Sumorna prognoza MMF-a, pad BDP-a BiH 6,5%

Sumorna prognoza MMF-a, pad BDP-a BiH 6,5%

Ekonomija u Bosni i Hercegovini, desetkovana posljedicama pandemije virusa korona, u ovoj godini mogla bi da oslabi za visokih 6,5 odsto. Ova nova prognoza Međunarodnog monetarnog fonda osjetno je lošija od aprilske procjene, kada je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio projektovan na pet odsto. 

Muris Čičić, ekonomski stručnjak, nije iznenađen ekonomskim padom koji za BiH predviđa MMF. Smatra da procenat od 6,5 odsto nije loš, s obzirom na to da se u nekim zapadnoevropskim zemljama spominje i procenat od 10 odsto. On dodaje da je činjenica da se svi bore u okviru svojih mogućnosti.

"Što se tiče BiH, kao i uvijek, ona je mala zemlja sa nedovoljnim resursima i uvijek je jača kolateralna šteta svega ovoga što se dešava. Ne treba previše očajavati, već se treba više baviti mjerama i mogućnostima kako da se brže izvučemo i pomognemo što većem broju subjekata da, prije svega, prežive ovo", rekao je Čičić za "Nezavisne".

Posebnu pažnju je, dodaje on, potrebno obratiti na sektore kao što su ugostiteljstvo, hotelijerstvo, usluge prevoza i slično, a koji su u užasnoj situaciji.

"Koliko vidim, vlast radi koliko može i šta može. Trzaju se, pokušavaju. To jeste nedovoljno, međutim u javnosti, vidim, ima protesta protiv zaduživanja, ali volio bih pitati te koji su protiv, kako da popunimo fondove kojima ćemo pomoći privredi", rekao je Čičić.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ocjenjuje da država nije dala adekvatan odgovor na probleme u ekonomiji.

"Različito su djelovali entiteti. Moram kazati da je puno bolje odgovorila Republika Srpska u odnosu na FBiH, ali generalno, to nije dostatno u odnosu na ono što je trebalo učiniti", rekao je za "Nezavisne novine" Šatorović.

Prema njegovim riječima, priča o uštedama te o nekim novim zakonskim rješenjima, gdje bi radnici radili više vremena, a za manje novca, definitivno nije priča koja će BiH izvesti iz krize.

Ocjenjuje da treba da krenemo za onima koji su pokazali dobre rezultate u cijelom ovom procesu. 

"Podsjetiću da je Savez samostalnih sindikata BiH predlagao nešto slično kao u Srbiji, da svi penzioneri dobiju određeni novčani iznos, a taj novac ponovo bi se vratio u državni budžet. Generalno, nema nekog sluha. Nisu za nas iznenađenje te brojke. Mi se čak plašimo, ako se nastave politička prepucavanja, da u 2021. godini nećemo imati ekonomski rast koji nam se predviđa, već probleme, odnosno stagnaciju koja je prisutna i danas", rekao je Šatorović.

Inače, oporavak bi, kako se navodi u MMFovom najnovijem izvještaju World Economic Outlook, trebalo da počne već naredne godine, kada bi, kako se procjenjuje, bh. ekonomija mogla porasti za 5%. Aprilski projektovani rast za narednu godinu bio je inače 3,5%.

MMF očekuje, kako prenosi portal Indikator, da će u 2020. godišnja inflacija biti 0,8 odsto, u odnosu na 0,7% godinu dana ranije. Za 2021. godinu MMF predviđa inflaciju od 0,4%. Očekuje se i da će deficit tekućeg računa ove godine porasti na 4,4% BDPa, sa 3,6% u 2019. Jaz na tekućem računu povećaće se na 6,1% BDPa sljedeće godine, prije nego što se smanji na 3,8% BDPa 2025. godine, predviđa MMF.

Pad BDPa MMF je predvidio i za ostale zemalja regiona. Prema toj projekciji, BDP Crne Gore srozaće se 12 odsto (9% ranija procjena), Hrvatske 9% (nepromijenjeno u odnosu na april), Albanije i Kosova po 7,5% (2,5% više nego ranija procjena), a Sjeverne Makedonije 5,4% (1,4% više nego ranija procjena). Najbolje je prošla Srbija, za koju se, za razliku od aprilskih 3%, sada predviđa pad od 2,5 odsto.

Što se tiče globalne ekonomije, MMF je naveo da su prognoze "nešto manje sumorne", jer se bogate zemlje i Kina oporavljaju brže nego što se očekivalo, ali je upozorio na pogoršanje izgleda za mnoga tržišta u razvoju. Prema novim projekcijama, pad globalne privrede iznosiće 4,4% ove godine, što je poboljšanje u odnosu na ranije predviđeni pad od 5,2%. To je ipak i dalje najgora ekonomska kriza od Velike depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka, istaknuto je na predstavljanju izveštaja.

Naredne godine globalna ekonomija će se vratiti na staze rasta po stopi od 5,2 odsto, što je malo slabije od ranije prognoze, dijelom zbog velikih teškoća s kojima se suočavaju mnoga tržišta u usponu i zbog usporavanja oporavka usljed novog talasa širenja pandemije.Ova nova prognoza Međunarodnog monetarnog fonda osjetno je lošija od aprilske procjene, kada je pad bruto do-maćeg proizvoda (BDP) bio projektovan na pet odsto. 

Muris Čičić, ekonomski stručnjak, nije iznenađen ekonom-skim padom koji za BiH predviđa MMF. Smatra da proce-nat od 6,5 odsto nije loš, s obzirom na to da se u nekim za-padnoevropskim zemljama spominje i procenat od 10 odsto. On dodaje da je činjenica da se svi bore u okviru svojih mogućnosti.

"Što se tiče BiH, kao i uvijek, ona je mala zemlja sa nedovo-ljnim resursima i uvijek je jača kolateralna šteta svega ovo-ga što se dešava. Ne treba previše očajavati, već se treba vi-še baviti mjerama i mogućnostima kako da se brže izvučemo i pomognemo što većem broju subjekata da, pri-je svega, prežive ovo", rekao je Čičić za "Nezavisne".

Posebnu pažnju je, dodaje on, potrebno obratiti na sektore kao što su ugostiteljstvo, hotelijerstvo, usluge prevoza i slično, a koji su u užasnoj situaciji.

"Koliko vidim, vlast radi koliko može i šta može. Trzaju se, pokušavaju. To jeste nedovoljno, međutim u javnosti, vi-dim, ima protesta protiv zaduživanja, ali volio bih pitati te koji su protiv, kako da popunimo fondove kojima ćemo pomoći privredi", rekao je Čičić.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindi-kata BiH, ocjenjuje da država nije dala adekvatan odgovor na probleme u ekonomiji.

"Različito su djelovali entiteti. Moram kazati da je puno bolje odgovorila Republika Srpska u odnosu na FBiH, ali generalno, to nije dostatno u odnosu na ono što je trebalo učiniti", rekao je za "Nezavisne novine" Šatorović.

Prema njegovim riječima, priča o uštedama te o nekim no-vim zakonskim rješenjima, gdje bi radnici radili više vre-mena, a za manje novca, definitivno nije priča koja će BiH izvesti iz krize.

Ocjenjuje da treba da krenemo za onima koji su pokazali dobre rezultate u cijelom ovom procesu. 

"Podsjetiću da je Savez samostalnih sindikata BiH predla-gao nešto slično kao u Srbiji, da svi penzioneri dobiju određeni novčani iznos, a taj novac ponovo bi se vratio u državni budžet. Generalno, nema nekog sluha. Nisu za nas iznenađenje te brojke. Mi se čak plašimo, ako se nastave politička prepucavanja, da u 2021. godini nećemo imati ekonomski rast koji nam se predviđa, već probleme, odno-sno stagnaciju koja je prisutna i danas", rekao je Šatorović.

Inače, oporavak bi, kako se navodi u MMF-ovom najnovi-jem izvještaju World Economic Outlook, trebalo da počne već naredne godine, kada bi, kako se procjenjuje, bh. eko-nomija mogla porasti za 5%. Aprilski projektovani rast za narednu godinu bio je inače 3,5%.

MMF očekuje, kako prenosi portal Indikator, da će u 2020. godišnja inflacija biti 0,8 odsto, u odnosu na 0,7% godinu dana ranije. Za 2021. godinu MMF predviđa inflaciju od 0,4%. Očekuje se i da će deficit tekućeg računa ove godine porasti na 4,4% BDP-a, sa 3,6% u 2019. Jaz na tekućem računu povećaće se na 6,1% BDP-a sljedeće godine, prije nego što se smanji na 3,8% BDP-a 2025. godine, predviđa MMF.

Pad BDP-a MMF je predvidio i za ostale zemalja regiona. Prema toj projekciji, BDP Crne Gore srozaće se 12 odsto (9% ranija procjena), Hrvatske 9% (nepromijenjeno u odnosu na april), Albanije i Kosova po 7,5% (2,5% više ne-go ranija procjena), a Sjeverne Makedonije 5,4% (1,4% više nego ranija procjena). Najbolje je prošla Srbija, za koju se, za razliku od aprilskih 3%, sada predviđa pad od 2,5 odsto.

Što se tiče globalne ekonomije, MMF je naveo da su pro-gnoze "nešto manje sumorne", jer se bogate zemlje i Kina oporavljaju brže nego što se očekivalo, ali je upozorio na pogoršanje izgleda za mnoga tržišta u razvoju. Prema no-vim projekcijama, pad globalne privrede iznosiće 4,4% ove godine, što je poboljšanje u odnosu na ranije predviđeni pad od 5,2%. To je ipak i dalje najgora ekonomska kriza od Velike depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka, ista-knuto je na predstavljanju izveštaja.

Naredne godine globalna ekonomija će se vratiti na staze rasta po stopi od 5,2 odsto, što je malo slabije od ranije prognoze, dijelom zbog velikih teškoća s kojima se suočavaju mnoga tržišta u usponu i zbog usporavanja opo-ravka usljed novog talasa širenja pandemije.

Izvor: nezavisne.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks