Pravda za Dženana i Davida: Koliko je petogodišnja borba za istinu i pravdu promijenila Bosnu i Hercegovinu

Pravda za Dženana i Davida: Koliko je petogodišnja borba za istinu i pravdu promijenila Bosnu i Hercegovinu

Arijana Memić je početkom 2016. bila bezbrižna dvadesetogodišnjakinja iz Sarajeva, kojoj je najveći problem bio kako će položiti ispite na Pedagoškoj akademiji. Pet i po godina kasnije, iza sebe ima političku karijeru, desetine i desetine sudskih ročišta i uličnih protesta i neprospavane noći prepune tuge i srdžbe.

Život joj je promijenila smrt brata Dženana, koji je stradao 2016. godine u Sarajevu, pod nerazjašnjenim okolnostima.

Dženanova porodica od početka sumnja u to da je on stradao u saobraćajnoj nesreći, kako su isprva tvrdili istražni organi, već misle da je ubijen.

„Dženanova smrt je od mene napravila novu osobu", kaže Arijana za BBC.

Nezadovoljni radom pravosudnih organa, Memići su pokrenuli seriju protesta u Bosni i Hercegovini pod nazivom Pravda za Dženana.

„I ne samo to, kroz sve ove godine duboko sam uvjerena da je promijenila i cijelu Bosnu. To više nisu ti ljudi", dodaje Arijana.

Neriješena ubistva ujedinila podijeljenu Bosnu
„Pravda za Davida“ - godinu dana kasnije
„Srce za Davida": Protesti podrške u Beogradu i BiH

Istragu od početka prate nepravilnosti i obrti - optužnica lokalnog Kantonalnog tužilaštva Sarajeva prema kojoj je Dženan stradao od udarca kombija obarana je više puta.

Slučaj je sada preuzelo državno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i pokrenulo najnoviji proces - istragu o samoj istrazi Dženanove smrti.

Poslednji sudski proces počeo je tokom ljeta 2021. godine, a pokrenut je protiv petoro ljudi za koje se sumnja da su prikrivali dokaze o načinu na koji je Dženan preminuo.

„Sve ove borbe, i u sudu i na ulicama, utiču na stanovnike Bosne i Hercegovine, koji su i ranije malo vjerovali u policiju i pravosuđe", kaže za BBC Benjamin Plevljak, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u BiH.

„Očigledno je da u ovoj zemlji nešto ne štima".

BBC novinari nisu uspjeli da dobiju komentar iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kao ni iz Ministarstva pravde i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Foto: Privatna arhiva/Arijana Memić na protestu Pravda za Dženana 

„Dženan me goni"

„Je l' moguće da se i to dogodilo?".

Bila je to prva misao Muriza Memića, oca stradalog Dženana, kada je u julu čuo da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv petoro ljudi „zbog organizovanog kriminala i sprečavanja otkrivanja i dokazivanja stradanja Dženana Memića".

Za njega, to je velika vijest i mala pobjeda - slučaj je, poslije petogodišnjeg ukazivanja da sarajevsko tužilaštvo nije vodilo efikasnu istragu, podignut na državni nivo.

Među optuženima su Dženanova nekadašnja djevojka Alisa Ramić (ranije Mutap), njen otac i dvojica policijskih službenika.

Danas, kada novinske naslove ispunjavaju vijesti o hapšenjima i pretresima različitih lokacija, za Muriza je to jedna mala pobjeda, poslije pola decenije borbe.

„Mislili smo - nećemo izdržati", kaže on.

Kako je tekao slučaj

- 15. februara 2016. godine Dženan je preminuo u Kliničkom centru Sarajeva usljed teških povreda glave, koje je zadobio sedam dana ranije dok je po Ilidži, dijelu grada, šetao sa djevojkom Alisom Mutap.

- Na početku istrage došlo je do kontradiktornih i nejasnih informacija o njegovoj smrti, a klupko koje se vremenom počelo raspetljavati još nije u potpunosti odmršeno - prve informacije ukazuju na to da je Dženan udaren automobilom, ali porodica Memić dovodi u pitanje tu verziju događaja.

- Iako je istraga vođena kao saobraćajna nesreća, u martu 2016. godine Tužilaštvo Kantona Sarajevo počinje da tretira slučaj kao ubistvo i da traga za nepoznatim počiniocima.

- U aprilu iste godine porodica Memić pokreće prve ulične proteste „Pravda za Dženana", zahtijevajući od nadležnih organa brzu istragu

- Tri mjeseca od Dženanove smrti, sarajevsko tužilaštvo donosi naredbu o hapšenju dvojice muškaraca zbog optužbi za ubistvo, tereteći ih da su Dženana pregazili kombijem - ali zbog pogrešne kvalifikacije djela ih pušta, pa ponovo hapsi - ovog puta ih tereti za krivično delo protiv sigurnosti u saobraćaju i neukazivanje pomoći povrijeđenoj osobi.

- Dvojica optuženih priznali su da su vozilom udarili Dženana, ali su u dva sudska postupka oslobođeni krivice, jer je sud prihvatio vještačenje ekspertskog tima koji je utvrdio da Dženan nije stradao u saobraćajnoj nesreći.

- Konačno, u julu 2021. godine i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine oslobađa optužbe dvojicu muškaraca, čime je zvanično oborena optužnica Tužilaštva Kantona Sarajevo prema kojoj je Memić stradao u saobraćajnoj nesreći.

- U međuvremenu, u julu iste godine slučaj preuzima Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i pokreće istragu o kriminalnim radnjama i ometanju istrage o ubistvu Dženana Memića.

- Sud Bosne i Hercegovine ubrzo je potvrdio optužnicu državnog tužilaštva protiv petoro ljudi, među kojima su i dvojica policajaca. Terete se za zločinačko udruživanje sa ciljem prikrivanja dokaza o smrti Dženana Memića

Muriz sve vrijeme tvrdi da mu je sin udaren šipkom u glavu, a ne pregažen kamionom, kao i da iza prikrivanja ubistva „stoji neko veoma moćan".

Zato je organizovao brojne ulične proteste i stotine javnih skupova, a porodica Memić je tokom tih pet godina izložena različitim vrstama pritisaka i prijetnji, kaže.

„Evo peta godina, mene ne drži mjesto, ne mogu nikakva posla da se uhvatim. Reći ću vam, teško je boriti se sa državom", kaže Muriz.

„Ali, valjda me Dženan goni".

Kada je na drugom kraju zemlje, u Banjaluci, takođe pod nerazjašnjenim okolnostima stradao David Dragičević, Dženanov vršnjak, očevi dvojice mladića su se udružili, a protestima koje su organizovali priključivalo se sve više njihovih sugrađana.

Na posljednjem protestu, 11. septembra u Sarajevu, hiljade sugrađana podržalo je porodice u zahtevima da se smrti dvojice mladića konačno razriješe.

Među onima koji su im podršku pružili na ulici bio je i Ćazim iz Sarajeva.

I sam je, kaže, izgubio dijete i to u saobraćajnoj nesreći.

„Osjećam bol tih porodica i vidim da država ništa nije uradila da im pomogne, samo im je odmogla.

„Zato sam izlazio na ulicu i nastaviću, kad god mogu", kaže on za BBC na srpskom.

Muriz kaže da danas više ne vjeruje ni policajcima ni vještacima već samo narodu.

Foto: Privatna arhiva/Muriz i Arijana Memić na jednom od protesta

Snagu mu je, kaže, dalo to što je vidio koliko ljudi je ustalo i podržalo borbu njegove i porodice Dragičević.

„Lakše je kada vidite koliko naroda je uz vas, da je to cijela Bosna, da se ista stvar dešava i u Republici Srpskoj i u Federaciji", kaže Muriz.

U Republici Srpskoj pretežno živi srpsko stanovništvo, dok u Federaciji žive najviše Bošnjaci i Hrvati.

„Kod nas nema tih podjela. Nekima je to možda čudno, ali vjerujte da samo tako možemo da uspijemo", dodaje Muriz.

Sa Davorom Dragičevićem, ocem preminulog Davida, stalno se čuje i međusobno se podržavaju.

„Nas ne zanima ko je Bakir (Izetbegović), a ko Milorad (Dodik) u Bosni", kaže Muriz.

„Mi živimo borbu za drugu djecu, da im se ne dogodi kao našoj".

Bakir Izetbegović i Milorad Dodik su trenutno neki od najistaknutijih političara u Bosni i Hercegovini.

Ko su ljudi protiv kojih je podignuta optužnica

- Zijad Mutap, koji je otac Alise Ramić (ranije Mutap), nekadašnje djevojke Dženana Memića, prema optužnici Tužilaštva BiH tereti se da je organizator kriminalne grupe koja je prikrivala dokaze.

- Alisa Ramić (ranije Mutap) je te noći bila sa stradalim Dženanom. Ona je više puta davala izjavu da ne može da se sjeti šta se dogodilo u noći kada je Dženan umro. Istraga tužilaštva ukazuje na to da je Ramić tada primljena na Urgentni centar i da su ljekari utvrdili da je bila svjesna, komunikativna i orijentisana.

- Među optuženima su i dvojica pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova kantona Sarajevo, koji su vodili istragu. To su Hasan Dupovac, bivši šef Odsjeka za saobraćajne istrage, koji se tereti za prikrivanje, odnosno podmetanje dokaza, kao i službenik MUP-a Kantona Sarajevo Josip Barić, koji je ispitao Alisu Ramić u noći ubistva.

- Optužen je i Muamer Ožegović, koji je te noći radio kao recepcioner ilidžanskog hotela pored kojeg je Dženan preminuo, a Tužilaštvo tvrdi da je on sakrio snimke s nadzornih kamera koji su mogli da posluže u rasvjetljavanju cijelog slučaja.

Slučajevi od kojih „advokati bježe"

Muriz Memić za BBC kaže da je kada je shvatio da mu je sin zapravo ubijen, „prvo htio da uzme stvar u svoje ruke".

„Onda mi je Ifet (advokat Feraget) rekao: 'Nemoj Murize da glupo gubiš glavu, idemo pravnim putem'. Ja sam pristao na njegov način", kaže on.

Advokat Ifet Feraget paralelno zastupa obje porodice - Memiće iz Sarajeva i Dragičeviće iz Banjaluke.

Pet i po godina kasnije, Feraget za BBC kaže da je i tada znao da se „prihvatio nečega što se ne uzima".

„Obično advokati bježe od ovakvih priča, a ima ih dosta neriješenih u Bosni", kaže Feraget.

„Ali, nema veze, važno je da je stigla i prva potvrda koja pokazuje potpuni slom pravne države i vladavine prava".

Za Ferageta je podizanje optužnice tokom ljeta 2021. dokaz da je „namjerno i svjesno pokušavano da se zataška istraga o ubistvu".

„Utvrđena je sistemska korupcija, a to je piramida koja ide od vrha do dna", kaže advokat.

Dodaje da istraga ide „puževim tempom".

„To je ogromna energija i ogroman trud, kada bismo ovo riješili, ova bi zemlja počela da diše", kaže on.

Incko: „Bosna i Hercegovina nikad neće biti centralizovana, ali mora biti funkcionalna država"
Život na granici ne čeka političke odluke

Ne vjeruju u pravosuđe

Ljudi u Bosni i Hercegovini zbog cjelokupne političke situacije i nesigurnosti u društvu gube povjerenje u institucije, krenuvši od pravosuđa, kaže Benjamin Plevljak, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u BiH.

„Slučaj Dženana pokazuje koliko su građani nezadovoljni i koliko se bore za pravičnost u društvu", kaže on.

Posljednje istraživanje na tu temu Centar je radio 2017. godine, a rezultati ukazuju na to da većina građana Bosne vjeruje da policija i pravosuđe nisu servis građana, već sredstvo za ostvarivanje interesa političkih partija i moćnika.

U istraživanju se dodaje da je došlo do „alarmantnog pada povjerenja u institucije BiH" - nepovjerenje prema parlamentu iskazalo je 70 odsto ispitanika, prema tužilaštvu 67 odsto, a sudovima ne veruje 65 odsto učesnika ankete.

„Tragedija porodica Memić i Dragičević je, sa istraživačkog aspekta, najviše mobilisala građane.

„Vjerujem da uzrok treba tražiti i u prirodi samih slučajeva - ipak se radi o djeci".

I u izveštajima Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, već godinama se naglašava potreba za boljom saradnjom među institucijama, posebno policije i pravosuđa.

Pravda za Davida: Borba iz Beča

Tijelo Davida Dragičevića, mladića iz Banjaluke, pronađeno je poslije šest dana potrage u ušću rijeke Crkvene u Vrbas u centru Banjaluke, 24. marta 2018. godine.

Na konferenciji za medije načelnik Uprave za organizovani kriminal Darko Ilić rekao je da se David te noći potukao, potom opljačkao kuću, a onda upao u obližnju rijeku i utopio se.

Navodi o stradanju Dragičevića od početka su bili oprečni - od pomenute konferencije na kojoj se tvrdilo i to da je David bio pod uticajem alkohola i droga, kao i dva obdukciona nalaza iz Banjaluke i Beograda u kome su različito tumačena vremena smrti mladića.

Sa tvrdnjama nadležnih nisu se saglasili Davidovi roditelji, koji su ubrzo izašli na Trg Krajine i započeli višemjesečne ulične proteste pod nazivom Pravda za Davida.

Tvrdili su da je njihov sin otet, mučen, a potom ubijen, kao i da su u sve uključeni najviši policijski predstavnici u Republici Srpskoj.

Davidovo tijelo, roditelji su poslije ekshumacije prenijeli iz Banjaluke u Austriju, gdje žive danas, nezadovoljni istragom i brojnim prijetnjama i hapšenjima koje su trpjeli oni i sugrađani koji su ih podržavali.

Policijski tretman koji je grupa građana Pravda za Davida doživljavala, ušla je i u izveštaj Evropske komisije o napretku Bosne, kao primjer ograničavanja slobode okupljanja i udruživanja.

Foto: Sofija Grmuša/Davor Dragičević i Muriz Memić na zajedničkom protestu u Jajcu, avgust 2018. godine

Davor Dragičević je krajem 2019. godine izbegao u Austriju, poslije skoro godinu dana protesta, da ga, kako kaže, „ne bi ubili kao sina".

„Za dlaku sam izbegao likvidaciju", kaže Davor za BBC na srpskom.

Protiv njega je policija Banjaluke podnijela krivičnu prijavu zbog toga što je tokom nekih od protesta javno uputio ozbiljne prijetnje dvjema osobama i kod njih izazvao osjećaj straha i ugroženosti.

Policija je poslije toga zabranila i proteste.

Istraga protiv Davora Dragičevića je zvanično obustavljena tek sredinom septembra 2021. godine.

„Dobio sam saznanja da su htjeli da me smaknu, šta sam drugo mogao već da se sklonim i pokušam da se za svoje dijete borim odavde", kaže Davor Dragičević.

Davor je u Beču dočekao i odluku Tužilaštva Bosne i Hercegovine iz aprila 2021. da preuzme istragu o smrti Davida Dragičevića od Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

Slučaj je tako iz Republike Srpske prebačen na državno tužilaštvo jer je ocijenjeno da je „predmet od interesa za cijelu BiH".

Iz Tužilaštva BiH su objasnili da je preuzet predmet koji se odnosi na više ljudi „zbog radnji protiv službene dužnosti koje se mogu dovesti u vezu s izvršenjem kaznenog djela protiv života na štetu oštećenog Davida Dragičevića, kao i neprijavljivanje kaznenog djela i počinitelja i pomoć počinitelju poslije izvršenog kaznenog djela".

Davor ovu istragu naziva „predmetom o organizovanom kriminalu i pravosudnoj mafiji u Republici Srpskoj".

To što je krajem jula podignuta optužnica o samoj istrazi u slučaju Memić protiv petoro ljudi, Dragičević vidi kao „nadu".

„To mi uliva neko povjerenje da će se otkriti i ko je ubio našeg Davida".

U Beču je podnio zahtjev za azil, a kaže da će se, ako „ne bude pravde, vratiti u Banjaluku da je traži za svoje dijete".

Advokat Ifet Feraget kaže da je izmiještanje slučaja iz Banjaluke pokazatelj da će i slučaj Davida Dragičevića „vjerovatno ići u pravcu otvaranja istrage o istrazi".

Davor Dragičević na jednom od okupljanja građana na trgu. Davor Dragičević prvi put je pitanje „Ko je ubio Davida?" postavio u martu 2018. i poveo najveće građanske proteste koje je Republika Srpska vidjela u posljednjih nekoliko godina.

Odrasla preko noći

Kroz cjelokupnu borbu sa porodicom i državom, Arijani se život, kaže, promijenio „za 360 stepeni".

Kada je Dženan umro, više nije bila sposobna da ide na fakultet.

„Gledala sam okolo kako moji vršnjaci žive i jednostavno nisam mogla da se vratim tom životu", kaže ona.

„Preko noći sam odrasla".

Fakultetske klupe Arijana je zamijenila sudskim.

„Mogla sam samo po sudovima da idem i da pratim šta se dešava sa slučajem.

„Cijela porodica je počela da živi samo za to", kaže ona.

Fridom haus: Na Balkanu privid demokratije, ali „postoji šansa za promjene"
Saznajte koliko ste korumpirani
Korupcija na Balkanu - zašto „padaju" samo bivši

Možda zbog potrebe da poboljša pravosuđe, ali i da bi nastavila bratovljev put, Arijana je upisala Pravni fakultet i trenutno je na trećoj godini.

„Možda Dženan nije završio (fakultet), ali ja ću za oboje", kaže ona.

Kada je 2018. godine sud oslobodio optužene koji su priznali da su udarili Dženana u saobraćajnoj nesreći, Arijana je dobila poziv da se politički angažuje.

„Sjedeli smo u kući i razmišljali - treba li to da uradim", kaže sadašnja kantonalna zastupnica stranke Narod i Pravda u skuštini Sarajeva.

Kroz politiku je, kaže, dobila pristup brojnim dokumentima iz Dženanovog slučaja.

„Shvatila sam da bi to pomoglo u našoj borbi i pristala sam".


Foto: Arijana je zastupnica u Skupštini kantona Sarajevo

Šta dalje: Živeti borbu

Murizu Memiću je drago da je slučaj „odmakao s mrtve tačke", ali poslije protesta u septembru planira nova okupljanja, zajedno sa organizatorima Pravde za Davida.

„Pozvali smo ljude da Kantonalnom tužilaštvu Sarajeva šalju samo jedno pitanje, a to je - ko je ubio Dženana?", kaže on.

„Stiglo nam je mnogo pisama podrške, ljudi se raspituju kada nastavljamo da tražimo pravdu i na ulici".

Na pitanje koliko mu se promijenio život posljednjih pet i po godina, Muriz kaže da on „više ne živi život, već samo borbu".

„Posvetio sam život tome.

„Ne zbog mog Dženana, njega ne mogu da vratim, već zbog neke druge djece", kaže Muriz.

Arijana je na Fejsbuk stranici Pravda za Dženana opisala trenutak kada je shvatila da joj brat više nije živ.

„I danas, više od pet godina nakon toga, svakog 15. u mjesecu, živim taj isti trenutak.

„Trenutak u kojem se srušio moj cijeli svijet", napisala je ona.

Ove misli dijeli sa ljudima širom Bosne, ali i svijeta jer, kaže, „danas Memići ne bi bili tu da nije ljudi koji su im pomogli i šetali na protestima sa njima".

„Kada vidim da se narod podigao, ružno je reći možda, ali sretna sam", kaže ona.

„Nekada su ljudi oko mene mislili - neka je meni dobro, nemoj u tuđi problem ulaziti.

„A Dženan nas je sve podsjetio da su problemi Bosne svuda oko nas".

Piše: Marija Janković

Izvor: bbc.com/Infomedia Balkan

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter