Koristi sastanaka s Putinom: Dodiku ordenje i tapšanje po ramenu, građanima Srpske sankcije Zapada
U sadašnjoj geopolitičkoj situaciji, kada traje otvoreni sukob Rusije za Zapadom, sastanci s ruskim predsjednikom mogu samo još čvršće da zatvore vrata za investicije iz EU ili SAD.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je “moćnim” svoj nedavni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a orden koji je tom prilikom dobio od šefa ruske države nazvao je jednim od najdražih u životu.
Dodik je, pun impresija, između ostalog poručio i da bi se sa Putinom, kada bi imao priliku, sastajao svakih sedam dana. Iako se s ruskim predsjednikom ne sastaje baš svake sedmice, samo u posljednje dvije godine, otkako traje rat u Ukrajini, Dodik je kod Putina dolazio četiri puta. Hroničari su zabilježili i to da je od 2014. godine aktuelni predsjednik Republike Srpske imao čak deset sastanaka s ruskim predsjednikom. Gotovo po pravilu ti sastanci su, slučajno ili ne, održavani u izbornim godinama.
Osim što su vizite kod Putina “moćne” po Dodikovom doživljaju, a prilikom posljednje posjete krunisane i ličnim odlikovanjem za predsjednika Srpske, nijedan od tih sastanaka nije donio konkretne rezultate po pitanju eventualne privredne saradnje, ruskih investicija u domaću ekonomiju, a čak su i ranije obećavani krediti iz Rusije ostali mrtvo slovo na papiru.
Naime, još prilikom svog prvog sastanka s Putinom 2014. godine i tadašnjeg povratka iz Rusije, Milorad Dodik slavodobitno je poručio da iz Moskve stiže finansijska injekcija budžetu Republike Srpske u iznosu od 70 miliona evra “malog” kredita, te “velikog” od 700 miliona evra.
“Naš zahtjev bio je da grejs period bude dvije do tri godine, kamatna stopa dva do tri odsto. To su naši zahtjevi. Rok otplate 10 do 15 godina”, govorio je tada Dodik.
Međutim, od “malog” i “velikog” ni nakon 10 godina nema ništa, a umjesto novca iz Rusije jedino stižu poruke političke podrške Miloradu Dodiku i aktuelnoj vlasti u Srpskoj.
Istovremeno, EU je uvela tihe sankcije Republici Srpskoj koje se, prvenstveno, ogledaju u otkazivanju ranije dogovorenih projekata, poput onih koje je trebalo da finansira Njemačka i koji su vrijedni nekoliko stotina miliona maraka.
Kao alternativne izvore investiranja Dodik je najavljivao aranžmane vrijedne više od 100 miliona evra iz Mađarske, dok je umjesto “mrskih Švaba” prognozirao “ulijetanje” Kineza i drugih “međunarodnih prijatelja” u ambiciozne biznis-projekte u Srpskoj. Međutim, za sada se sve svelo na doniranje traktora iz Mađarske i najavljene kupovine desetak ekoloških autobusa iz Bjelorusije.
Koliko su Republika Srpska i njeni građani imali koristi od Dodikovih sastanaka s Putinom pitali smo za mišljenje bivšeg karijernog diplomatu i člana Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Srećka Đukića.
Prema njegovim riječima, u političkom smislu lider SNSD je nesumnjivo profitirao kod biračkog tijela u Republici Srpskoj koje je proruski orijentisano. S druge strane, sastanci s Putinom za građane Srpske, ističe Đukić, nisu donijeli bilo kakvu korist.
“Naprotiv, u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji, kada traje otvoreni sukob Rusije za Zapadom, sastanci s ruskim predsjednikom mogu samo još čvršće da zatvore vrata za investicije iz EU ili SAD. S druge strane, zbog sankcija kojima je izložena, Rusija je zabavljena sama sobom i nigdje ništa ne ulaže”, kaže Đukić za Gerilu.
Što se tiče političke podrške iz Moskve, koju je Dodik posebno istakao nakon posljednjeg sastanka s Putinom, Đukić ne vjeruje da i od toga Srpska može da ima konkretne vajde.
“Jedno je davati verbalnu podršku, a potpuno drugo je nešto konkretno uraditi. Dovoljno je pogledati geografsku kartu i vidjeti u kakvom se okruženju Republika Srpska nalazi. Ne znam kako bi Rusi mogli da priskoče u pomoć ako, ne daj Bože, nešto zatreba”, ističe Đukić.
Inače, pored Rusije, Dodik je na svojevrsnoj turneji u kojoj je upisao i posjetu Bjelorusiji i Crnoj Gori, a prema ranijim najavama, u planu je i odlazak u Tursku.
Foto naslovna: Gerila
Izvor: gerila.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
