Iskorištavaju naše njegovateljice u Njemačkoj

Iskorištavaju naše njegovateljice u Njemačkoj

Stotine hiljada njegovateljica iz istočne Evrope njeguju njemačke seniore u njihovim kućama. One stoje na raspolaganju 24 sata na dan, ali plaća ih se samo za nekoliko sati na dan. Dobrina D. iz Bugarske sad na sudu traži pravdu.

Kuvanje, pranje suđa, čišćenje kuhinje. Donošenje lijekova, kupovina, peglanje veša. Pratnja starice kad ide ljekaru, kad ide na kafu, pravljenje društva starici naveče kod kuće.

Njegovateljica Dobrina D. je u Njemačkoj imala pune ruke posla. A njezin radni dan nije prestajao ni kad bi starici rekla "laku noć". Često je ova Bugarka morala noću više puta ustajati, mijenjati starici pelene ili dodati još neke lijekove, piše Deutsche Welle. Devedesetšestogodišnjoj njemačkoj starici Dobrina D. je stajala danonoćno na raspolaganju. Jer, stanovala je kod nje u stanu. "Morala sam biti na raspolaganju 24 sata na dan. Nisam imala slobodnih dana niti vremena za sebe", kaže Dobrina D.

U međuvremenu se ova 69-godišnja žena vratila u Bugarsku. Ali, sjećanje na 2015. godinu kad je u Berlinu njegovala jednu staricu i dalje je muči. "Moja firma me prevarila", kaže ova Bugarka.

Prema radnom ugovoru s bugarskom posredničkom agencijom Dobrina D. je trebala raditi samo šest sati na dan. Za toliko rada je i plaćana 950 evra mjesečno neto. I ona je tužila svoga poslodavca njemačkom sudu koji je presudio u njezinu korist. Poslodavac joj mora platiti još 42.000 evra. Taj iznos odgovara dežurstvu 24 sata na dan koje mora isto tako biti plaćeno minimalnom satnicom – tako je odlučio Sud za radne sporove u Berlinu. Bugarska agencija je podnijela žalbu na presudu, a postupak drugostupenog suda je počeo 16. juna. Dobrina D. je dobila platu za samo nekoliko sati, mada je radila praktično 24 sata dnevno.

Justina Oblacevic iz Njemačkog saveza sindikata (DGB) s velikom napetošću očekuje presudu. Ova Poljakinja koja živi u Berlinu već četiri godine savjetuje ljude iz istočne Evrope, naročito žene, koje njeguju oko 300.000 njemačkih seniora u njihovim kućama ili stanovima. Priče o slučajevima kao što je ovaj Dobrine D. ona sluša svakog dana. "Veseli nas jako da se konačno neko usudio podnijeti tužbu", kaže Justina.

Ima puno razloga zašto se to događa tek sada, iako već godinama ima takvih pritužbi. Njegovateljice ostaju samo kratko vrijeme u Njemačkoj, potpuno zauzete obvezama njege, slabo govore njemački i ne znaju svoja prava, kaže ona. Mnoge se boje otkaza. Priča se da one koje se bune budu stavljene na neku vrstu "crne liste" i da nikad više ne budu angažovane, a to je poznato svima koji se bave tim poslom. Njemački savez sindikata i Justina Oblacevic podržavaju Dobrinu D. na sudu. Nadaju se da će i druge njegovateljice slijediti primjer Dobrine D.

Model s njegovateljicama iz inostranstvu koristi razlike u visini plata unutar Evropske unije i mogućnost zapošljavanja odaslanih (ili detaširanih) radnika. To praktično funkcioniše ovako: jedna recimo poljska njegovateljica sklopi ugovor s poljskom posredničkom agencijom, a njemačka porodica sklopi ugovor s njemačkom agencijom. Te dvije agencije onda sklope međusobno ugovor. Poljska njegovateljica dolazi na jedan do tri mjeseca u Njemačku. Nakon odbijanja provizija ona prosječno zarađuje oko 1.300 evra mjesečno neto.

Justyna Oblacevic smatra da na tom modelu profitiraju posredničke agencije. "One snose najmanji rizik i imaju veliku fleksibilnost. A negativne posljedice snose njegovateljice koje su onda u njemačkim domaćinstvima zaposlene kao prividno samostalne djelatnice." Jer, iza četiri zida u njemačkim kućanstvima nestaju granice između radnog vremena, dežurstva i slobodnog vremena.

Više žena je u razgovorima za DW ispričalo da imaju problema ako zatraže slobodno vrijeme. Ako dođe do konflikta one su u slabijoj poziciji. Često onda u vrlo kratkom vremenu moraju tražiti novi posao.

Njemačka ne može bez njegovatelja iz istočne Evrope

Brojne posredničke agencije već u svom imenu imaju ideju njegovanja 24 sata na dan, kao primjer. Time se sugeriše očekivanje danonoćne njege. Ali, te agencije odbacuju krivicu za izrabljivanje njegovateljica. Frederik Zebom iz Saveza za kućnu njegu objašnjava: "Postoji jaka konkurencija, a klijenti nažalost očekuju tu formulaciju s brojem 24 u imenu."

Oblacevic i Zebom se u jednom slažu - njemačka država je dugo izbjegavala pozabaviti se pitanjem kućne njege. A akutna potreba za njegovateljima otežava prebacivanje na alternative, kao što je ambulantna njega.

Nijemci ne mogu bez angažovanja njegovatelja iz istočne Evrope za njegu starijih osoba, kaže Frederi. "Drukčije jednostavno ne ide", kaže on i napominje da velika većina njegovateljica ionako radi bez ugovora i da nisu zaštićene.

Justina duboko uzdiše kad kaže: "Ako ova presuda ne promijeni ništa u uvjetima rada u toj branši, onda ne znam što će se dogoditi."

Dobrina D. sudski proces prati kod kuće u Nesebaru na bugarskoj crnomorskoj obali. Ona je optimistična. "Želim svojim koleginicama i svim drugima pokazati da pored obveza imamo i prava, koja bismo trebali braniti", kaže ona. Novcem koji naknadno dobije namjerava svojoj unučadi omogućiti bolje obrazovanje. "Oni ne bi trebali crnčiti na Zapadu kao loše plaćena radna snaga", kaže Dobrina.

Izvor: nezavisne.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks