Zašto je većini ljudi lakše povjerovati u neku od teorija zavjere nego u ono što govore institucije i struka?
O koronavirusu od samog početka izbijanja epidemije u Kini kruže najrazličitije dezinformacije i teorije zavjere, pa smo tako mogli čuti ili pročitati da je COVID-19 proizveden u engleskim, američkim i kineskim vojnim laboratorijama, da iza njega stoji farmaceutska mafija ili da je „pravi izvor“ koronavirusa 5G mreža mobilne telefonije u kineskom gradu Wuhanu.
Ima ih, nažalost, još mnogo, a posljednju u nizu mogli smo čuti od Semira Osmanagića, koji tvrdi da je virus nastao u Velikoj Britaniji, odakle je prenesen u Wuhan, a da su “neprijatelji virusa negativni ioni, kojih ima u tunelima Ravne u Visokom”.
Nažalost, lažne vijesti i teorije zavjere na našim prostorima nailaze na jako plodno tlo.
S druge strane, vijesti koje dolaze od zvaničnih institucija i medicinske struke, nerijetko, nailaze na otpor, raspravu, pa i potpuno ignorisanje - ne poštuju se mjere “ograničenog kretanja”, higijene i/ili samoizolacije, što epidemiju može razbuktati i dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema, što u ovom trenutku definitivno niko ne želi.
Zašto je većini ljudi lakše povjerovati u neku od teorija zavjere nego u ono što govore institucije i struka, pitanje je koje smo uputili Marku Romiću, psihologu specijalisti traumatske psihologije u mostarskom Domu zdravlja i voditelju KLOK-a:
“Naši su ljudi generacijama odgajani na način da ih se uvjerava o postojanju raznih neprijatelja, a uz to izgradnja ličnog stava i mišljenja o raznim stvarima nije zaživljavala u potrebnoj mjeri. Zato smo skloni u mnogočemu vidjeti zavjeru, neprijatelja, prijetnju”.
Na pitanje koliko je ovakav stav opasan u momentu kada se svijet suočava sa najvećom pandemijom u 21. vijeku i virusu o kome se još uvijek dosta toga ne zna, Romić kaže - korona nas sigurno neće ubiti, ali ubiti će nas pohlepa, oholost, sebičnost.
“Opasno je utoliko što pravimo nepotrebni metež i paniku kada nam treba hladna glava i razum. Na taj način slabimo svoje kapacitete da se kvalitetno branimo i prođemo kroz krizu. Nadam se da nećemo pasti na ispitu solidarnosti, mada sam osobno vidio jako ružne primjere sebičnosti, konkretno po tržnim centrima, gdje pojedinci voze po troja velika kolica svega i svačega. Zapitaju li se ti, dubljeg džepa, za šta će sutra i gdje će sutra sirotinja kupiti ono najosnovnije? A i sirotinja ima djecu i obitelj. Stoga zaključak je jasan kakvi smo - dobro nam je”, ističe Romić za BUKU, dodajući da je ovo prilika i da naučimo nešto, primjerice kako se organizovati u kriznim situacijama kao zajednica, kao škola ili fakultet, kao firma.
To je onaj bolji dio cijele priče o koroni.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je kao vid borbe protiv lažnih vijesti u međuvremenu otvorila i posebnu stranicu za koronavirus, gdje se dijele savjeti kako se „liječiti“ od ovog plućnog oboljenja.
Izvor: 6yka.com
Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks