Incko traži zabranu putovanja Dodiku u zemlje UN-a


Incko traži zabranu putovanja Dodiku u zemlje UN-a

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko smatra da bi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik do majskog zasjedanja Savjeta bezbijednosti UN trebalo da bude suočen sa zabranom putovanja u sve zemlje Evropske unije, kao i sve zemlje UN-a, ako u međuvremenu ne preimenuje naziv Studentskog doma na Palama, koji nosi ime haškog osuđenika Radovana Karadžića.

Navodeći da je već u Savjetu bezbijednosti UN-a izvještavao o veličanju ratnih zločinaca, Inzko je kazao da je 11. jula ove godine u Srebrenici, u kojoj je ubijeno osam hiljada Bošnjaka, pozvao Dodika da ukloni ploču sa posvetom Karadžiću ili preimenuje naziv studentskog doma, u kome žive i odrastaju buduće generacije.

"Kao što je njemački ministar spoljnih poslova rekao - u civilizovanoj Evropi nema mjesta za one koji veličaju ratne zločince. Nema mjesta za one koji ne dijele evropske vrijednosti", istakao je Inzko pred Savjetom bezbijednosti UN-a, objavljeno je na zvaničnoj stranici OHR-a.

On je dodao da, poput zakona o zabrani negiranja Holokausta, treba donijeti zakon o zabrani negiranja genocida.

Inzko je naveo da je veoma zabrinjavajuće da 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma neki političari u BiH još ignorišu osnovne evropske vrijednosti. "Nirnberški sud, formiran prije 75 godina, Evropi je vratio osjećaj šta je ispravno, a šta pogrešno i imao je ljekovito dejstvo na neke zemlje, uključujući i moju domovinu Austriju", rekao je on.

Prema njegovim riječima, Nirnberška suđenja identifikovala su pojedinačne počinioce najstrašnijih zločina u Drugom svjetskom ratu, uključujući i najstrašnije zločine počinjene tokom Holokausta, i zauvijek osudila nacističke ratne zločince, svrstavši ih na pogrešnu stranu istorije. "Slično se pokušalo uraditi i putem Haškog tribunala, koga je osnovalo upravo ovo tijelo 1993. godine. Međutim, neki bh. političari nisu razumeli historijsku lekciju iz Nirnberga i nisu uopšte shvatili smisao Haškog tribunala i njegovog rada. Za ratne zločine nema kolektivne krivice – ne postoje loši narodi, postoji samo individualna odgovornost", kazao je visoki predstavnik u BiH.

Prema njegovim riječima, najveća lekcija je da oni koji ignorišu ili pokušavaju ponovo ispisati istoriju, umjesto da prihvate istinu, neće imati stabilnu i prosperitetnu budućnost. Incko je dodao da je najnoviji primjer veličanja ratnih zločinaca zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika od 16. septembra 2020. godine da Predsjedništvo BiH minutom tišine oda poštu i izrazi "poštovanje" osuđenom ratnom zločincu Momčilu Krajišniku, koji je preminuo prethodnog dana. "Taj isti političar, Dodik je na Palama, u blizini Sarajeva, prije nekog vremena otvorio studentski dom u čast osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, kojeg je Haški tribunal osudio na kaznu doživotnog zatvor", istakao je Inzko.

Na sličan način, naglasio je, prije nekoliko godina, Dario Kordić, koji je odslužio zatvorsku kaznu od 12 godina zbog počinjenih ratnih zločina, poslije puštanja iz zatvora, dočekan srdačnom dobrodošlicom, u organizaciji jedne političke stranke, a u jednoj katoličkoj crkvi za njega je održana misa zahvalnica. "To je neprihvatljivo", naveo je visoki predstavnik u BiH pred Savjetom bezbijednosti UN-a.

Izvor: beta.rs/Infomedia Balkan

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks