Rad u Njemačkoj - Osmoro u sobi, kradu nas

Rad u Njemačkoj - Osmoro u sobi, kradu nas

Nekoliko klaonica i poljoprivrednih imanja u Njemačkoj su u posljednje vrijeme postali žarišta širenja korona-virusa. Razlog su loši uslovi u kojima rade i stanuju njihovi radnici. Politika najavljuje oštrije kontrole. "Nikad više neću doći u Njemačku. Ni na odmor, ni u posjetu. Ni po koju cijenu!", Marijana Kostea je dva mjeseca radila na jednom seoskom imanju u Bavarskoj. I nije više izdržala. Neplaćeni prekovremeni sati. Prljavi smještajni kapaciteti. Bez zaštitnih mjera protiv korone. "Nisam htjela da prihvatim da nas osmoro spavamo u jednoj sobi, da osam ljudi dijeli jedno kupatilo, a 30 - jednu kuhinju", priča za Deutsche Welle (Dojče vele - DW) sezonska radnica iz Rumunije. U jednom minibusu sa osam sjedišta svako jutro bi se 14 ili 15 osoba prevozilo na polje na kojem se radilo, a uveče se vraćaju "kući", priča ona.

Pravila zaštite od korone u Njemačkoj ustvari izgledaju sasvim drugačije - i trebalo je da važe i za istočnoevropske sezonske radnike. Marijana Kostea je samo jedan slučaj. Proteklih nedjelja i mjeseci su brojni istočnoevropski radnici skupili dovoljno hrabrosti da javno govore o nemogućim uslovima rada i života u nemačkim preduzećima - u mesnoj industriji, kurirskim firmama, u sektoru njege, na građevini ili u poljoprivredi. To je situacija koja je, kako priznaje i savezni ministar rada Hubertus Hajl, već odavno poznata: "Korona je Kao lupa - zbog nje vidimo i stvari koje već i ranije nisu bile u redu", rekao je Hajl na konferenciji za novinare u Berlinu.

Radnici kod Tenisa

A o tim "stvarima" za DW priča i Aleks B. On želi da ostane anoniman. Boji se mogućih represija. Dvije godine je radio u pogonu Tenisa, najvećeg njemačkog proizvođača mesa: "Oni su nam krali radne sate. Umjesto osam sati plus 45 minuta pauze, radili smo i po deset do 13 sati dnevno. Poslije toga si gotov, pa i psihički." "Oni" - to su preduzeća kod kojih je formalno zaposlena većina istočnoevropskih radnika. I Rumun Aleks B. nije potpisao ugovor direktno s Tenisom, već s jednom firmom koja 'posreduje' strane radnike. To je bila jedne eksterna firma koja je u klanici preuzela jedan dio proizvodnje. Ti radnici nisu zaposleni pod istim kao zaposleni u klanici, već pod uslovima kooperanata. Odgovornost za radne uslove tako snosi taj kooperant - a ne njemački proizvođač mesa. Većina tih ljudi zapravo nije plaćena na temelju odrađenog vremena, već po unapred definisanom učinku. A tu količinu posla jednostavno nije moguće završiti za osam sati. To je sistem izrabljivanja, kaže Aleks B. A ko protiv tog sastava prosvjeduje, brzo ostane bez posla", njemačka pravila rada u tim uslovima ne vrijede, priča Aleks. A nema praktičkno ni zaštite od korone - preko 1.500 od ukupno 7.000 zaposlenih kod Tenisa u mjestu Reda-Videnbrik bilo je početkom juna pozitivno na kovid-19.

Za kompletnu regiju Giterslo bio je proglašen novi Lokdaun. I sad Državno tužilaštvo vodi istragu protiv Tenisa kao i čitavog niza podizvođača - zbog sumnje da su kršili Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti. Sistem podizvođača i posrednika, koji su često zemljaci istočnoevropskih radnika, izgleda kao netransparentna mreža koju je teško kontrolisati. "Zar u socijalnoj državi kao što je Njemačka ne može da se redovno kontroliše po kakvim uslovima rade i u kakvim su uslovima smešteni ti ljudi? Teoretski – da", kaže Marijus Hanganu iz projekta "Poštena mobilnost". On je rođeni Rumun i u ime njemačkih sindikata savjetuje sezonske radnike iz jugoistočne Evrope. Za provjeru tih uslova je zadužena njemačka carina, odnosno Zavod za javno zdravstvo, kaže Hanganu. Ali kontrole ne protiču uvijek uspješno. Kao primjer navodi Bavarsku. "Tri carinske kontrole su bile najavljene. Zanimljivo je da i u jednoj takvoj instituciji kao što je carina postoji curenje takvih informacija", rekao je. I to nema veze s nekom regionalnom direkcijom carine, već sa višim upravnim nivoima na kojima se sve te informacije i prikupljaju, dodaje Hanganu. To je prilično teška optužba. DW je upit o tome poslao i Generalnoj upravi carine, pitali su jesu li im poznati slučajevi da je neko najavio kontrolu od strane carinika. Dobili su kratak odgovor: "Nemamo o tome nikakvih saznanja!"

Vijesti o porastu broja slučajeva zaraze korona-virusom na seoskim imanjima i u klaonicama primorale su političare na donošenje određenih mjera. Od 1. januara 2021. ugovori o zapošljavanju radnika preko podizvođača trebalo bi da budu zabranjeni - bar u mesnoj industriji. A to konkretno znači da ubuduće u najvećim njemačkim klaonicama neće biti zapošljavanja tuđih radnika. Ministar rada Hajl je predložio nacrt zakona o kojem bi u Bundestagu trebalo da se raspravlja poslije parlamentarne ljetnje pauze. Zašto se te mjere ne sprovode i u drugim oblastima u kojima postoje slični problemi? Na to pitanje Hubertus Hajl još nije konkretno odgovorio: "Imamo i druge oblasti, radi se o kontroli zaštite na radu. Mi ćemo pooštriti obavezujuća pravila da bismo mogli intenzivnije da nadziremo ugrožena područja",  to je bio ministrov odgovor na pitanje.

Korona kao šansa?

Jedno aktuelno žarište korone u Bavarskoj ponovno je u iznijelo u žižu javnosti diskusiju o slabim mjerama zaštite i nedostatku kontrola. Na jednom poljoprivrednom imanju u Mamingu (kod Štraubinga) više od 170 (od 500) sezonskih radnika pozitivno je testirano na kovid-19 i kompletna farma je stavljena u karantin. Većina sezonskih radnika je iz Rumunije, nekolicina ih je iz Bugarske, Mađarske i Ukrajine. "Svjesno kršenje higijenskih koncepata i važećih pravila je jedan od razloga za masovne infekcije", rekao je bavarski premijer Markus Zeder na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Izvor: dw.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks