Razočarani smo odnosom vlasti prema našem novcu


Razočarani smo odnosom vlasti prema našem novcu

Zbog činjenice da u Federaciji BiH i dalje ne postoji dogovor o raspodjeli novca MMF-a za pomoć privredi usljed kovida, BiH se prikazuje u lošem svjetlu uoči početka pregovora o novom aranžmanu, kaže za "Nezavisne" Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. "Razočarani smo i loše se odražava na vlasti. Razumijemo da je BiH komplikovana zemlja, ali isto tako razumijemo da su potrebe građana BiH velike", rekao je Džuel i dodao da Republika Srpska koristi novac onako kako je bilo predviđeno.

NN: Da li ste u kontaktu s našim vlastima u vezi sa sljedećim aranžmanom?

DŽUEL: Da, uvijek smo u kontaktu s vlastima i one su spremne za aranžman koji bi trebalo da slijedi nakon Instrumenata brzog finansiranja, ali još nismo počeli s pregovorima.

NN: Kada bi pregovori mogli početi?

DŽUEL: Izvjesno je da bi mogli početi u septembru.

NN: Da li bi to bio produženi aranžman koji smo imali prije Instrumenata ili više nešto poput stendbaj aranžmana, koje smo imali prethodnih godina?

DŽUEL: Vrlo vjerovatno jedan od ta dva, još ne možemo reći koji. Vidjećemo.

NN: Šta kažu vlasti, šta bi željele raditi, imaju li ideju koje reforme bi sprovodile?

DŽUEL: Vlasti u oba entiteta, kao i na nivou Savjeta ministara BiH, kažu da bi željele da sljedeći program bude fokusiran na zdravstveni sektor i reformu preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. To je poruka koju smo od njih čuli i prije krize s kovidom. Nedavno su mi ponovili da žele da se fokusiraju na te dvije reforme. Naravno, velika komponenta aranžmana će biti i odgovor na krizu s kovidom.

NN: Koliko realistično je da pregovori završe prije lokalnih izbora?

DŽUEL: Ako pretpostavimo da će izbori biti održani u novembru, rekao bih da nije realistično da će program biti zaključen do tada. Mislim da bismo, ako sve bude išlo bez problema, program mogli podnijeti našem Upravnom odboru na razmatranje prije kraja godine.

NN: Nakon što je novac iz Instrumenata brzog finansiranja za rješavanje posljedica kovida stajao na računu Centralne banke BiH mjesec dana, da li je to sad riješeno, da li se ta sredstva koriste?

DŽUEL: Koliko ja razumijem, dio koji je pripao FBiH još nije raspodijeljen kantonima, što je veoma razočaravajuće. Kada smo doznačili novac u aprilu, bili smo razumjeli da je novac hitno potreban i da će se odmah upotrijebiti, a nakon toga smo imali taj dugi period kada je novac ležao u Centralnoj banci sve dok konačno nije bio raspodijeljen entitetima. Sada novac u FBiH sjedi na računu i i dalje nije isporučen. Zaista smo razočarani.

NN: Da li je u pitanju isti problem kao i tada?

DŽUEL: Da budem iskren, ne znam šta je problem. Očigledno se ne mogu dogovoriti kako će rasporediti novac prema kantonima. Došlo je do zastoja, ali mi ne znamo zbog čega.

NN: Može li to biti problem koji će opterećivati pregovore o novom aranžmanu?

DŽUEL: Reći ću samo da ako se od MMF-a zatraži pomoć pod objašnjenjem da je hitna, a onda se taj novac ne koristi, to ne pokazuje BiH u dobrom svjetlu. Razočarani smo i loše se odražava na vlasti. Razumijemo da je BiH komplikovana zemlja, ali isto tako razumijemo da su potrebe građana BiH velike.

NN: Da li barem Republika Srpska koristi sredstva?

DŽUEL: Koliko ja shvatam, taj dio novca se koristi.

NN: Kako izgleda trenutna ekonomska situacija u zemlji?

DŽUEL: Vlasti su na krizu odgovorile prilično solidno. Preduzele su mjere koje su preduzimale i druge zemlje. Subvencionisale su primanja i socijalna davanja, odnosno pružile su potrebnu pomoć preduzećima i domaćinstvima. Uvele su mjere i zamrzavanja otplate kredita u oba entiteta, što je bilo od kritične važnosti da se odgodi otplata dugova. Obje entitetske vlade planiraju uvesti šemu kreditnih garancija kako bi privredi omogućile pristup finansiranju. Sve su ovo konstruktivne mjere, koje su uopšteno gledano dobro dizajnirane. Sada ostaje pitanje da li će one biti dovoljne. Sve će zavisiti od toga kako će se situacija razvijati i da li će morati ponovo uvoditi nove restrikcije. Ako se vlasti odluče da ponovo uvedu mjere zbog mogućeg rasta broja slučajeva, to bi moglo imati očigledne posljedice na ekonomiju.

NN: Kakva su predviđanja u vezi s padom ekonomske aktivnosti?

DŽUEL: Prema zadnjim objavljenim brojevima, predvidjeli smo pad ekonomije od pet odsto u 2020. U toku su aktivnosti na revidiranju tih podataka i sada očekujemo da bi moglo doći do pogoršanja stanja u odnosu na objavljene podatke. Međutim, u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći koja će to biti brojka.

NN: Kad bismo mogli očekivati najnovije podatke?

DŽUEL: Sasvim sigurno ih možemo očekivati uz naše programske dokumente povodom novog aranžmana. Ako pretpostavimo da bi naš odbor mogao razmatrati program u decembru, onda možemo očekivati da će izvještaj biti predstavljen uz zahtjev za aranžman. Međutim, čak i prije toga, na jesen ćemo imati naše redovne publikacije, u kojima možete očekivati neke od tih podataka.

NN: Kako izgleda fiskalna disciplina zbog mjera koje sprovodimo? Da li raste deficit?

DŽUEL: Deficit raste, ali to smo očekivali. Na neki način, to je dobro jer smo u situaciji da vlasti moraju da povećaju potrošnju. Srećna okolnost je da je javni dug relativno nizak, a bankarski sektor likvidan. To je otvorilo prostor entitetskim vladama da povećaju potrošnju i to je dobro jer u ovakvoj situaciji vlasti treba da rade tako jer se tako podržavaju ekonomske mjere. Naravno, to će imati uticaj na deficit i očekujemo da će deficit porasti.

NN: Hoće li i to biti dio pregovora?

DŽUEL: Apsolutno, to su teme o kojima ćemo razgovarati.

Izvor: nezavisne.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks