Rudarenje: Vlasti moraju zaštititi javni interes i zdravlje građana pred naletom rudarskih projekata (Foto)
Sve veći interes domaćih i stranih kompanija za eksploataciju rudnih bogatstava na Zapadnom Balkanu otvara ozbiljna pitanja o zaštiti životne sredine, zdravlja stanovništva, javnog interesa i demokratskog upravljanja. To je poruka koja je juče, 15. aprila, poslata iz Sarajeva sa skupa posvećenog rudarenju u regionu, na kojem su predstavljene dvije analize o političkim, pravnim i društvenim aspektima rudarskih projekata.
Događaj su organizovali Evropski fond za Balkan, Savjetodavna grupa za politiku Balkana u Evropi i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT. Okupio je istraživače, predstavnike institucija i aktiviste, koji su ukazali da se pitanje rudarenja više ne može posmatrati samo kroz ekonomsku prizmu, već i kroz posljedice koje ovakvi projekti ostavljaju na ljude, prirodu i lokalne zajednice.
U fokusu je bila analiza „Rudarstvo na Zapadnom Balkanu: Kako se suprotstaviti autoritarnom ekstraktivizmu“, koju su predstavili Vedran Džihić, viši istraživač Austrijskog instituta za međunarodne odnose, i Marko Kmezić, predavač i viši istraživač Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.
Govoreći o posljedicama rudarskih aktivnosti, Kmezić je upozorio da insistiranje na ubrzanom ekonomskom razvoju često potiskuje mnogo važnija pitanja, prije svega zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi. Kao primjer naveo je posljednji slučaj u Varešu, ističući da je upravo forsiranje onoga što autori nazivaju „autoritarni ekstraktivizam“ dovelo do ozbiljnog ugrožavanja ljudskih života.
Njegov kolega Vedran Džihić poručio je da je rudarenje danas jedan od najvećih testova demokratičnosti institucija u zemljama regiona. Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije samo da li se rudarski projekti realizuju, već u kakvim političkim i pravnim okvirima se to dešava, postoje li demokratske procedure, koliko se poštuju ekološki standardi, da li se čuje glas građana i koliki je uticaj korupcije na čitav proces.
Zaključak do kojeg su autori došli, kako je istaknuto na skupu, jeste da se u Srbiji i Bosni i Hercegovini rudarenje ne odvija u dovoljno transparentnim i demokratskim okolnostima. Naprotiv, upozoreno je da su korupcija, slaba institucionalna kontrola i marginalizacija javnosti obrasci koji obilježavaju ovaj sektor.
Posebno mjesto u raspravi zauzela je Majevica, koja je posljednjih mjeseci postala jedan od simbola otpora lokalnih zajednica protiv rudarskih projekata. Ukazano je da borba za Majevicu prevazilazi lokalni okvir i prerasta u šire pitanje prava građana da odlučuju o prostoru u kojem žive.
O tome je govorila i Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja „Eko put“ iz Bijeljine, naglašavajući da su se u ovoj borbi ujedinili građani, aktivisti, ali i lokalne vlasti Lopara i Bijeljine, sa ciljem da zaštite Majevicu i širi region od mogućeg zagađenja. Prema njenim riječima, riječ je o prostoru koji obuhvata osam opština i gradova, kao i Brčko distrikt, zbog čega posljedice eventualnih štetnih projekata ne bi bile ograničene samo na jednu lokalnu zajednicu.
Ona je istakla da su građani tokom ove borbe postali svjesni da imaju i pravo i obavezu da učestvuju u odlučivanju o održivom razvoju svog kraja, posebno kada je riječ o projektima koji mogu imati dugoročne negativne posljedice po prirodu i životnu sredinu.
Na skupu je predstavljena i „Analiza pravnog okvira za rudarenje u Bosni i Hercegovini“, koju je objavila Fondacija ACT. Ova analiza ukazuje na ozbiljne nedostatke zakonodavstva koje reguliše geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina u BiH, te nudi preporuke za njegovo unapređenje.
O značaju tog dokumenta govorila je Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT, navodeći da pravni okvir u oba entiteta ne obezbjeđuje dovoljno snažne mehanizme za zaštitu životne sredine, javnog interesa, ali ni ekonomskih interesa države, iako se vlasti upravo na njih često pozivaju kada promovišu rudarske projekte.
Berbić je upozorila da su među ključnim problemima odsustvo finansijskih garancija, koncesioni sistem koji pogoduje investitorima, kao i nepostojanje šireg strateškog okvira za upravljanje prirodnim resursima. Takav pristup, ocijenjeno je, pokazuje neozbiljnost vlasti u upravljanju zajedničkim prirodnim dobrima.
Učesnici skupa ukazali su i da postojeći zakonski okvir u Bosni i Hercegovini značajno odstupa od evropskih praksi i međunarodnih standarda, posebno od principa prevencije i odgovornosti zagađivača. Umjesto da natjera investitore na strogo poštovanje pravila, sadašnji sistem, kako je rečeno, ostavlja previše prostora za njihovo zaobilaženje, što je već vidljivo u praksi.
Iz Sarajeva je zato poslata jasna i jedinstvena regionalna poruka: domaće vlasti moraju hitno osigurati da zaštita javnog interesa, zdravlja stanovništva i životne sredine bude ispred interesa rudarskih kompanija i kratkoročnih ekonomskih kalkulacija.
Foto naslovna: Gerila
Izvor: gerila.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
