Jugoslovenska Džeki Kenedi život završila u bijedi i pod ključem: Od prve drugarice i špijunke, do državne udovice (Foto)

Jugoslovenska Džeki Kenedi život završila u bijedi i pod ključem: Od prve drugarice i špijunke, do državne udovice (Foto)

Od komunističke Pepeljuge i prve dame Jugoslavije, preko suvladarke, do špijunke i žene koja je tri decenije provela u izolaciji - bez osnovnih ljudskih prava.

Sve to bila je Jovanka Broz.

Udovica nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita imala je životni put koji prevazilazi maštu holivudskih scenarista.

Nekadašnji državni rukovodioci sumnjali su da ona hoće da izvrši državni udar, a pojedini su je optuživali i da je psihički nestabilna i paraonična. Poslednje tri godine Titovog života bila je rastavljena od njega, ali ne i razvedena.

"Ne postoji osoba u koju je više učitano od Jovanke. Ona je kao tabula raza i svako je sebi dao za pravo da o njoj govori", opisuje istoričarka Ivana Pantelić, autorka obimne monografije „Uspon i pad prve drugarice Jugoslavije: Jovanka Broz i srpska javnost 1952-2013".

"Ona je bila simbol Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i pojavno i vizuelno.

"Modom i stilom predstavljala je taj jugoslovenski socijalizam, koji nije bio ni zapadni kapitalizam, ali ni komunizam istočnog tipa", kaže za BBC na srpskom ova istraživačica Instituta za savremenu istoriju.

Ministar u tadašnjoj tehničkoj Vladi Srbije Rasim Ljajić, koji ju je kao visoki državni funkcioner upoznao 2006. godine, ovako je u izjavi za BBC na srpskom opisao Jovanku Broz: „Ona je bila jedna živa inteligencija i nevjerovatna bistrina sa skoro nemogućom memorijom, toliko se detalja sjećala da je bilo fascinantno slušati".

"Njena sudbina je ono što i danas intrigira. Bila je zvijezda ondašnje Jugoslavije, (…) a pripisivali su joj vrlo nečasne uloge", kaže Ognjen Karanović, istoričar i stručni saradnik Matice srpske.

Foto: Profimedia

Djevojka sa sela

Jovanka Budisavljević, Srpkinja iz sela Pećane, rođena je na prostoru današnje Hrvatske 7. decembra 1924. godine. Po babi je dobile ime koje znači "blagodet od boga".

Porodica Budisavljević bila je vrlo ugledna u Lici, a rođak joj je bio i naučnik Nikola Tesla.

Partizanima se pridružila sa 17 godina i otišla da se bori protiv nacističkog okupatora. Tokom rata je dva puta ranjavana, a preležala je i tifus. Tada je izgubila oca i dva brata, a mlađe sestre su završile u sirotištu.

Titova treća žena postala je 1952. godine.

Po završetku Drugog svjetskog rata 1946. prekomandovana je u Maršalat - kabinet Josipa Broza, i kasnije postaje Titova lična sekretarica.

Pedesetpetogodišnji lider se u to vrijeme oporavljao od gubitka emotivne partnerke Davorjanke Paunović, koja je sahranjena u dvorištu Bijelog dvora.

Zbog prepoznatljivog nasmijanog lica i šarma kojim je plijenila, širom zemlje i svijeta zvali su je "jugoosmjehom".

Foto: Profimedia/Tito i Jovanka Broz

Milovan Đilas o 22-godišnjoj Jovanki, kada je upoznala Tita

Jovanka je bila upadljive ljepote. Ali ljepote zdrave, rasne, srpske - crna kosa, bijela put.

Bez koketnosti, ali ne i bez ženstvenosti - ženstvenosti prigušene, poput kaluđerica ili seljanki koje su se obrekle mužu i djeci(…).

Tada je bila vitka, veoma vitka, s opasačem i u utegnutoj uniformi.

I tada, pod naherenom "titovkom", isticala se njena bujna, a svilasta kosa - nikad nisam vidio tako raskošno lijepu kosu.

I krupne tamne oči, nad preplanulim, blago rumenim licem - oči iz kojih su izbijali strpljenje, pažnja i odanost.

Đilas je bio jedan od najbližih Titovih saradnika tokom rata i u posljeratnim godinama, ali i prvi disident nekadašnje Jugoslavije.

"Nema ništa čudno u tome da službe odaberu nekog provjerenog da bude u blizini lidera. Ipak, niko nije mogao Tita da natjera da bude sa Jovankom, tu se rodila ljubav", kaže Ognjen Karanović.

Foto: Profimedia/Jovanka Broz i Josip Broz Tito

Bajkoviti period

Godine 1952. postaje Brozova treća supruga, ali i prva "prva dama" u modernom shvatanju tog pojma.

"Tito jeste bio bonvivan (čovjek koji voli život i uživa u njemu), ali je politički bio vrlo oprezna ličnost. Za njega je vlast bila najveća strast, a tek onda žena, djeca i porodica", ističe Karanović.

U knjizi Žarka Jokanovića "Moj život, moja istina" takozvana prva drugarica kaže da je Tita prvi put vidjela kroz prozor 1942. godine, a opisujući skladan život sa suprugom navodi da joj je svako jutro kuvao kafu.

Tada kreće bajkoviti dio Jovankinog puta, kada obilazi svijet i upoznaje gotovo sve svjetske lidere, kraljeve i kraljice.

"Bila je veoma vrijedna i predana u svim ulogama koje je odabrala i koje su joj dodijeljene. A našla se u vrlo kompleksnoj situaciji, jer nikad nije bila dio političke elite i oni je nisu prihvatali", objašnjava Ivana Pantelić.

Sa Titom je dosta putovala i upoznala gotovo sve svjetske lidere i kraljeve druge polovine 20. veka

Pritom, ona je bila mlađa od predratnih partizanki i nije nikako mogla biti jedna od njih, navodi istoričarka.

"To je do kraja tužno. Žene Jugoslavije su je obožavale, a nisu je prihvatale žene koje su je okruživale. To joj je bila velika frustracija", ističe Pantelić.

Maliciozno su, dodaje, govorili da je "Tito vodio kod (tadašnjeg jugoslovenskog ambasadora) Vladimira Velebita u Rim da je nauči etikeciji".

"Ona je bila djevojka sa sela, ali ni oni koji su joj to zamjerali nisu bili aristokratija", ističe Pantelić.

Foto: Wikipedia/Jovanka Broz

Prva drugarica i Titov „bodigard"

Ipak, ne može se smatrati da je bila bez uticaja.

Svjedočila je da je njena ideja bilo formiranje pokreta Nesvrstanih, koji je predstavljao protivtežu blokovskom svijetu tokom Hladnog rata.

Njena dužnost je između ostalog bila da bude "poslednji prsten Titove odbrane. To znamo i iz njenog svjedočenja, trebalo je da ga zaštiti ako svi ostali zakažu i zato je uvijek nosila pištolj sa sobom u ličnim stvarima. U Americi joj je slučajno ispao iz torbice, što su primijetili ljudi iz administracije predsjednika Ričarda Niksona", ističe Karanović.

Jovankin položaj dodatno je otežavalo što nije imala formalno obrazovanje.

Upisala je studije svjetske književnosti, ali nikada nije diplomirala.

"To je njoj uvijek predstavljalo teret i na neki način oduzimalo legitimitet. Možda je baš zbog toga nekad bila nemilosrdna prema osoblju, ali gostima je ostala u najljepšem sjećanju", ističe Pantelić.

U protokol je uvrstila elemente vizantijskog carskog i britanskog kraljevskog protokola, dodaje istoričarka.

"Znam pouzdano da su je mnogi doživljavali drugačije i žalili se na nju, ali ja govorim samo o svom ličnom iskustvu, prema meni je uvijek bila ne samo učtiva nego čak i naglašeno ljubazna.

"Predstavljala me je kao `književnika, koji je pristao da nam pomogne`, nikada kao osoblje plaćeno da joj bude na usluzi", svjedočio je Titov i Jovankin dugogodišnji prevodilac Ivan Ivanji u tekstu za Vreme.

Monografija Ivane Pantelić je, inače, prvi i vrlo rijedak primjerak naučnog rada posvećenog Jovanki Broz.

Istoriografija se njom malo bavila.

"Teško ju je rekonstruisati jer nije imala javnu funkciju, a zapisi posebno iz sedamdesetih godina o njoj su na granici da pređu u tabloidno", navodi istoričarka.

U tom dijelu citira slovenačkog istoričara Jožu Pirjevca koji Jovanku Broz u knjizi "Tito i drugovi" naziva "jugoslovenskom Ksantipom".

Ksantipa je bila supruga antičkog filozofa Sokrata i simbol je svadljive žene.

Jovanku su 1975. faktički uhapsili i iz Igala sproveli u Beograd, gde je osnovana posebna političko-ljekarska komisija koja je trebalo da provjeri njeno duševno stanje.

"Burna ispitivanja završena su uz konstataciju da Jovanka nije upletena ni u kakvu zavjeru, da je samo paranoična i da bi za Tita bilo najbolje da se s njom rastane.

To nije učinio, nego se s njom ponovo pomirio i čak joj dopustio da se osveti 'neprijateljima`", navodi Pirjevec.

Foto: Profimedia/Jovanka Broz i Josip Broz Tito

Hapšenje i izolacija

Ipak, u godinama koje su uslijedile ona je iz Užičke 15 u kojoj je živjela sa Titom preseljena u kuću u Bulevar mira, takođe na Dedinju.

Održano je gotovo 50 sjednica državnog rukovodstva kojima je ona bila jedina tačka dnevnog reda.

"To je bila klasična borba za vlast", ističe Karanović.

Izolacija je bila takva da joj nisu dozvolili ni da obiđe Tita u Ljubljani kad je bio bolestan i operisan.

Jovanka Broz je govorila da je "kriva bez krivice i osuđena bez suda".

"Zato što sam znala više od svih tih špijuna zajedno ko je Titu bio odan, a ko nije. Ko je odavno radio protiv njega i protiv Jugoslavije", rekla je Jovanka Broz 2010. za Politiku.

Kada je Tito umro 1980. neko vrijeme provela je u kućnom pritvoru.

"Osporavano joj je čak i pravo da prisustvuje sahrani, ali je Indira Gandi uslovila svoj dolazak njenim, pa su pristali", kaže Karanović.

U narednim decenijama živjela je usamljeno i rijetko je davala intervjue.

"I otkada su me te noći u spavaćici i pod oružjem izbacili iz Užičke 15, ja sam od tada u izolaciji, tretirana kao kriminalac, a dugo godina bez oružane pratnje nisam mogla ni nos da promolim iz dvorišta kuće", rekla je Broz u knjizi Žarka Jokanovića "Moj život, moja istina".

Godinama se spekulisalo da je pisala memoare koji bi mogli da diskredituju nekog od državnih rukovodilaca.

Prijetili su joj ubistvom, ali i da će ubiti njene sestre.

"Sve haljine i bunde koje su joj ostale u kući našla je poslije nekog vremena rasparane po šavovima, jer su sumnjali da se tu kriju mikrofilmovi i neki podaci", ističe Pantelić.

Kao glavnog krivca za takav rasplet označila je tadašnjeg šefa tajnih službi Staneta Dolanca, za kog je u knjizi tvrdila da je "njemački špijun" i da je bio dio Hitler-jugenda - nacističke omladine.

Dolanc je, pak, naredio da ona bude stalno pod nadzorom službi bezbjednosti.

"Pune 42 godine, od 1971. do kraja života, 20. oktobra 2013. bila je pod potpunim nadzorom tajnih službi, po čemu je vjerovatno apsolutni svjetski rekorder", pisao je novinar i publicista Dragan Bisenić u Danasu.

Bisenić je intervjuisao Jovanku Broz u više navrata od 2010. do 2013. godine.

Izolacija Jovanke Broz nije bila samo temeljna, dodaje on, nego i ponižavajuća.

"Kuća u Bulevaru mira 75 u kojoj je živjela bila je ruina koja je prokišnjavala. Prijatelji koji su je zvali telefonom, nisu mogli da je dobiju, a pisma koja su pisali, nikada nisu stizala", istakao je Bisenić.

Foto: Fonet/Jovanka Broz

Borba sa dna

"To je bila stravična sudbina, ali mnogo više mi se dopada, ako tako mogu da kažem, Jovanka Broz poslije 1980. godine. Našla se na dnu, ali odlučuje da se javno i dosljedno bori za ono što joj pripada", ocjenjuje istoričarka Ivana Pantelić.

Dosljedno je pisala saopštenja i zahtijevala da se riješi pitanje Titove imovine.

Živjela je samo od državne apanaže, iako je imala dva osnova za penziju - kao Titova udovica i potpukovnik Jugoslovenske narodne armije.

Do kraja života nije je dočekala.

Raspadom Jugoslavije tokom devedesetih ostala je i bez države.

Gotovo 30 godina bila je BEZ PASOŠA, LIČNE KARTE I ZDRAVSTVENE KNJIŽICE!!!

"To je bila velika sramota da se bilo koja zemlja na taj način ophodi prema nekome. Ipak, to je pokazalo da i kad se zemlja raspala nisu nestale obaveštajne službe sa kojima je ona imala problem", kaže istoričar Karanović.

Foto: Beta/Jovanka Broz

Kuća bez grijanja

Bivši član Savjeta ministara Državne zajednica Srbije i Crne Gore Rasim Ljajić kod Jovanke Broz bio je prvi put 2006. i tada je kuću u kojoj se nalazila zatekao u katastrofalnom stanju.

"Kad sam otišao sjećam se bio je februar mjesec imao sam utisak da je obukla sve što je imala na sebi, toliko je bilo hladno. Mislim da je bilo -11 stepeni napolju, a nigdje u kući nije bilo grijanja.

"Kuća je bila oronula, zastarjela, bukvalno nemogući uslovi za život. Nisam mogao da vjerujem da neko može tu da živi", izjavio je Ljajić za BBC na srpskom.

Kuća u kojoj je živjela Jovanka Broz nedavno je renovirana i u nju bi trebalo po najavama da se uskoro useli premijerka Vlade Srbije Ana Brnabić.

Iako se u medijima pominje kao "Jovankina vila", Titova udovica je nikad nije smatrala svojom već državnom imovinom.

Najprije se posvetio tome da joj uvedu grijanje, bar u dnevnoj i spavaćoj sobi, a 2009. godine dobila je i lična dokumenta.

Relativno često ju je obilazio i izgradili su odnos povjerenja.

Jednom joj je u posjetu doveo Svetka Kovača, tadašnjeg šefa Vojno-bezbjednosne agencije, da je uvjeri da službe više nisu protiv nje.

"Svetko se sjetio kad je kao stažista ili vojnik bio u Herceg Novom da su u posjeti bili Tito i Jovanka i ona odjednom kaže `da, to je bilo 16. avgusta te i te godine`.

"Mi smo se pogledali, nismo mogli da vjerujemo, mislio sam da je skrivena kamera, svih detalja se sjećala", opisuje Ljajić.

Nagovarao ju je da napiše memoare, ali nije u potpunosti uspio. Zvali su je i domaći i strani mediji da govori, nudili novac, ali nije željela.

Zajedno sa Ljajićem u posjeti joj je bila i bivša zamjenica američkog ambasadora u Beogradu Dženifer Braš.

Braš se bavila istorijom Jugoslavije i molila ga je, kaže, da je povede kod Jovanke jer ona nije primala nikog osim njega i koga on povede.

Ostali su dva sata u razgovoru i Amerikanka je bila impresionirana, dodaje Ljajić.

"Poslije je Vikiliks objavio sve što smo pričali, iako je bio privatni razgovor", kroz osmjeh svjedoči ministar.

Dva mjeseca pred smrt provela je na bolničkom liječenju.

Ispunjena joj je posljednja želja da bude sahranjena pored Tita u Kući cvijeća.

"Jovanka Broz je bila živi svjedok istorije, niko nije bio na izvoru kao ona. Sve drugo su interpretacije, a ona je bila učesnik dešavanja", zaključuje Ljajić.

Foto: Profimedia/Jovanka Broz

Jugoslovenska Džeki Kenedi

Američka medijska kuća, Asošiejted pres (AP) u vrijeme kada je sklopljen brak između nje i Josipa Broza objavila je anketu prema kojoj je Jovanku Broz, pored egipatske faraonke Nefertiti i Merilin Monro, svrstala među tri najljepše žene u istoriji svijeta, navodi se u monografiji Ivane Pantelić.

I u drugoj deceniji 21. vijeka Jovanka Broz je inspirisala kreatore da prave revije inspirisane njenim oblačenjem i neizostavnom punđom, po kojoj je bila prepoznatljiva.

Pojedini su je nazivali „jugoslovenskom Grejs Keli i Žaklinom Onazis.

Modnim stilom prve drugarice SFRJ, bavila se antropološkinja Danijela Velimirović, citira istoričarka.

"Iako nije lako utvrditi ko su zapravo bile osobe koje su kreirale i osmišljavale imidž Jovanke Broz, sasvim je izvjesno da je ona većinom nosila kreacije jugoslovenske modne industrije, kao i one izrađene u malim, privatnim modnim ateljeima, i na taj način popularizovala zemlju", navodi Pantelić.

Foto naslovna: Profimedia
Izvor: BBC/Stil.kurir.rs/Infomedia Balkan

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter