Nakon potresa Sisak se pomakao 10, Petrinja 20 cm
Sedmicu nakon razornog petrinjskog potresa magnitude 6,2 stepena prema Richterovoj skali interdisciplinarni tim naučnika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja koja podjednako muče i stručnjake i javnost.
"Zasad ima enormno puno sekundarnih spoljnih manifestacija potresa kao što su likvefakcije, urušavanja, klizišta itd. No, efekte prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini nismo otkrili zasad. Kod ovako jakih potresa očekujemo da je takva manifestacija na površini moguća.
Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo procijeniti gdje je tačno rasjed, kakav je bio pomak po njemu te kolika je dužina rasjeda koji je pukao. Stoga nastavljamo obilazak terena", rekao je za Jutarnji list seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Prema izračunu izrađenom na osnovu satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzrokovao je pomicanje tla s amplitudom od čak 70 centimetara.
Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora. Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se podiglo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. Stručnjaci Geodetskog fakulteta, koji sa seizmolozima istražuju teren, pokušavaju procijeniti koliko su se gradovi Petrinja i Sisak pomakli prema istoku.
"Sisak se pomakao puno manje nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomakao 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara", rekao je dr. Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Potres se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Taj je rasjed granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. No, dr. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI), objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja.
"Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskog geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podacima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim te preliminarnim satelitskim podacima, potres koji je pogodio Petrinju i okolinu 28. decembra 2020. aktivirao je sistem rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline", navodi Korbar u saopćenju za javnost.
"Riječ je o pukotinama uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sistema sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manje poznati rasjed koji je ovom prilikom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed.
Takav sistem rasjeda školski je primjer deformacija koje nastaju u stijeni zbog kompresijskog naprezanja po osi sjever - jug", dodao je Tvrtko Korbar u saopćenju Hrvatskog geološkog instituta. Osvrnuo se i na deformacije tla na terenu koje se uočavaju.
"Dio deformacija površine terena između Petrinje i Gline vjerovatno su posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovini 20 vijeka i nisu adekvatno sanirani (zatrpani)", istakao je Korbar, istaknuvši da će više podataka i detalja o aktiviranom sistemu rasjeda biti dostupno nakon završetka terenskih istraživanja timova HGI.
Juče je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) poslala izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njenim implikacijama.
"Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima događa se jedan jači potres nakon kojeg ne slijedi gotovo nijedan naknadni potres, drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa.
Neki put glavnom potresu prethodi određeni broj slabijih potresa. Nemoguće je unaprijed znati kakav će se tip seizmičke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasjedu", ističe se u izjavi.
Izvor: Klix
