Preko 18.000 ljudi ostalo bez posla zbog pandemije


Preko 18.000 ljudi ostalo bez posla zbog pandemije

Broj novoprijavljenih ljudi na biro rada, koji su zbog posljedica uticaja virusa korona izgubili posao, porastao je u posljednja dva mjeseca. Tako, posmatrajući region, Hrvatska bilježi najveći broj novoprijavljenih nezaposlenih – više od 20.400. Taj broj u Crnoj Gori iznosi nešto više od 4.000, a u Bosni i Hercegovini 18.063. Prema zvaničnim informacijama bez posla je u Srbiji, zbog posljedica pandemije, ostalo više od 11.000 ljudi.

Stručnjaci tvrde da će negativan trend biti nastavljen i u narednom periodu, a iskustva pokazuju da su prvi na udaru bili zaposleni na određeno vrijeme, kao i radnici angažovani preko agencija, sezonci, zaposleni po ugovoru i na povremeno privremenim poslovima.

Podatak za najviši broj novih nezaposlenih u Hrvatskoj ne bi trebalo da čudi, budući da turizam i povezane industrije, koji su najviše pogođeni pandemijom, čine četvrtinu hrvatske ekonomske aktivnosti.

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), hrvatski BDP će da padne čak devet odsto. Jednak pad imaće i susjedna Crna Gora, koja baš poput Hrvatske zavisi od turizma, dok se recimo Srbiji predviđa pad od tri odsto.

Pad u turističkom sektoru i srodnim uslugama ometaće zapošljavanje i zarade, uključujući siromašnije, koji će više zavisiti od sezonskih, ugovornih i prihoda od samozapošljavanja, ocijenila je Svjetska banka.

– Ako se pandemija virusa korona ne zaustavi do avgusta, Crna Gora bi mogla da se nađe u recesiji sličnoj onoj iz 2009. godine – smatraju u Svjetskoj banci.

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji je na kraju marta bilo ukupno 513.058 nezaposlenih ljudi. Ipak, ukupan broj je u odnosu na prethodni mjesec smanjen za oko hiljadu. Zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje kažu da je ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj 158.143, Bosni i Hercegovini 410.962, u Sjevernoj Makedoniji 166.000, Crnoj Gori 39.468, a u Albaniji 221.000.

Neminovno je da je na ukupan broj nezaposlenih u ovim državama uticao i povratak mnogobrojnih građana iz inostranstva. Više stotina hiljada njih se iz inostranstva vratilo u zemlje regiona, a prema zvaničnim podacima, u Srbiju ih je stiglo više od 400.000. Iako preciznih podataka još nema, prema ličnim svjedočanstvima, može se reći da je veliki broj njih u zapadnoj Evropi ostao bez posla. Kriza ih je ostavila bez posla i pitanje je koliko će to potrajati.

Prema mišljenjima stručnjaka, određeni broj njih, koji ne uspiju da se vrate na poslove u inostranstvo, ovdje će “vršiti pritisak” na tržište rada, kao i na socijalne fondove.

– Otkazi su prisutni u različitim sektorima, a biće ih sve više. Otpuštanja će biti i u srednjim i velikim preduzećima, i to zbog sve većeg pada tražnje na globalnom tržištu. Pogledajte samo tri velike industrije - automobilsku, aero i proizvodnju mašina i opreme za ugostiteljstvo i turizam. Imamo dosta firmi u ovim oblastima koje rade neke komponente i svi su u problemu – izjavio je  Dragoljub Rajić, konsultant iz Mreže za poslovnu podršku.

U nekim kompanijama u Srbiji su već u aprilu, ističe Rajić, donesene odluke da se linearno umanje plate, jer su prihodi umanjeni, a poslodavcima je stalo da zadrže kvalifikovane i stručne radnike, koje je inače teško naći na tržištu. Na taj način se bore da održe rad.

Izvor: blic.rs

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks