Izbori u BiH su najorganizovaniji kriminal - Dodik se s pravom sprda sa Tužilaštvom BiH (Foto)

Mi smo orvelovsko društvo - najgori su najbolji, tvrdi Perić. Branko Perić, sudija Suda Bosne i Hercegovine, za Oslobođenje govori o pravosuđu BiH, Sky aplikaciji i kažnjavanju države umjesto kriminalaca.

U IZVJEŠTAJU EVROPSKE KOMISIJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU PIŠE DA U NAREDNOJ GODINI VSTVBIH TREBA DOSLJEDNO PRIMJENJIVATI PRAKSE IMENOVANJA ZASNOVANE NA STRUČNOSTI, PRI ČEMU KRITERIJ KOJI SE ODNOSI NA NACIONALNU PRIPADNOST NEĆE IMATI PREVAGU. KOLIKO SMO DALEKO OD TOGA DA KVALITET I STRUČNOST KANDIDATA KONAČNO BUDU KRITERIJ BROJ JEDAN?

- Mi smo društvo bez moralne osnove, sve što je fundamentalna osnova zdravog društva, kod nas nije primjenjivo.

Pokazalo se da nacionalna zakonodavstva nisu pripremljena za obračun sa sofisticiranim oblicima organizovanog kriminala

Vidjeli smo to na primjeru nezavisnog regulatora pravosudnog sistema. Imali smo najbolju zakonsku osnovu da izgradimo najbolji i najnezavisniji, a stvorili smo najgori i najneprofesionalniji. U izboru nosilaca pravosudnih funkcija nacionalnost i spol su postali odlučujući kriterij za izbor. Kad tome dodamo lobiranja, nepotizam, korupciju i politički uticaj, vidimo da su izbori profesionalna farsa. Ovakva praksa traje deceniju. Konačan rezultat negativne selekcije pravosudnih kadrova je sve veći broj nekompetentnih i nedostojnih u pravosudnom sistemu. To obeshrabruje mlade i talentovane pravnike ili ih uvodi u prostor korupcije. Nema izgleda da se takva praksa promijeni.

NAJGORI SU NAJBOLJI

Ti nekompetentni i nemoralni po prirodi svoje karakterologije i agresivnosti brzo napreduju prema vrhu pravosudne piramide i preuzimaju ključne upravljačke pravosudne funkcije. Mi smo orvelovsko društvo - najgori su najbolji! Evropska komisija to zna i vidi, ali ih to mnogo ne brine. Oni i postoje zbog nesposobnih i najgorih u politici i u institucijama.

TUŽITELJICA TUŽILAŠTVA BIH DIANA KAJMAKOVIĆ, DO JUČER ZAMJENICA GLAVNOG TUŽIOCA, SUSPENDOVANA JE TEK MJESEC NAKON ŠTO JE UVRŠTENA NA CRNU LISTU SAD-A, A NA KONAČNU ODLUKU ĆEMO JOŠ ČEKATI. MORA LI NAŠE PRAVOSUĐE BITI BRŽE U OVAKVIM SITUACIJAMA I DA LI SE UOPĆE U STANJU IZBORITI SA KORUPCIJOM U VLASTITIM REDOVIMA?

- Nedopustiva je sporost sa kojom se postupa u predmetima disciplinskog procesuiranja nosilaca pravosudnih funkcija. Ljudi se suspenduju i ostaju izvan pravosuđa po godinu, a primaju platu kao da rade.

VSTV pravi rang-liste, a onda bira 34. sa liste. Kakav je onda smisao rangiranja po znanju i vještinama?

Nije problem što primaju punu platu, ali je problem što su procedure utvrđivanja disciplinske odgovornosti takve da se njima kažnjavaju država i društvo, a ne počinilac disciplinskog prestupa. Odsustvo suspendovanog tužioca Tužilaštva BiH na godišnjem nivou košta državu više od 50 hiljada KM. Ako bi se plaćao tužilac koji treba da radi posao suspendovanog tužioca, to je još 50 hiljada KM. Stvari su još gore kada su u pitanju krivični postupci protiv sudija i tužilaca. Jedan tužilac je suspendovan zbog krivične optužbe već šest godina i još se ne zna do kada će postupak trajati. Jedan sudija je proveo na suspenziji isto toliko, da bi na kraju bio pravosnažno oslobođen. To je suprotno razumu i ravno idiotizmu. Sudije i tužioci su dužni da sami doprinose efikasnim postupcima, jer je njihova društvena misija da se utvrdi istina i ostvari pravda.

Foto: Perić - Glavni krivac smo mi

SMATRATE DA UVOĐENJE SANKCIJA NOSIOCIMA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA NIJE RJEŠENJE. ŠTA JESTE I MISLITE LI DA JE KAJMAKOVIĆ TEK PRVA NA LISTI ONIH KOJE SU SAD PREPOZNALE KAO SARADNIKA KRIMINALNIH GRUPA?
- Treba tragati za novim rješenjima. Postojeći model je anahron, sumoran i besmislen. Imamo 20 godina relevantne prakse. Treba analizirati slučajeve i vidjeti kakve su štete i kakve koristi od dugotrajnih suspenzija i disciplinskih i krivičnih postupaka. Život se ubrzava, a pravosuđe usporava. To je apsurd. Rješenja postoje, ali ne postoji razgovor o problemima. Iz Evropske komisije dolaze inicijative i projekti koji ne vide naše suštinske probleme. Vidjeli smo da se većina tih projekata nije uspješno realizovala ili da od njih nije bilo nikakve koristi. Za loše stanje u našem pravosuđu odgovornost snosi i EK. Projekti bez rezultata su promašeni projekti. Ali, glavni krivac smo mi, jer nismo sposobni da rješavamo svoje probleme. Čekanje da probleme riješi birokratija iz Bruxellesa je put u još veću katastrofu.

POLITIČKI OLOŠ

UZ SVE NAVODE I DOKAZE O BROJNIM MALVERZACIJAMA TOKOM IZBORNE NOĆI, CIKBIH JE ODLUČIO DA PONAVLJANJA IZBORA NE BUDE, TE POKUŠAO ODGOVORNOST PREBACITI NA SUD BIH. JE LI CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA TIME DOKAZALA DA JE JOŠ JEDNA OD ZAROBLJENIH INSTITUCIJA OVE DRŽAVE?

- Ne mogu da komentarišem odluke CIK-a. Mogu da kao građanin kažem da su se izbori pretvorili u najorganizovaniji politički kriminal. Njihov smisao je potpuno izgubljen i sve manje ljudi će izlaziti na izbore. Pravosuđe je i ovaj put propustilo da preventivno djeluje planiranjem istraga i primjenom posebnih istražnih radnji. U samoj izbornoj kampanji vršene su zloupotrebe javnih sredstava u izborne svrhe od vladajućih političkih struktura. To su bili školski primjeri zloupotreba koje je trebalo odmah procesuirati i počiniocima izreći mjere zabrane političkog djelovanja. Nema drugog načina da se politička scena očisti od političkog ološa i organizovanog kriminala. Građanima se mora omogućiti da učestvuju u zakonitom i fer izbornom procesu.

Razgovarala: Dženisa Zukančić
Izvor: oslobodjenje.ba

Perić: Dodik se s pravom sprda sa Tužilaštvom BiH

Ne vidim da se nešto ozbiljno planira i radi, smatra Perić

Novi glavni tužilac naše zemlje Milanko Kajganić najavio je do kraja godine optužnice u velikim predmetima kakvi su Sky i Bosnalijek. Međutim, slični predmeti koji su ranije gromoglasno najavljivani uglavnom su potpali pod politički uticaj.

Svoje viđenje o tome kakva sudbina može zadesiti slučajeve Sky i Bosnalijek u razgovoru za Oslobođenje daje sudija Suda BiH Branko Perić.

- I do sada su najavljivane spektakularne istrage i optužnice, od kojih na kraju nije ostalo ništa za pamćenje i dobru praksu. Naveli ste slučaj Bosnalijeka. Dodajte tome slučaj Dodikove vile ili slučaj ikone. Nakon deset godina Tužilaštvo traži nekakve podatke od Srbije.

Dodik se s pravom sprda sa Tužilaštvom BiH. To je nerad za koji neko treba odgovarati. Na takvim predmetima se vide snaga institucije, ozbiljno upravljanje i efikasan rad. Ne vidim da se nešto ozbiljno planira i radi. Tužilaštva još ne donose planove procesuiranja najozbiljnijeg kriminala, nego rješavaju priliv u kome se nalaze i fabrikovani slučajevi.

Sad su pravosudna top-tema Skay i Anom aplikacije. Korisnici se hapse i pritvaraju, a niko nije siguran kako će se slučajevi tretirati u sudskoj praksi, s obzirom na okvire nacionalnog zakonodavstva. Čak bi se moglo reći da smo u izvjesnoj mjeri sputani proklamacijama o ljudskim pravima i da smo sami sebi procesnim zakonima postavili nepremostive prepreke. Čini mi se da je nužna hitna izmjena krivičnih procesnih procedura. Slučaj aplikacija otvara i neka druga, mnogo važnija pitanja.

Kako je bilo moguće da ozbiljne i organizovane države legalizuju kriptovane komunikacije kada je svakom građaninu jasno da će one prvenstveno biti sredstvo u rukama organizovnog kriminala? Države su dozvolile nešto što ih potpuno ruši kao sistem vladavine prava. Da li smo mi kao civilizacija ušli u fazu kolektivnog ludila?, pita sudija Perić.

Cijeli razgovor sa Brankom Perićem možete pročitati u printanom izdanju Oslobođenja.

Razgovarala: Dženisa Zukančić
Izvor: oslobodjenje.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter