Mentalno zdravlje: Evo kako se nositi s posljedicama pandemije

Razvoj vakcine za COVID-19 osim zaštite služi kao tračak nade da ćemo uskoro vidjeti svjetlo na kraju tunela i pandemiju ostaviti iza sebe. 

Nažalost, dok se rizici za fizičko zdravlje smanjuju, posljedice na mentalno zdravlje svakim danom sve su veća prijetnja, piše CNN.

"Nedostatak resursa, ekonomska kriza, strah od zaraze, poremećene rutine: sve su to stvarne patnje. Nemamo vakcinu za mentalno zdravlje, kao što imamo za fizičko pa će trebati duže vremena da se obračunamo s tim izazovima", rekla je Lisa Carlson sa Univerziteta u Atlanti.

Povratak osnovama
Život je bio stresan i prije pandemije, a sada su brige još veće.

Osim brige o zdravlju i finansijama, prilagodbe na rad od kuće i online nastavu te nošenje s ogromnim brojem novih informacija i visokim brojem smrtnih slučajeva širom svijeta, izolacija je pogodila osobe svih uzrasta. 

Kako se nosimo sa stresom ključno je kao predah od pandemije. Carlson poručuje da se treba držati jednostavnih, osnovnih principa. 

"Kada je to moguće, treba uzeti vremena za odmaranje i isključiti se iz cikulsa vijesti. Fokusirati se na to da dovoljno spavamo, jesti zdravo, kretati se kroz dan i vrijeme provoditi s ljubimcima i voljenim osobama", rekla je. 

Dobar san je veoma važan za normalno funkcioniranje organizma, a stres, trauma i novi izazovi faktori su koji dovode do poremećaja sna. 

Osobe na prvoj liniji odbrane, zdravstveno osoblje te pojedinci koji su svjedočili smrtima mogu doživjeti PTSP koji zatim uzrokuje noćne more i nesanicu. 

"To su stvari koje se urežu u pamćenje", izjavio je dr. Raj Dasgupta, pulmolog sa Univerziteta Sjeverne Karoline. 

Nedostatak odvojenosti posla i privatnog života koji su se izmiješali u kući također može doprinijeti neregularnim navikama spavanja. 

Tokom pandemije također je zabilježen porast liječenih narkomana koji su ponovno počeli korisiti narkotike. 

Dugi Covid naziv je za osobe koje simptome bolesti COVID-19 osjećaju sedmicama ili čak mjesecima nakon zaraze, što svakako utječe na psihički mir.

Svijetla strana
"Ljudi očekuju da će biti bolesni neko vrijeme i onda da će im se stanje poboljšati. Osobe koji dugo vremena osjećaju posljedice bolesti s njima se bore puno duže od očekivanog, što je iznimno težak mentalni izazov", poručila je Carlson. 

Uprkos velikom mentalnom teretu koji je prouzrokovala pandemija, nije sve tako sivo. Iskrenost i empatija prema osobama koje pate od mentalnih poremećaja su u porastu, a to je ključ uklanjanja stigme koja sprječava pojedince da potraže pomoć, prenosi RTL.hr. 

Još jedna pozitivna stvar je veća solidarnost. Ljudi doniraju novac za pomoć stradalima ili pomažu komšijama koji su stariji ili u samoizolaciji s kupovinom namirnica ili jednostavno navijaju za sve koji su na provoj liniji borbe protiv širenja virusa. Biti ljubazan samo po sebi ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. 

"Iznad svega se nadam da je ovo trenutak kada srušimo barijeru pričanja o mentalnom zdravlju jer je važno o njemu razgovarati, bilo s profesionalcima, prijateljima ili porodicom. Svaki put kada pričamo o javnom zdravlju, trebali bi pričati o mentalnom zdravlju i svaki put kad pričamo o bolesti COVID-19, trebali bi pričati o mentalnom zdravlju", izjavila je Carlson.

Izvor:radiosarajevo