Pošteni izbori i lični podaci na uvid svima - Zašto su -zaratili- CIK i Agencija za zaštitu ličnih podataka

Pošteni izbori i lični podaci na uvid svima - Zašto su -zaratili- CIK i Agencija za zaštitu ličnih podataka

Ko je u pravu-Centralna izborna komisija ili Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH? Šta znači zabrana objavljivanja spiska. Od kada je objavljen u javnosti, Centralni birački spisak za glasanje iz inostranstva, postao je vruća tema. Desetine pa i stotine građana na njemu su nalazile svoja imena za glasanje putem pošte iz inostranstva. Gotovo da ne postoji mjesto u BiH koje nije bilo predmet medijskih izvještavanja o planiranim izbornim mahinacijama. Osobe sa spiskove otkrile su da se nalaze na spisku za glasanje u inostranstvu - od Srbije pa do Njemačke i Švajcarske. 

Ipak, Agencija za zaštitu ličnih podataka, na osnovu prigovora, odlučila je da spisak krši pravo na privatnost i naložila je Centralnoj izbornoj komisiji da isti ukloni. 

U rješenju Agencije se kaže da je Centralna izborna komisija BiH ugrozila zaštitu ličnih podataka više od 100 hiljada građana objavom, imena i prezimena i godine rođenja te država i opština u BiH iz koje se dolazi.

Nakon što je CIK dobio rješenje, oglasili su se saopštenjem za javnost u kojem kažu kako je primarni alat za postizanje tačnosti Centralnog biračkog spiska je omogućavanje javnosti da ostvari uvid u Centralni biračkog spiska i izvode iz CBS-a, što je propisano i članom 3.11 Izbornog zakona BiH: „Objavlјivanje podataka iz Centralnog biračkog spiska i stavlјanje sadržaja na uvid javnosti vrši se vodeći računa o principima zaštite ličnih podataka, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.“ .

"Iako je predmetnim rješenjem Centralna izborna komisija BiH onemogućena u vršenju nadležnosti utvrđenih zakonom, a to je obezbjeđenje tačnosti, ažurnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska, CIK BiH je dužna postupiti u skladu sa navedenim rješenjem i Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH je uklonjen sa službene web stranice CIK BiH" navodi se u saopštenju CIK-a

Ujedno su obavijestili javnost da će, sa cilјem zaštite svojih zakonom utvređenih nadležnosti, obezbijeđenje tačnosti, ažurnosti i ukupnog intergriteta CBS-a, te sa cilјem sprečavanja svih zloupotreba u izbornom procesu, povodom ovog pitanja zatražiti sudsku zaštitu.

Nažalost, u BiH se i sva pravna pitanja nastoje ispolitizovati, te se i pitanje ličnih podataka građana predstavlja kao dio političke borbe, a to svakako nije. Ovdje se prepliću dva prava i dva interesa, i sva su veoma važna. - javni interes za održavanjem fer i poštenih izbora vs. pravo na privatnost.

U okviru javno objavljenog spiska u okviru Odluke o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH, svako lice je moglo da pristupi sljedećim podacima za više od 100 000 birača koji glasaju van BiH: ime i prezime birača, opština u BiH iz koje dolazi, država u kojoj se trenutno nalazi tj. zemlja destinacije, datum rođenja te broj prijave i broj opštine. Podaci su objavljivani selektivno. Za ostale građane koji glasaju u BiH ovakav spisak nije objavljen javno, odnosno podaci ostalih građana koji glasaju nisu bili dostupni javnosti na ovaj način. 

Isto tako, ovakav spisak nije objavljen i stavljen na uvid cjelokupnoj javnosti ni za one građane kojima je odbijeno pravo da glasaju van BiH. Za osobe kojima je odbijeno glasanje van BiH, podaci su dostupni tek po unošenju određenih ličnih podataka za datu osobu, dakle samo sa određenim podacima za specifično lice se moglo pristupiti i njenom statusu prijave za glasanje putem ispunjavanja forme na sajtu.

Ime Dejana Lučke iz banjalučkog Centra za ljudska prava se također našlo na pomenutom spisku, te je uputio svoju "žalbu" Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.

On kaže za BUKU da izborne krađe, lažna glasanja i slične nelegalne rabote treba da se otklone, ali ne preko leđa preko 100 000 građana o kojima su javno dati bitni podaci o ličnosti. 

"Centralna izborna komisija je „na izvol'te” dala ono što se pravno ne smije davati. Objavljivanje ovolike količine ličnih podataka u javnosti svakako nije u skladu sa domaćim propisima o zaštiti ličnih podataka, ali ni u skladu sa evropskim standardima koji bi trebalo da budu inkorporisani u sistem u BiH.Ukoliko dođe, a veoma je vjerovatno da može doći, do zloupotrebe ličnih podataka, sada ne u izbornom procesu, nego u neke druge svrhe, jer su mnogi koji ne bi trebalo da ih imaju, sve te podatke i sačuvali, odgovornost je u potpunosti na Centralnoj izbornoj komisiji. Šta ćemo onda da radimo? Ne sprečava se jedno kršenje prava sa drugim kršenjem prava" tvrdi naš sagovornik.

Lučka kaže kako je svakako u javnom interesu da se izborne malverzacije otklone, ali to se mora raditi sa proporcionalnim mjerama i u skladu sa zaštitom privatnosti pojedinca, oprezno vagajući između javnog interesa i prava na privatnost.
 
"Prije svega, bilo je potrebno procijeniti da li je mjera objavljivanja ovolikog broja ličnih podataka u javnosti neophodna za ažuriranje spiska i sprečavanje nelegalnosti.Pri samoj procjeni neophodnosti, treba da postoji racionalan osnov za takvo postupanje, kao i značajni razlozi za njega" naglašava naš sagovornik.
 
Pri tome, objavljivanje ličnih podataka nikako ne bi trebalo da bude prva mjera, i zaštitu zakona u javnom interesu bi trebalo obezbijedi na drugi način, ukoliko je to moguće, jer objavljivanje ličnih podataka zaista mora da bude rješenje za kojim se poseže tek nakon što se iscrpe sve druge moguće opcije.

"Pored toga, ljudi koji su se prijavili za glasanje nisu bili informisani o tome da će se njihovi podaci objaviti javno, niti je CIK od njih tražio dopuštenje da podatke objavi javno, što je moralo biti traženo.Takođe, lični podaci se ne mogu se davati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha njihove objave, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. Zbog toga nije jasno zašto se nije pokušalo sa blažim mjerama, kao što je npr. princip upotrebljen za pristup podacima onih lica kojima je odbijeno glasanje van BiH (pristup preko forme koju treba ispuniti) ili zašto je bilo potrebno da se objavi toliki broj podataka o ličnosti kao što je tačan datum rođenja svakog pojedinca" naglašava Lučka.

Svakako da su, transparentnošću objavljivanja Centralnog spiska birača, utvrđene brojne neregularnosti, mahinacije i lažna prijavljivanja, ali da li je to moralo baš ovako? Da li se uopšte mogu vagati dva interesa?

Uglješa Vuković iz Transparency International kaže za BUKU kako je agencija je zauzela stav da se u ovom slučaju moraju zaštiti lični podaci i da CIK ne smije objaviti sporni izvod. Bez obzira na to koji interes će prevagnuti na kraju, zaštita javnog interesa ili ličnih podataka, a konačnu odluku će navjerovatnije donijeti sud, smatra Vuković.

"Bitno je da se iznađe mehanizam zaštite ličnih podataka birača. TI BiH je zato pozvao Agenciju za zaštitu ličnih podataka da sama u okviru svojih ovlašćenja iznađe način da zaštiti lične podatke svih birača jer CIK-ova objava, ali i prijave koje prima civilno društov, pokazale su da su krađe identiteta u izbornim procesima česte prakse i da to već poprima groteskne razmjere" naglašava naš sagovornik.

U nebranom grožđu našli su se i mediji. Naime objavljivanjem Centralnog spiska medijima su se obratili brojni građani koji su sami sebe pronašli na spisku, ali i političari koji su "poletjeli" da objelodane podatke o onim drugima. A činjenica je da su spiskovima i imenima baratali svi igrači - i opozicija i pozicija.

Novinar Vladimir Šušak kaže za BUKU kako ne može procijeniti ko je u pravu u "prepirci" između CIK-a i Agencije za zaštitu ličnih podataka. Kaže kako može procijeniti samo ono što može kao novinar kada želi objaviti neku informaciju a to je javni interes za objavljivanjem takve informacije. 

" Ono što je Centralna izborna komisija uradila, a kasnije se ispostavilo da postoji javni interes, jer je ogroman broj ljudi, kojima su ukradeni lični podaci i na spiskovima su bili glasači putem pošte a nikada nisu bili van Bosne i Hercegovine ili nemaju veze sa tim mjestima na kojima su prijavljeni. Sa druge strane također postoji argumentacija Agencije koja donekle ima pravo da kaže da nije moguće zloupotrebljavati lične podatke na taj način" kaže Šušak.

"Taj je problem postojao i ranije"

"Do sada je trebalo pronaći modalitet kako rješavati ovu situaciju na bezbolan način, da niko ne bude oštećen. Ono što je evidentno jeste da sve veći broj stanovnika BiH ima pristup internetu i ima način kako da se provjeri mjesto glasanja. Samo je trebalo možda da se napravi ozbiljnija medijska kampanja, da se ljudi dodatno upoznaju, na koji način mogu da provjere gdje su registrovani, na kojem su glasačkom mjestu i time bi problem bio riješen" rekao je Vladimir Šušak za BUKU.

Na drugu stranu, aktivista Stefan Blagić je rekao da je upitno da li se datum rođenja može uzimati kao lični podatak zbog kojih bi Agencija za zaštitu podataka uopšte reagovala dok se sa druge strane o adresi prebivališta već može smatrati da je takav lični podatak.

"Međutim ovdje treba naglasiti da je u pitanju zaštita opšteg interesa jer gdje će vam veći opšti demkratski interes od sprovođenja fer i poštenih izbora, te smatram da ovaj proces još nije gotov i drago mi je što će CIK nastaviti pravno da se bori. Što se tiče samog spiska, ja to u načelu smatram jako pozitivnim jer su se, a sami to vidite, mnoge prevare otkrile i da će se zbog tih prevara već pokrenuti neki postupci" smatra Blagić za BUKU.

A što se tiče daljnjih pravnih posljedica, naglasimo da su u Brčkom uhapšene četiri osobe zbog sumnje u predizborne mahinacije. To su Pejo Mendeš, nosilac kandidatske liste Hrvatske seljačke stranke (HSS) za Lokalne izbore 2020. godine, koji je uhapšen zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Primanje nagrade ili drugog oblika koristi” u vezi s krivičnim djelom “Prevara pri glasanju”. Drugi uhapšeni na području Brčko distrikta je Stojan Bavarčić sa liste Narodnog demokratskog pokreta (NDP) u ovom gradu, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Prevara pri glasanju” u vezi sa krivičnim djelom “Pripremanje krivičnog djela“. On je osumnjičen da je u posljednjih mjesec dana pribavio i iskoristio lične dokumente više lica tako što ih je, kako je navelo Tužilaštvo, bez njihovog znanja prijavio za glasanje izvan BiH. Treći uhapšeni je Jasmin Ravkić, a od nedjelje 11.oktobra u pritvoru je Mato Gluhaković na koga je Tužilaštvo proširilo istragu, koju je ranije otvorilo prema osumnjičenima Peji Mendešu i Jasminu Ravkiću.

Osnovni sud Distrikta Brčko je u nedjelju, 11. oktobra, odredio jednomjesečni pritvor Gluhakoviću, dva dana nakon što je identičnu mjeru izrekao Mendešu i Ravkiću. U odvojenom slučaju, ali iz skoro istih razloga, navode u Tužilaštvu, pritvor je prije sedam pravosnažno određen Stojanu Bavarčiću.

Tužilaštvo Brčko Distrikta jedino je tužilaštvo u BiH koje je preduzelo konkretne korake imajući u vidu indikativno veliki broj prijavljenih birača za glasanje iz inostranstva. 

Izvor: 6yka.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks