Nova -groznica- na pomolu: Srbija ima 10% svetskih zaliha najlakšeg metala, a tražnja sve veća


Nova -groznica- na pomolu: Srbija ima 10% svetskih zaliha najlakšeg metala, a tražnja sve veća

Litijum se koristi u baterijama za električne proizvode kao što su mobilni telefoni, laptopi i tableti, a biće sve važniji i za prelazak na obnovljive izvore energije kao što je solarna energija kako se zelena tranzicija ubrzava. Međutim, njegova će glavna primena, barem tokom naredne decenije, uzimajući u obzir lavovski udeo tražnje, biti u električnim vozilima.

Tražnja za najlakšim metalom na svetu litijumom snažno će rasti u narednoj deceniji dok proizvođači automobila jačaju proizvodnju električnih vozila (EV). Ovo objašnjava i povećani interes za razvojem ležišta litijuma na zapadnom Balkanu, koji je deo šireg pokušaja eksploatacije minerala širom Evrope.

Nedavno je pet kompanija u vlasništvu slovenačkog biznismena Andreja Rautnera osnovalo kompaniju za istraživanje litijuma u Republici Srpskoj uz ulaganje od 11,8 miliona KM (oko 6 miliona evra).

„Pokušaćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo dozvole. Sve je još u početku, kompanija postoji samo mesec dana. Istraživanje bi bilo u pograničnom području između Republike Srpske i Srbije“, naveo je Rautner. Nije otkrio konkretno područje planiranog ciljanja eksploatacije litijuma, ali prema dosadašnjim pisanjima medija, postoje rezerve litijuma na području Jadra, blizu granice sa Srbijom, kao i oko Ugljevika, Domaljevca i Šamca, piše Indikator.

U Srbiji međunarodna rudarska kompanija Rio Tinto razvija projekat litijum-borata Jadar na ležištu koje je otkrila u dolini reke Jadar 2004. Procenjuje se da nalazište sadrži 10% svetskih naslaga litijuma.

Rio Tinto izvestio je o rezervama prve rude u decembru, najavljujući da projekt Jadar ima potencijal za proizvodnju litijum-karbonata i borne kiseline baterijskog nivoa. Studija izvodljivosti, pokrenuta u julu 2020. godine, trebalo bi da bude završena krajem ove godine, nakon čega započinju građevinski radovi. Projekat uključuje razvoj podzemnih rudnika i izgradnju postrojenja za preradu koncentrata. Početak proizvodnje predviđa se 2023. ili 2024. godine.

U Srbiji se razvija i projekat Rekovac kompanije Jadar Resources Ltd. Projekat se nalazi u zoni Vardar, novonastaloj jurisdikciji Tier 1 koja, kaže kompanija na svojoj veb-stranici, „pokazuje vrlo slično geološko okruženje u slivu Jadar, koji je domaćin otkrića jadarita svetske klase Rio Tinta“. Područje projekta je u blizini gradova Jagodine i Kragujevca.

Iako je glavni fokus firme Jadar Resources na projektu Yanamina Gold u Peruu, on diversifikuje svoj portfelj imovine kroz projekat Rekovac i drugu litijumsku imovinu u Austriji.

Evropa je već važan centar za proizvodnju EV, koji zahteva litijum za litijum-jonske (L-ion) baterije koje se takođe koriste u elektronici i skladištu energije za obnovljive izvore. Međutim, proizvođači EV na kontinentu zavise od uvoza; većina litijuma na svetu proizvodi se u Australiji, južnoameričkom „Litijumovom trouglu“ Čileu, Boliviji i severozapadu Argentine, te Kini.

U tom slučaju sve veći broj kompanija želi razviti rudnike litijuma širom Evrope, uključujući zapadni Balkan.

Dalje na severu kontinenta European Metals Holdings razvija projekat litijuma i kalaja Cinovec u Češkoj, za koji kaže da ima potencijal da bude najjeftiniji proizvođač litijuma iz tvrde stene na svetu. Ležište se nalazi u istorijskom rudarskom području u planinama Krusne Hore, u blizini češke granice s Nemačkom. Postoje i druga velika ležišta litijuma u Austriji, Finskoj, Portugalu i Španiji.

Litijum se koristi u baterijama za električne proizvode kao što su mobilni telefoni, laptopi i tableti, a biće sve važniji i za prelazak na obnovljive izvore energije kao što je solarna energija kako se zelena tranzicija ubrzava. Međutim, njegova će glavna primena, barem tokom naredne decenije, uzimajući u obzir lavovski udeo tražnje, biti u električnim vozilima.

Proizvodnja EV kontinuirano raste u Evropi kroz osnivanje glavnih fabrika automobila na kontinentu, uključujući i automobilske motore u Srednjoj Evropi u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Prema studiji Mekinsija, dok je tražnja za novim automobilima padala tokom 2020. godine, u mnogim je zemljama „potražnja potrošača za električnim vozilima ostala relativno stabilna tokom krize u odnosu na potražnju za drugim vozilima“. Predviđa brzi oporavak na tržištu električnih vozila u Evropi i Kini nakon pandemije.

„Pandemija je zaustavila pogone i linije za automatsku montažu širom sveta. Dok se OEM-ovi pripremaju za ponovno otvaranje, neki daju prioritet proizvodnji EV-a ili kako bi ispunili očekivanu veliku potražnju ili ispunjavanje regulatornih zahteva, poput strogog cilja Evropske unije za emisiju CO2“, navodi se.

Tražnja za litijumom umanjena je 2019. godine nakon naglog povećanja proizvodnje tokom prethodnih nekoliko godina, ali to je viđeno kao korekcija tržišta, kao odgovor na preveliku ponudu. Gledajući unapred,S&P Global Market Intelligence predviđa „značajan rast“ u snabdevanju litijumom do 2025. godine. Očekuje da bi novi rudnici i jezera sa slanom vodom, kao i veća proizvodnja iz postojećih projekata „trebalo da dovedu globalne proizvodnje litijuma iznad 1,5 miliona (metričkih tona) na litijum osnova ekvivalenta karbonata (LCE)“, navodi IntelliNews.

S&P predviđa da će Australija ostati najveći svetski proizvođač u sledeće četiri godine, dok će južnoamerički proizvođači gotovo utrostručiti proizvodnju. U međuvremenu, u ovom periodu očekuje se samo mali porast proizvodnje u Evropi.

„Uz potencijal za 25 fabrika gigafaktura baterija koje će biti operativne na celom kontinentu do 2025. godine, čini se da će Evropa ostati zavisna od nedomaćeg snabdevanja sirovinama – čak iako je Evropska komisija bacila težinu na razvoj sektora i osiguranje sigurnosti snabdevanja sirovinama“, naveo je S&P.

Izvor: b92.net

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks