Jad Vašem: Sporni članak o Jasenovcu ide na ruku onima koji bi da umanje ubistva (Video)

Izraelski Memorijalni centar "Jad Vašemʼʼ ocijenio je da članak "Ovo sramotno ismijavanje holokausta mora odmah da prestane" u "Džeruzalem postu" samo ide na ruku onima koji bi htjeli da umanje masovna ubistva, prvenstveno Srba i Jevreja, od kolaboracionističkog ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu.

U zvaničnom saopštenju „Jad Vašema“, ističe se da se u tom članku Davida Goldmana „navodi broj ljudi ubijenih u logoru u Jasenovcu koji nije samo besmislen, već i ide na ruku onima koji bi htjeli da umanje masovna ubistva, prvenstveno Srba i Jevreja, od kolaboracionističkog hrvatskog ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu“.

„Broj ljudi koje su ustaše ubile u Jasenovcu i dalje je predmet naučnih istraživanja i rasprava, ali uglednim naučnicima je jasno da je on višestruko veći od apsurdno niske brojke od 4.500 koju navodi Goldman, a mnogo puta manje od bruto preuveličanog broja od više od 800.000 stradalih o čemu se u doba komunizma naširoko govorilo i koje je nedavno podržao Gideon Grajf“, kaže se u saopštenju.

„Jad Vašem“ takođe ističe da je u vrijeme kada je „distorzija holokausta poprimila masovne razmjere u javnom diskursu“ nužno obezbijediti da činjenice i sadržaji objavljeni u medijima budu što je moguće tačniji i zasnovani na pouzdanim istorijskim izvorima.

„Zanemarivanje ove osnovne odgovornosti ide na ruku onima koji pokušavaju da namjerno pogrešno interpretiraju istorijski izvore“, zaključuje se u saopštenju izraelskog instituta za proučavanje holokausta, koje je potpisao Roben Rozen.

Izvor: fonet.rs/rs.n1info.com/Infomedia Balkan

Preživjeli iz Jasenovca: Poznato je i nama i svijetu da je to bio logor za ubijanje

Danas se obilježava 80 godina od uspostavljanja sistema koncentracionog logora Jasenovac koji je funkcionisao u okvirima Nezavisne Države Hrvatske. Milinko Čekić za televiziju N1 govori kako je dospio u taj logorski kompleks i kako ga je izbavila poznata humanitarka Diana Budisavljević.

On podsjeća da je na današnji dan, 25. avgusta 1941. godine, u hrvatskim novinama objavljeno da su došli ljudi koji prave barake radi isušivanja močvare u okolini onoga što će postati logor Jasenovac.

“U stvari, bili su to prvi logoraši i njihova uloga je bila da pripreme barake, ograde logor i tako dalje”, govori Čekić.

On je kao dijete živio u regionu Kozare kada su, kako kaže, njemačke, ustaške, mađarske i četničke snage riješile da očiste taj kraj.

Često su pravljene diverzije na prugu, a Njemačka je izvozila rudu iz rudnika Ljubija, pa im je to „ometalo posao“, objašnjava.

“Onda su riješili da čitav taj kraj bukvalno isele. Rješenje je bilo da se svo stanovništvo strpa u logore, a da jedan dio pobiju. Na Kozari je 3.500 partizana – naših očeva, braće i sestara – branilo zbijeg. Međutim, protiv snage od 45.000 dobro naoružanih vojnika, nisu mogli da urade ništa i mi smo zarobljeni i otjerani u logor“, govori Čekić.

Objašnjava da je bio u dječijem logoru u Sisku kada ga je 1942. godine izbavila Dijana Budisavljević, humanitarka koja je spasavala djecu iz ustaških logora.

“Ona je došla sa svojih stotinjak saradnika i preuzeli su nas iz logora Sisak i odveli u Zagreb. Tu su nas okupali, nahranili čime su imali. Jedan broj su smjestili u prihvatilišta radi liječenja. Nažalost u tim prihvatilištima djeca mlađa od tri godine nisu preživjela“, kazao je Čekić.

Dodaje da je jedan broj djece dat domaćinima po selima u okolini Zagreba i da su mnoga od te djece usvojena.

Odbacuje relativizacije i umanjivanja strahota Jasenovca.

“Poznato je i svjetskoj i našoj javnosti da je to bio logor za ubijanje“, kaže on.

U okviru obelježavanja godišnjice Jasenovca Muzej genocida u Narodnoj biblioteci organizje skup “Kada prošlost progovori – Jasenovac, osamdeset godina kasnije”.

Predviđeno je da se okupljenima obrati istoričar Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida, a zatim će biti organizovana debata u kojoj će učestvovati i trojica preživjelih logoraša.

Događaju prisustvuje više od 20 preživjelih iz logora smrti. U životu je još oko 360 ljudi koji su uspjeli da prežive zatočeništvo u Jasenovcu.

Izvor: rs.n1info.com/Infomedia Balkan

Logoraši svjedočili o užasima Jasenovca, različiti podaci o broju žrtava

Na današnji dan prije tačno osamdeset godina u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uspostavljen je Sistem koncentracionog logora smrti Jasenovac. U naredne tri godine u tom logoru sistemski je sprovođen genocid nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima. Muzej žrtava genocida okupio je neke od preživjelih logoraša na skupu "Kada prošlost progovori".

Ove bake i djede bili su djeca 1941. i 42. kada su sa roditeljima ili sami poslati u Jasenovac, kako su im rekli, radni logor. Milinko Čekić u logor je doveden sa šest godina u julu 1942.

„Bio sam u zbjegu na Kozari u kome je bilo oko 80 hiljada ljudi. Kada su njemačke, ustaške, mađarske, pa i četničke snage riješile da taj naš kraj likvidiraju. Smetale su im diverzije koje su se dešavale, jer su Nijemci izvozili rudu iz rudnika Ljubija i to im je smetalo. Riješili su da čitav taj kraj isele. Odlučili su da cijelo stanovništvo strpaju u logore, a da jedan dio pobiju“, priča Milinko Čekić.

Svako od njih imao je sreće da ostane živ, a sreća tada šestogodišnjeg djeteta Milinka Čekića zvala se Diana Budisavljević.

„Ja sam tada bio u dječijem logoru u Sisku. Ona je došla sa svojim saradnicima i preuzeli su nas iz logora u Sisku i odveli u Zagreb, tu su nas okupali, nahranili i obukli čime su imali. Odveli su nas u prihvatilišta na oporavak. Na žalost djeca mlađa od tri godine nisu preživjela, a jedan broj je dat po okolnim selima Zagreba, domaćinima. Mnoga od te djece su usvojena i danas žive kao Hrvati“, dodaje Čekić.

Istoričar Dejan Ristić, koji je i na čelu Muzeja žrtava genocida, kaže da autentična svjedočenja žrtava imaju najveću vrijednost, za razliku od često neargumentovane rasprave o broju žrtava, u kojoj se broj stradalih u Jasenovcu stalno ili strahovito umanjuje ili značajno preuveličava.

„To mjesto, to stratište se smatra najmonstruoznijim u čitavoj Evropi tokom Drugog svjetskog rata, zbog samog karaktera sistema logora smrti i zbog odnosa prema zatočenicima, brutalnim odnosima i bestijalnim načinima mučenja zatvorenika. Ne smijemo da dozvolimo da svjesno ili nesvjesno obesmislimo našu žrtvu, tako što ćemo učitavati nešto što ta žrtva nije sadržala“, navodi Ristić.

Prema Jugoslovenskoj državnoj komisiji iz 1946. broj žrtava u Jasenovcu bio je oko 600 hiljada, dok je u knjizi „Bespuća povijesne zbiljnosti“ Franjo Tuđman tvrdio da je ubijeno oko 40 hiljada Srba, 30 hiljada Jevreja i oko 10 hiljada Hrvata. Beogradski muzej žrtava genocida ima spisak od 82.022 imena ubijenih.

Piše: Petar Gajić
Izvor: rs.n1info.com/Infomedia Balkan

Ristić o spornom tekstu o Jasenovcu: Naručen je, vuče ka desničarima u Hrvatskoj

Tekst "Ova sramotna zloupotreba Holokausta mora odmah da prestane" o ustaškom logoru Jasenovac, u "Džeruzalem postu", uklonjen je zahvaljujući brzoj reakciji Muzeja žrtava genocida, saopšteno je iz te institucije. Direktor muzeja, istoričar Dejan Ristić, rekao je za N1 da je taj tekst naručen iz našeg neposrednog okruženja i namjerno plasiran uoči godišnjice osnivanja logora Jasenovac.

Kako kaže, tekst je potpisao David Goldman, koji, prema njihovim saznanjima nije stvarna ličnost.

„Tekst je revizionistički, pun je falsifikata, nekih najbrutalnijih, piše da je stradalo 2500-4500 ljudi, a da Srbija svjesno manipuliše Holokaustom kako bi povećavala broj stradalih u Drugom svjetskom ratu“, objašnjava Ristić.

Na pitanje ko je naručio takav tekst, Ristić je rekao da sve vuče ka desničarskim krugovima u Hrvatskoj, okupljenim oko revizionističkih udurženja, koji forsiraju nepostojeću teoriju o trostrukom logoru Jasenovac.

„To je provokacija koja je trebalo da nas uznemiri i izazove nestabilnost u regionu, posebno u srpsko-hrvatskim odnosima uoči godišnjice osnivanja Jasenovca. Jedna svjesno plasirana bomba koja ne sadrži činjenice, već hoće da uznemiri javnost. Mi smo zbog čitalaca i ugleda lista reagovali vrlo taksativno i pobijali tvrdnje tog navodnog Goldmana. Stupio sam u kontakt s urednikom lista, izrazio protest i tražio da se objavi stručna reakcija, bazirana na istorijskim činjenicama. Mi smo pripremili tekst i poslali ga“, dodaje.

Direktor muzeja pojašnjava da Jasenovac nije bio radni logor, već da je u pitanju najmonstruozniji logor smrti na čitavoj teritoriji okupirane Evrope, u kome Njemačka nije imala ulogu.

„Po broju žrtava to je najveći logor smrti u koji nacisti faktički nisu nikada ušli, nije bio pod nacističkom ingerencijom, več isključivo pod ingerencijom NDH i to je glavna specifičnost po kojoj se sistem koncentracionih logora izdvaja u odnosu na druge. Dok su nacisti u brojnim drugim logorima koristili industrijski način ubijanja, kako bi spriječili fizički kontakt, ustaše su koristile manuelni način ubijanja. Zato je Jasenovac specifičan i teško ga je i gotovo nemoguće porediti sa drugim logorima smrti“, rekao je Ristić.

On smatra da svijet nije u dovoljnoj mjeri upoznat sa onim šta se dešavalo u Jasenovcu.

„Treba znati da je u međunarodnoj naučnoj javnosti Jasenovac odavno verifikovan. Ono što je važno je da je ovaj tekst izazvao ogroman revolt u naučnoj javnosti i svima nama dao podršku da kao muzej reagujemo oštro i odlučno. Kada je naučna zajednica u pitanju tu dileme nema. Kada je običan svijet u pitanju, pred nama je puno posla kako bismo upoznali svijet šta se dešavalo u Jasenovcu“.

Ristić dodaje i da se Hrvatska teško nosi s bremenom Jasenovca.

„Ukoliko mislite na zvaničnu političku scenu, ima svega i svačega. Sa strane države koja hoće da bude ozbiljna, suočavanje s prošlošću je ljekovito. U naučnoj zajednici nema dilema kada je u pitanju Jasenovac, istoričari imaju odličnu saradnju. Kada su u pitanju crkva i političari, ima ekstrema koji negiraju, umanjuju broj žrtava, minimiziraju mnogo toga“, objasnio je Ristić.

Foto naslovna: N1
Video: N1/youtube.com
Izvor: rs.n1info.com/Infomedia Balkan

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter