Struka nije politika: Željko Marušić - Zračna luka Trebinje je povijesna šansa za Dubrovnik i jug Hrvatske

Struka nije politika: Željko Marušić - Zračna luka Trebinje je povijesna šansa za Dubrovnik i jug Hrvatske

Gradnja zračne luke u Trebinju izaziva prijepore na političkoj razini. Političari s hrvatskog juga oštro se protive ovom projektu, no prometni stručnjak Željko Marušić ima nešto drugačiji stav. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Dubrovnik, biser hrvatskog i svjetskog turizma, pretežito je zrakoplovna destinacija i upravo su limiti zračne luke Čilipi ograničavajući čimbenik u perspektivi turističkog razvoja cijelog hrvatskog juga, od Pelješca do Prevlake, uključujući Korčulu. Korona kriza transformirala je zračni promet i to je dodatno, negativno utjecalo na perspektive razvoja turizma u Dubrovniku. Model prijevoza “Hub & Spoke” (čvorište i izvorište) pada u drugi plan, s njime u povijest odlaze zrakoplovni mastodonti Boeing 747 i Airbus 380.

Naime, turist koji bi, primjerice iz Bostona, želio poletjeti u Dubrovnik, izabrao bi najpovoljniji lokalno let uskotrupnim zrakoplovom Boston – New York, do velikog aerodroma – čvorišta, gdje bi se potom ukrcao u Boeing 747 ili Airbus A380 i uputio u Frankfurt ili Pariz, a potom u trećem letu uskotrupnim zrakoplovom krenuo k Dubrovniku. Osim gubitka vremena i komfora, putnici se u dvije dodatne aerodromske kontrole izlažu dodatnim dozama zračenja.

Alternativa model “Point to Point“, direktno do odredišta, postaje dominantan – u Detroitu bi, uz samo jedno čekiranje, sjeo u luksuzni i tihi Boeing 787 Dreamliner ili Airbus A330neo te nakon manje od 10 sati sletio u 7600 kilometara udaljene Čilipe. Tko jedanput iskoristi taj model, neće se vraćati na “Hub & Spoke – “Nemate direktan let Boston – Dubrovnik? Imate li Boston – Olbia na Sardiniji? Imate! OK, idem na Costa Smeraldu!” Kakvo mrcvarenje po aerodromima…

Problem je što su karakteristike dubrovačke zračne luke, duljina uzletno-sletne staze 3230 metara i brdovito okruženje, na granici karakteristika zrakoplova seria Boeing 787 Dreamliner i Airbus A330, a neprikladne su za buduće ‘kraljeve zračne plovidbe”, Boeing 777 i Airbus A350, kapaciteta većeg od 400 putnika. Upravo za njih projektira se i namjerava graditi zračna luka u Trebinju, koju ne treba gledati kao konkurenciju za zračne luke u Čilipima i Tivtu, nego kao veliku sinergijsku korist za cijelu regiju. Naravno, treba drugima biti poticaj za nužna unapređenja.

Problem zračne luke Čilipi je razmjerno velika udaljenost do Dubrovnika (22,5 km) i neizvjesna perspektiva izgradnje suvremene cestovne poveznice s Dubrovnikom. Tu leži dodatna prednost zračne luke u Trebinju, koja je udaljena od Dubrovnika svega 13 kilometara.

Ekološka ugroza dubrovačkog područja, zbog blizine izvorišta rijeke Omble? Zaboravlja se da za zračne luke vrijede najstroži ekološki standardi, koji su pod nadzorom svjetskih zrakoplovnih vlast. Veći su problem fekalni nego tehnološki otpadi, koji se 100 posto recikliraju. Ni najmanja interakcija zrakoplovnih tekućina i okoliša nije dopuštena te se najstrože kontrolira, jer bi utjecala na sigurnost zračne plovidbe. Pustimo, dakle, i politiku i ekologiju, posebice uskogrudne interese pokrivene političkim sinekurama i okrenimo se biznisu, turističkom i gospodarskom. To je dubrovački i hrvatski interes.

Za Dubrovnik, uz zračni i kruzerski, veliki će veliki utjecaj imati cestovni turizam. A izgradnja Pelješkog mosta donosi neprocjenjivu korist cijelom hrvatskom jugu, posebice Pelješcu, Dubrovniku i Korčuli. Zbog toga bi dubrovački gradonačelnik, prije nego počne lamentirati o Zračnoj luci Trebinje trebao kazati “Hvala ti Milorade za Pelješki most”.

Pelješki most je najvažniji prometno-infrastrukturni projekt u hrvatskoj povijesti, koji, osim cestovnog povezivanja juga Hrvatske s maticom, donosi neprocjenjive strateške prednosti Hrvatske , u odnosima s BiH, prvenstveno u definiranju statusa i suvereniteta nad lukom Ploče, određivanja morske granice (Veliki i Mali Škoj) te uklanjanju neutemeljenog posezanja za teritorijalni (morski) izlaz na otvoreno more.

Nije se bilo lako boriti s domaćim “stručnjacima” i ostalim protivnicima izgradnje Pelješkog mosta te kvalitetne cestovne poveznice s Dubrovnikom, bili su jaki unutarnjopolitički  interesi, uz znanstveno-stručnu površnost (jednostranost) i sluganstvo, a negativni su utjecaji, nažalost, sezali do samog državnog vrha. Nekako smo uspjelu u tome, ali…

Sve bi bilo uzalud da nije bilo Milorada Dodika, jer uz veto Bosne i Hercegovine Hrvatska ne bi mogla početi s izgradnjom Pelješkog mosta. Bosanski i “hrvatski” (Komšić) predstavnici bili su protiv, ali za BiH-veto trebao je i glas Milorada Dodika. A on je čak isposlovao i odluku Skupštine RS-a, i obrazlagao kako je Pelješki most strateški interes Republike srpske. Vjerojatno bi Hrvatska ipak uspjela “slomiti“ BiH blokadu, ali bez Dodika, bilo bi znatno teže i neizvjesnije. Stoga, kakvi god politički i ostali interesi Milorada Dodika i RS-a tada bili u pitanju, trebalo je i treba, i to prvenstveno iz Dubrovnika, kazati “Hvala!“.

Zbog toga treba trezveno i objektivno analizirati projekt zračne luke u Trebinju, pogotovo što je to i hrvatski nacionalni interes. Dapače, trebali bismo uspostaviti snažne partnerske odnose i ponuditi sufinanciranje zračne luke Trebinje, uz mogućnost hrvatskih ulaganja u turističke sadržaje u trebinjskom području, odnosno dubrovačkom zaleđu. Zajedno bi trebalo graditi i cestovnu poveznicu od zračne luke Trebinje do Dubrovnika (13 km). Simetrično, treba omogućiti i partnerima iz RS ulaganje u dubrovački turizam.

Treba prekinuti s razmišljanjem “neka susjedu crkle krava”. Zašto nije problem platiti 30 posto ukupnog prihoda stranim internetskim platformama koje dovode turiste u Dubrovnik, ali kad bi se 10 posto prelilo u bosansko-hercegovački entitet, koji bi donio neprocjenjivu korist dubrovačkom i hrvatskom turizmu, e to je već problem.

Zračna luka u Trebinju je od velikog interesa za razvitak dubrovačkog područja te naše poticanje i pomaganje izgradnje je “win-win” model. Paralelno treba intenzivirati sva moguća unapređenja zračne luke u Čilipima, posebice izgradnju brze cestovne poveznice. Sve to osigurat će dodatni rast turističkog prometa u Dubrovniku, a posebice u dubrovačkom okruženju, kojem treba prilagoditi strategiju dugoročnog turističkog razvitka.

Foto naslovna: DD
Izvor: dubrovackidnevnik.net.hr

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter