviđeno je da entitetski Savjet, kada bude formiran, imenuje sudije, predsjednike sudova, tužioce, glavne tužioce i njihove zamjenike na teritoriji Republike Srpske osim one Ustavnog suda Republike Srpske. Predviđeno je da VSTS RS-a, ukoliko bude formiran, ima 11 članova, da četiri budu iz reda sudija, četiri iz reda tužilaca, a da po jednog imenuju Narodna skupština, Vlada Republike Srpske i Advokatska komora Republike Srpske.

Sredstva za funkcionisanje VSTS-a RS-a biće, piše u usvojenom Nacrtu, obezbijeđena iz budžeta Republike Srpske.

Ovo su tri najvažnije stvari koje trebate znati o Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Kakva je dalja zakonska procedura?

Foto: BIRN BiH/Branko Perić

Nakon usvajanja Nacrta predviđena je javna rasprava u trajanju od 60 dana, a nakon toga zakon bi se u entitetskom parlamentu trebao naći u formi prijedloga. Stručnjaci upozoravaju da eventualno postojanje paralelnih visokih sudskih i tužilačkih savjeta u BiH, državnog i entitetskih, može proizvesti pravni haos i nesigurnost.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je prije nekoliko mjeseci najavio osnivanje VSTS-a Republike Srpske, ali je od tada iznova pomjerao datume za njegovo formiranje i početak rada. Ranije je u izjavama za medije najavljivao skoro usvajanje zakona, ali i početak rada. Prema posljednjim njegovim izjavama, vlasti u Republici Srpskoj žele do marta završiti formiranje novog pravosudnog tijela. Ali usvojeni Nacrt predviđa 60 dana rasprave i ne navodi tačan datum početka primjene zakona.

Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava iz Sarajeva, objašnjava da nakon usvajanja Nacrta postoji nekoliko “manje ili više izvjesnih scenarija” do usvajanja prijedloga zakona o entitetskom VSTS-u. Prvi je, smatra Bakšić, da procedura oko usvajanja novog zakona traje do narednih izbora a da nakon toga “ta priča bude gurnuta pod tepih”. Drugi scenario je da prijedlog zakona ipak dođe pred poslanike ali da na skupštini zakon ne bude usvojen.

“Treći scenario je taj da zakon bude usvojen a da ga Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nakon što neko podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti, proglasi neustavnim i obori”, kaže on.

Branko Perić, bivši prvi čovjek državnog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i sadašnji državni sudija, kaže da će se pravosuđe u BiH, ukoliko bude formiran entitetski VSTS, vratiti na osnove koje su postojale prije prenosa nadležnosti. Ukoliko se to desi, smatra Perić, biće nužno redefinisanje nadležnosti VSTS-a BiH jer on više neće imati nadležnosti da imenuje sudije i tužioce na teritoriji RS-a. To, smatra Perić, “samo izgleda kao paralelizam, a suštinski nije iako to niko ne želi da javno kaže”.

“Sve će zavisiti od rezultata izbora i postizbornih koalicija. Mnoge stvari se mogu izdešavati u vezi donošenja zakona, od poništenja u postupku ocjene ustavnosti do intervencije visokog predstavnika. Ja još uvijek vjerujem da će uslijediti neka vrsta političkog dogovora. Ovo bi mogla biti faza odmjeravanja političkih snaga i zauzimanja pregovaračkih pozicija”, smatra Branko Perić.

Zašto je sporno usvajanje Nacrta?

Foto: Privatni arhiv/Jovana Kisin

Predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini osudili su najavu usvajanja entitetskog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu upozorili su da bi donošenje takvog zakona “značilo podrivanje ustavnog poretka BiH, ali i dozvolu za cvjetanje korupcije”.

“Prijetnje povlačenjem iz državnih institucija i uspostavljanjem paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska ometaju stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine, na štetu svih njenih građana”, poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH u zajedničkoj izjavi, koju nije podržala Rusija, ocijenio je da bi usvajanje zakona o VSTS-u RS-a bilo nespojivo sa procesom evropskih integracija BiH i da bi predstavljalo neprihvatljivo miješanje u nezavisnost pravosuđa, a da bi provođenje takvog stvorilo “neustavno tijelo, čime bi se ugrozila zakonska prava svih građana BiH, posebno onih koji žive u RS-u”.

U Savjetu za provođenje mira podsjećaju da je uspostava VSTS-a BiH 2004. godine bila ključna reforma u modernizaciji pravosuđa BiH u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

Transparency International (TI) u BiH je upozorio da bi se usvajanjem zakona o VSTS-u RS-a stvorio opasan presedan koji bi doveo do pravne nesigurnosti. Oni podsjećaju da se pred Parlamentom BiH u zakonodavnoj proceduri već nalaze izmjene i dopune Zakona o VSTS-u kako bi se uskladio sa preporukama Venecijanske komisije i prioritetnim uslovima Evropske unije kojima se zahtijevaju jače garancije i nezavisnost pravosuđa.

“Umjesto da se donosioci odluka bave Zakonom o VSTS-u BiH koji je u zakonodavnoj proceduri pred Parlamentom BiH, bave se donošenjem zakona koji je prijetnja po pravnu sigurnost i koji će još više udaljiti BiH u procesu evrointegracija”, piše u saopštenju Transparency Internationala.

Jovana Kisin, advokatica iz Banjaluke, podsjeća da u Nacrtu zakona o VSTS-u piše da će njegov rad, ukoliko VSTS RS-a bude formiran, biti finansiran iz budžeta.

“Ključno pitanje koje je trebalo postaviti u Skupštini bilo je: koliko će to sve konkretno da košta svakog građanina Republike Srpske?”, kaže Kisin.

Ona dodaje i da niko nije pomenuo tehnička pitanja. Podsjeća da kompletno pravosuđe u BiH funkcioniše preko sistema automatskog upravljanja predmetima, odnosno CMS-a koji je u vlasništvu VSTS-a BiH, da VSTS RS-a eventualno može napraviti novi CMS, ali da ne mogu biti povučeni podaci sa CMS-a VSTS-a BiH, na kojem se nalaze svi započeti, nezavršeni postupci.

Milan Blagojević, profesor Ustavnog suda iz Banjaluke koji je, zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje ratnih zločina, podnio ostavku na mjesto sudije Okružnog suda u Banjaluci, smatra da zakonom o VSTS-u RS-a neće nastati duple nadležnosti jer će VSTS, ukoliko zakon bude usvojen, biti nadležan za imenovanje i razrješenje sudija i tužilaca na teritoriji Republike Srpske.

On smatra da u zakonu o VSTS-u RS-a nema ništa negativno ni protivno Ustavu BiH.

“Ustav nijednom odredbom ne zabranjuje entitetu da se povuče iz bilo kog sporazuma o prenosu nadležnosti i da ponovo uspostavi tu nadležnost kao svoju nadležnost koja prema tom Ustavu i pripada entitetima”, smatra on.

Bakšić smatra da bi dva paralelna VSTS-a dovela u pitanje priznavanje sudskih odluka van Republike Srpske.

“Presude tih sudija koje bi imenovao entitetski VSTS ne bi bile priznate u inostranstvu i bili bi direktno pogođeni građani. Ključno je i koliko će međunarodna zajednica istrajati da ne prizna nelegalne institucije. Ovo je potpuno nelegalno jer je svugdje u svijetu to na državnom nivou. Uloga VSTS-a je da obezbijedi jedinstven pravosudni sistem”, objašnjava Bakšić.

Može li zakon izdržati test ustavnosti?

Foto: BIRN BiH/Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Bakšić smatra da tekst kakav je predložen u Nacrtu ne bi potvrdio Ustavni sud.

“Ustavni sud bi takav zakon oborio jer je u suprotnosti sa Ustavom BiH i u suprotnosti je sa pravnom logikom jer bi imali sukob nadležnosti između dva VSTS-a. Nastupio bi takozvani pozitivni sukob nadležnosti, kada dva organa pretenduju na iste nadležnosti”, objašnjava on.

Blagojević također predviđa da će Ustavni sud osporiti zakon, ali on smatra da Ustav BiH ne sadrži nijednu normu kojom bi zabranjivao entitetu da se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti i vrati svoju nadležnost.

“Nijedan ustavni sud nema pravo da stvara svoje norme kada sudi, već samo da tumači ono što piše u Ustavu, pa ako u Ustavu BiH nema zabrane entitetu da se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti, a nema takve zabrane, onda ne može Ustavni sud stvoriti svoju normu da je to ipak zabranjeno i onda suditi po toj svojoj normi”, smatra Blagojević.

Kisin napominje da se u Nacrtu zakona o VSTS-u Republike Srpske nigdje ne spominje odnos između VSTS-a RS-a sa VSTS-om Bosne i Hercegovine jer je Nacrt “pisan isključivo u svjetlu postojanja entitetskog VSTS-a kao da nivo BiH ne postoji, pa se pitanje paralelne nadležnosti treba postaviti zakonodavcu koji je i zamislio postojanje entitetskog VSTS-a”. Ona smatra i da eventualno formiranje VSTS-a Republike Srpske ne bi stvorilo probleme na nivou RS-a, ali bi na nivou BiH.

Podsjeća da se Ustavni sud BiH po pitanju pravosuđa u Bosni i Hercegovini već oglašavao nekoliko puta, a da je u jednoj odluci utvrdio usklađenost VSTS-a BiH sa Ustavom Bosne i Hercegovine. U toj odluci navedeno je, podsjeća Kisin, da je prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH u skladu sa Ustavom BiH jer se radi o sporazumu između entiteta koji predviđa i sam Ustav BiH.

“Neminovno će se i novi Zakon o VSTS-u Republike Srpske naći pred Ustavnim sudom BiH, u kojem će, sudeći po prethodnim tumačenjima Ustava od strane Ustavnog suda BiH, isti biti proglašen neustavnim”, smatra Kisin.

Piše: Vladimir Kovačević
Foto naslovna: BIRN BiH/NS RS 
Izvor: BIRN BiH/detektor.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter