Slađan Tomić: O neradu Savjeta ministara - Ovaj saziv SM je elementarna nepogoda

Slađan Tomić: O neradu Savjeta ministara - Ovaj saziv SM je elementarna nepogoda

Aktuelni Savjet ministara Bosne i Hercegovine, kojeg čine ministri SNSD-a, SDA, HDZ-a BiH, DF-a i DNS-a, možda je među najgorim sazivima u istoriji.

Građani okupljeni oko pokreta Ženski marš danas su treći put zatražili smjenu Savjeta ministara, a infektolog u penziji Bakir Nakaš ranije je Tužilaštvu BiH podnio krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije i ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević.

Ministri/ce ne rade zato što ne moraju, smatra Maja Gasal Vražalica, bivša parlamentarka i jedna od osnivačica Ženskog marša. I sama je imala priliku glasati za ili protiv prošlog saziva Savjeta ministara, pa je upućenija u njihove kompetencije.

“Vijeće ministara većinom čine ljudi koji nisu imenovani zbog CV-a, znanja, vještina, kompetencija ili želje za promjenom stanja nabolje. To su članovi i članice političkih stranaka, a model djelovanja u većini političkih stranaka jeste uhljebiti nekoga kome se treba vratiti neki dug zbog podrške stranačkoj infrastrukturi, učiniti nekoga svojim poslušnikom, pa da onda taj neko čisti blato za šefa, a nekad je to i upratiti neke koji su razočarani ili glasni, pa ih se ušuti foteljom i smanji mogućnost nekog bunta”, rekla je Gasal Vražalica za BUKU.

“O kvalitetu rada Vijeća ministara najbolje govori i broj direktno kupljenih vakcina protiv Covid 19,
dakle 0”, kaže za BUKU Dalio Sijah, urednik Istinomjera.

Dok zdravstveni, ekonomski i politički sistem ubija građane, ministrima i ministricama se ne žuri.

Oni u svom neradu ne vide problem, problem su novinari koji preispituju njihov rad. Kada je BUKA predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju pitala da li osjeća odgovornost zbog nenabavke vakcina, rekao je da “počitavanje odgovornosti bilo kome u BiH ne služi nikome na čast, pa to neće pomoći ni onima koji postavljaju takva pitanja”.

Isto smo 31. marta pitali i Ministricu civilnih poslova BiH (BiH nema Ministarstvo zdravlja, pa je ta oblast u nadležnosti MCP BiH) Ankicu Gudeljević. Kazala je da je uradila sve kada je u pitanju nabavka vakcina.

“Osim ako Vi svi, javnost ili ne znam već ko, ne želite mene prisiliti da kršim zakon i Ustav BiH. Oprostite, gospodo, ja to nisam spremna činiti”, poručila je tada Gudeljević.

Nabavka vakcina nije jedino što ne ide od ruke Savjetu ministara. Tačnije, ne ide im ništa osim primanja enormno visokih plata.

Istinomjer je analizirao rad Savjeta ministara u prvoj godini od imenovanja, rezultate o drugoj godini rada predstaviće krajem godine. Za 365 dana od 198 predizbornih obećanja stranaka koje učestvuju u radu Savjeta ministara, ispunjeno je samo jedno. Jedno.

“Ovaj saziv VMBiH do kraja 2020. godine u parlamentarnu proceduru je uputio mali broj zakona, od kojih su samo četiri usvojena u oba doma PSBiH. Održano je dvadesetak sjednica, a u 2021. do danas tek 12 sjednica. S obzirom na to da je Vijeće ministara formirano  više od godinu dana nakon izbora tempo rada je izuzetno loš”, napominje Sijah.

Saša Magazinović šef Kluba poslanika opozicionog SDP-a za BUKU kaže da, kad god za neki saziv Savjeta ministara tvrdimo da je loš i da treba otići, da dođe bolji, iznenadimo koliko su oni koji dođu lošiji.

„Ovaj saziv Vijeća ministara je elementarna nepogoda“, kaže Magazinović.

Njegove lične zamjerke služe kao ilustracija nerada i to na pitanjima oko kojih postoji opšta saglasnost, a gdje nisu učinjeni koraci naprijed. 

„Prva stvar je označavanje vozila. Naizgled banalna stvar gdje su se složili i ministarstvo i Vijeće ministara i Parlament. I dali jednostavan tehnički zadatak da se označe vozila da ih ne moramo gledati na izletištima i ostale zloupotrebe. Prošlo je više od godinu dana, nisu bili sposobni to uraditi. Sad u posljednje vrijeme prebacuju krivicu jedni na druge“, kaže Magazinović.

Dodaje da Savjet ministara deklarativno želi, ali ne čini ništa da zaštiti nacionalne spomenike.

„Ne postoji niko ko kaže u političkom smislu da je u redu da se spomenici otuđe, ali kada zagrebete, niko ništa ne radi i čak vrlo bahato napišu dopis - mi nemamo ništa s tim“, dodaje Magazinović.

Treća stvar oko koje postoji puna saglasnost, ali nema pomaka jeste legalizacija kanabisa u medicinske svrhe.

„Tema gdje nema Srba, Bošnjaka, Hrvata, entiteta... Priča je o tome da se učini iskorak i pomogne ljudima koji su bolesni. Imamo podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog parlamenta i već dvije godine ne mogu napraviti iskorak“, podsjeća Magazinović.

Samo u toku ove sedmice branio je prijedloge pet zakona. Dva u Predstavničkom i tri u Domu naroda. U 16 mjeseci rada aktuelnog saziva Savjeta ministara, ministri su predložili tek sedam zakona, dok je 11 zastupnika opozicije podnijelo duplo više. Od sedam predloženih zakona, samo su dva nova, ostali su izmjene i dopune.

Sve su ovo bili argumenti  opozicionim poslanicima SDP-a Naše stranke i Nezavisnog bloka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji su u srijedu interpelacijom tražili propitivanje Savjeta ministara, a potom i njihovu smjenu.

“Predsjedavajući, devet ministara, deset zamjenika, hiljade državnih službenika i namještenika, vozači, sekretarice i prosjek je opet manje od jednog zakona svaka dva mjeseca. Niti jedan prijašnji saziv nije imao ni blizu tako loš prosjek. Kada uđete u detalje slika je još gora. Od tih sedam zakona, četiri zakona imaju ukupno 15 članova. Nije greška: jedan od ta četiri se sastoji od šest članova, drugi ima pet članova, treći sadrži tri člana, a ovaj četvrti samo jedan član”, kaže za BUKU Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke i potpisnik interpelacije.

Zabrinjavajuće je, dodaje, da  smo trinaest od tih šesnaest mjeseci u pandemiji.

“Vijeće ministara bi trebalo stalno zasjedati, “štancati” zakone o vanrednim mjerama štednje, a mi još ni Budžet nemamo. Nemamo pomaka na putu ka ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije, dakle ništa od kandidatskog statusa koji čekamo preko pet godina. Hrvatska je čekala manje od godinu i po, Srbija dvije godine. Dva od tri zakona neophodna za kandidatski status nisu ni u proceduri, a ovaj treći - o javnim nabavkama - je u Domu naroda oborio SNSD iako ga je njihov kadar - Zoran Tegeltija - uputio u proceduru”, dodaje Arnaut. Za njega su to indikatori da Savjet ministara i predsjedavajući, ne samo da nemaju parlamentarnu većinu, već on nema ni podršku sopstvene stranke.

“U takvim uslovima, u uređenim zemljama, ljudi podnesu ostavku ako ništa zbog ličnog dostojanstva. Ali ove ljude interesuju samo fotelje.”

Arnaut vjeruje da bi BiH dobila kandidatski status da su usvojena tri zakona koje od BiH zahtijeva Unija.  Kada neka zemlja dobije kandidatski status dostupni su joj brojni fondovi koji su nam trenutno nedostupni.

Od 198 predizbornih obećanja, brojna su teško ostvariva. Neka se ponavljaju u izbornim programima već decenijama.

“U teško ostvariva obećanja svakako spadaju ona o članstvu u EU, odnosno sticanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, obećanja o integraciji u NATO savez, iz svima poznatih razloga”, napominje urednik Istomjera.

Upravo ova obećanja su i najpotrebnija građanima. Od euroatlantskih integracija u dobrom mjeri zavisi i kvalitet života građana.

“Novac uđe u zemlju. Poljoprivrednici to prvi osjete, potom drugi sektori. Investitori vide da se radi o stabilnoj zemlji, pa krenu njihova ulaganja. Otvore nam se mogućnosti za obrazovnu saradnju, naši studenti imaju korist. Naravno, krenu i propitivanja o korupciji i insistira se na većim pravosudnim standardima. E toga se ova kasta boji i ja nemam sumnje da se ne radi o lijenosti, već o otvorenom sprječavanju da ova zemlja dobije kandidatski status jer od tog statusa imaju korist svi osim njih”, zaključuje Arnaut.

Imamo pravo očekivati odgovornost za nerad, ali to je teško očekivati od onih koji ne znaju šta je odgovornost, javno govore o stranačkom zapošljavanju i dodjeljivanju poslova članovima porodice.

Izvor: 6yka.com

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter