Neki ljudi sami mogu da se bore protiv virusa korona

Neki ljudi sami mogu da se bore protiv virusa korona

Imunološki sistem nekih ljudi možda će sam početi da se bori protiv korona virusa, pokazala su nedavna istraživanja.

Studija objavljena prošlog mjeseca u časopisu “Cell” pokazala je da neki ljudi koji nikada nisu bili izloženi korona virusu imaju pomoćne T-ćelije koje su sposobne da prepoznaju i reaguju na virus.

Najveće objašnjenje za iznenađujuće otkriće, prema istraživačima, jeste fenomen nazvan unakrsna reaktivnost, do koje dolazi kada su pomoćne T- ćelije razvijene kao odgovor na drugi virus i kada reaguju na sličan, ali nepoznat patogen.

U ovom slučaju, ove T- ćelije mogu ostati od prethodnog izlaganja različitom korona virusu, vjerovatno jednom od četiri, koji izazivaju česte prehlade.

"Pojedini ljudi borbu protiv korona virusa započinju sa malom prednošću, što je napredak u borbi između virusa koji želi da se razmnožava i imunološkog sistema koji želi da ga eliminiše", izjavio je Alesandro Sete, jedan od koautora studije.

Dodao je da bi unakrsne reaktivne pomoćne T- ćelije mogle da "pomognu da nastanu brži, jači imunološki odgovori".

Za svoju studiju, Seteov tim pregledao je imunološki sistem 20 ljudi koji su dobili korona virus i oporavili se, kao i uzorke krvi od 20 ljudi koji su prikupljeni između 2015. i 2018, što znači da nije bilo šanse da su ti ljudi bili izloženi novom korona virusu.

Kod 20 ljudi kojima su uzeti uzorci krvi prije pandemije, 50 odsto je imalo vrstu bijelih krvnih ćelija zvanih CD4 + ,  T- ćelije koje pomažu imunološkom sistemu da stvori antitijela, za koje su istraživači utvrdili da su sposobna da prepoznaju novi korona virus i podstaknu imunološki sistem da se odmah bori.

Potrebno je još istraživanja da bismo znali da li ili u kojoj mjeri ta unakrsna reaktivnost utiče na težinu slučaja.

"Prerano je zaključiti da unakrsna reaktivnost sa korona virusima igra ulogu u blagom ili teškom kliničkom ishodu KOVID-19 ili stepenu infekcije u populaciji", rekla je Majer Bernar, naučnica sa “CEA - Universite de Paris - Saclai”, koja nije bila uključena u studiju.

Dokaz o imunitetu

Među grupom pacijenata sa korona virusom koji su proučavani u novom istraživanju, samo su dva imala teške slučajeve, ostalih 90 odsto imalo je blagu ili umjerenu infekciju.

Grupa je izabrana na taj način da bi istraživači mogli da mjere imune odgovore kod prosječnih pacijenata sa KOVID-19, a ne hospitalizovanih osoba.

Istraživači su pretražili krv pacijenata za dvije vrste bijelih krvnih ćelija: CD4 + ćelije i CD8 + ćelije, koje su T- ćelije ubice koje napadaju ćelije zaražene virusom.

Rezultati

Rezultati su pokazali da je tokom svojih infekcija svih 20 pacijenata napravilo antitijela i pomoćne T- ćelije koje su sposobne da prepoznaju korona virus i reaguju u skladu s tim, a 70 procenata je napravilo T- ćelije koje mogu da unište virus.

Ovo sugeriše da će tijelo u budućnosti moći da identifikuje korona virus i da se od njega odbrani.

"Očigledno vam ne možemo reći sa sigurnošću šta će se dogoditi za 15 godina, jer je virus prisutan tek nekoliko mjeseci. Dakle, niko ne zna da li je ovaj imunološki odgovor dugotrajan ili ne", rekao je Sete.

Ali smatra da postoji razlog za optimizam, posebno za pacijente koji su imali teške slučajeve.

"Imunološka memorija je povezana sa događajem. Ako se radi o jakom događaju, imaćete jaku memoriju", dodao je Sete, prenosi "Business Insider".

Huan Tian, naučnik sa Instituta “Fred Hatch” iz Sijetla koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da bi saznali više o tome kako se T - ćelije odnose na imunitet, "bilo bi zanimljivo proučiti ljude sa teškim oblikom bolesti i uporediti odgovor T- ćelija između njih i osoba sa blažim oblikom bolesti".

Izvor: rs.n1info.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks