Islamski emirat Afganistan je jedina država islamskog svijeta koja nema pisani ustav, ni kodifikovani ni nekodifikovani

U narednom periodu Infomedia Balkan će u više nastavaka objaviti  tekstove prof. dr Milana Blagojevića koji će, u kratkim analizama, prikazati osnove državno-političkog uređenja svake države članice Ujedinjenih nacija. Redoslijed tekstova prati englesku verziju spiska tih država sa portala Ujedinjenih nacija.

Afganistan

Zvaničan naziv ove države je Islamski emirat Afganistan, koji je uspostavljen 2021. godine nakon što je 30. avgusta te godine okončana okupacija od strane SAD. Inače, Afganistan je kao država član Ujedinjenih nacija od 19.11.1946. godine.
Islamski emirat Afganistan je jedina država islamskog svijeta koja nema pisani ustav, ni kodifikovani ni nekodifikovani. U nedostatku pisanog ustava, o organizaciji i funkcionisanju vlasti u Afganistanu može se govoriti na osnovu onoga što su talibani uspostavili u praksi.  

Afganistan je pod vladavinom talibana ustrojen kao unitarna i strogo centralizovana država teokratskog oblika vladavine, koncentrisane u rukama vrhovnog vođe (emira) i njegovih klerikalnih savjetnika, za koje se upotrebljava kolektivni pojam i termin 'vođstvo'. Iako je, kako ćemo vidjeti, sva državna vlast koncentrisana u rukama vrhovnog vođe, osnov za postojanje njegovih savjetnika nalazi se u Kuranu koji je najvažniji izvor vršenja pravne i političke vlasti u Afganistanu. Naime, Kuran u suri 42, ajet 38. propisuje obavezu savjetovanja u obavljanju javnih poslova, što je učinjeno na sledeći način (kurziv u citatu M. B.):

„I one koji se odazovu Gospodaru svom i obave salat – a posao njihov je (predmet) savjetovanja među njima – i od onog čime smo ih opskrbili udjeljuju.“

Istu obavezu Kuran propisuje i u suri 3, ajet 159, sledećim riječima (kurziv u citatu M. B.):

„Pa – zbog milosti Alahove blag si prema njima. A da si bio grub, osorna srca, sigurno bi se rasuli oko tebe. Zato im oprosti i moli oprost i savjetuj se s njima u poslu.“

Ovi propisi iz Kurana su osnov za postojanje parlamenata u islamskom svijetu, tzv. svijetu islamskog konstitucionalizma. Međutim, kako u Islamskom emiratu Afganistana ne postoji parlament, to je ova kuranska obaveza savjetovanja u obavljanju javnih poslova ispunjena tako što vrhovni vođa Afganistana (emir) ima svoje savjetnike.

Cijeli sistem vladanja i organizacije države u Afganistanu je autokratski i zasnovan je na šerijatskom pravu.

Šef države je vrhovni vođa (emir) u čijim rukama je koncentrisana sva vlast, kako ona na državnom nivou, tako i vlast u lokalnim zajednicama. Vrhovni vođa je u tom svojstvu i vrhovni komandant oružanih snaga i vrhovni vjerski vođa Afganistana. U tom svojstvu on imenuje i razrješava i sve članove Savjeta ministara (vlade) Afganistana, nosioce pravosudnih funkcija, članove generalštaba, kao i zvaničnike pokrajinskih organa vlasti. 

Ovu funkciju emir obavlja doživotno, a na nju ga imenuje (i sa iste ga može smijeniti) Nacionalno vijeće uleme koje je najviša vjerska vlast u Afganistanu. Nacionalno vijeće uleme je odgovorno da sve politike izvršne vlasti budu u skladu sa šerijatskim pravom i može poništiti bilo koju odluku vlade Afganistana.
Vrhovni vođa Afganistana odobrava ili stavlja veto na nacrte bilo kojeg zakona usvojenog u formi nacrta u kabinetu ministara, nakon što je svaki takav nacrt prethodno provjeren od strane  Ministarstva pravde i prekontrolisan od strane posebnog komiteta za kontrolu njegove usklađenosti sa šerijatskim pravom. Vrhovni vođa se u obavljanju svoje funkcije savjetuje sa savjetodavnim vijećem, koje čine 4-6 članova.

Pored vrhovnog vođe postoji i institucija njegovog zamjenika, koji je zamjenik šefa države. Imenuje ga vrhovni vođa na neodređeno vrijeme, sa zadatkom da ga zamjenjuje kada vrhovni vođa nije sposoban ili iz drugih razloga nije u mogućnosti da obavlja svoju funkciju. 
Pored vrhovnog vođe i njegovog zamjenika postoji i Savjet ministara (vlada) Afganistana. Čine je premijer, zamjenik premijera i ministri. Sve njih imenuje (na neodređeni period) i razrješava vrhovni vođa (emir) Afganistana.

Trenutno, Savjet ministara ima 26 ministarstava odgovornih, svako u svom djelokrugu, za pripremu nacrta zakona koji, kako je već rečeno, zatim prolaze pregled u Ministarstvu pravde i provjeru od strane posebnog komiteta radi kontrole njihove usklađenosti sa šerijatskim pravom. Nakon toga, zakoni u formi nacrta dolaze vrhovnom vođi koji ih donosi kao zakone ili može staviti veto na njih. Ministarstva u Savjetu ministara su odgovorna i za izvršavanje i primjenu zakona i drugih propisa, kao i za stanje u odgovarajućoj oblasti iz svog resora. Iako je Savjet ministara rukovođen od strane premijera, ipak su ta institucija i svaki od njenih članova odgovorni, a time i potčinjeni vrhovnom vođi (emiru) Afganistana.

Pravosuđe u Afganistanu čine Vrhovni sud Afganistana, Apelacioni sud, prvostepeni sudovi (organizovani na nivoima okruga), Vojni sud, vojni sudovi u određenim zonama i pokrajinski vojni sudovi. Vojni sudovi su nadležni za sve predmete, odnosno pitanja koja se odnose na osoblje Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova i Generalni obavještajno-bezbjednosni direktorat. Sve sudije imenuje i razrješava vrhovni vođa.

U Afganistanu ne postoji politička autonomija, a ni lokalna samouprava onako kako je mi shvatamo ovdje kod nas, kao slobodni i autonomno, u granicama zakona, uređeni demokratski oblik organizovanja i okupljanja stanovništva u lokalnim zajednicama, pomoću kojeg to stanovništvo, neposredno ili putem svojih neposredno izabranih predstavnika, preduzima aktivnosti radi pravnog uređivanja i rješavanja zajedničkih potreba i problema te zadovoljavanja zajedničkih interesa na nivou lokalnih zajednica. Umjesto toga, postoje pokrajinski guverneri i pokrajinska vijeća uleme, koje imenuje i smjenjuje vrhovni vođa Afganistana.

Pokrajinska vijeća uleme nadgledaju pokrajinskog guvernera i administrativnu službu na pokrajinskom nivou, daju savjete pokrajinskim vladama (čije članove imenuje vrhovni vođa) te ukidaju svaku lokalnu politiku ili propis koji je suprotan islamu. Pokrajinska vijeća uleme imaju od 15 do 24 člana, imenovana iz reda vjerske uleme i plemenskih vođa. Administracija u pokrajinama se nalazi pod pokrajinskim vijećem uleme, ali pokrajinski guverner ima nadležnost da nadgleda rad te administracije. Na nivou pokrajina postoje odgovarajuća pokrajinska odjeljenja (departmani) koji obavljaju svakodnevne lokalne upravne poslove i službu. Ovi departmani su pokrajinske organizacione jedinice odgovarajućeg ministarstva u Savjetu ministara Afganistana. Međutim, i rukovodioce tih departmana imenuje vrhovni vođa Afganistana. 

S obzirom na činjenicu da vrhovni vođa Afganistana imenuje i razrješava lokalna vijeća uleme, pokrajinske guvernere i rukovodioce lokalnih upravnih departmana, jasno je da mu je time omogućena sva vlast i na lokalnom nivou. Sve to današnji Afganistan čini krajnje autoritarnom i strogo centralizovanom državom, vjerovatno najcentralizovanijom na svijetu.

Za Infomedia Balkan
Dr Milan Blagojević, ugledni univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, bivši član Senata Republike Srpske i pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, što je prvi takav slučaj u BiH pravosuđu.

Foto naslovna: Ilustracija
Izvor: www.infomediabalkan.com

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter