Odbačena apelacija SNSD o odluci CIK o odgađanju lokalnih izbora
Ustavni sud BiH je odbacio kao nedopušten zahtjev 28 poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020. godine
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas održao 118. plenarnu sjednicu putem veb platforme i elektronskim putem 111. sjednicu Velikog vijeća na kojima je razmatrao zahtjev za ocjenu ustavnosti i određen broj apelacija.
Ustavni sud BiH je u sklopu plenarne sjednice razmatrao predmet U 5/20 te odbacio kao nedopušten zahtjev 28 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020. godine broj 05-1-07-1-393-25/20 od 23. maja 2020. godine (objavljena u “Službenom glasniku BiH“ broj 29/20 od 23. maja 2020. godine), koju je donijela Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, jer Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, objavljeno je na službenoj stranici Suda.
Radi se o Zahtjevu Kluba poslanika SNSD u NSRS za ocjenu ustavnosti Odluke CIK BiH o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020. godine.
U pomenutoj odluci Ustavni sud je naglasio “da se u konkretnom slučaju radi o ocjeni zakonitosti akta za koji postoji sudska zaštita pred redovnim sudom (Sudom BiH, u skladu s nadležnošću tog suda) i bez obzira na moguću ocjenu o kršenju zakona, u postupku pred Ustavnim sudom se ne može cijeniti zakonitost opšteg akta (kao podzakonskog akta), već ustavnost, ako su ispunjeni uslovi koji su već navedeni u praksi Ustavnog suda”, piše Klix.
Stoga, imajući u vidu tvrdnje iz zahtjeva u pogledu neustavnosti i nezakonitosti osporene odluke, koje se odnose na produženje trajanja mandata izabranih predstavnika, nemogućnost odgađanja izbora u potpunosti, razloge za odgađanje izbora zbog nemogućnosti glasanja i nepridržavanje roka do kojeg se izbori mogu odgoditi, Ustavni sud smatra da se radi o nadležnosti redovnog suda.
Prema tome, Ustavni sud BiH je utvrdio da ne postoje razlozi da odstupi od svoje prakse u tumačenju nadležnosti, odnosno da se proglasi nadležnim za ocjenu ustavnosti osporene odluke kao pravnog akta niže pravne snage od zakona, odnosno akta koji nije izričito naveden u odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, Ustavni sud BiH je na sjednici Velikog vijeća razmatrao određen broj apelacija u kojima je, između ostalog, zaključio da postoji povreda prava na djelotvoran pravni lijek, povreda prava na pravično suđenje, odnosno da postoji kršenje prava na slobodu i sigurnost.
Izvor: istinito.com
Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks
