Hrvatska pokazuje da je daleko od uzora: Divljački napad na Srbe i relativizacija ustaštva razotkrivaju sve
Incident koji se u ponedjeljak 4. novembra dogodio u Splitu, kada je grupa od pedesetak muškaraca u crnim majicama i fantomkama upala na otvaranje Dana srpske kulture, još jednom je razgolitio lice Hrvatske koja se već godinama pokušava prikazati kao evropsko, moderno i tolerantno društvo.
Upad na Blatinama, gdje su folklornu večer organizirali članovi Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", samo je novi u nizu nacionalističkih ispada koji potvrđuju da je hrvatsko društvo duboko zatrovano ideologijom netrpeljivosti i historijskog revizionizma.
Prema svjedočenjima, grupa napadača uzvikivala je "Za dom spremni" i tražila da kulturno-umjetničko društvo iz Novog Sada napusti prostorije. Riječ je bila o manifestaciji namijenjenoj lokalnoj srpskoj zajednici, događaju gotovo dječijeg karaktera, bez ikakve političke konotacije. No, to nije spriječilo huligane da prekinu program, istjeraju prisutne i zastraše učesnike.
Predsjednik SKD "Prosvjeta", Nikola Vukobratović, u izjavi za N1 kazao je da su napadnuti bili prisiljeni doslovno pregovarati o izlasku iz prostorija, "kao taoci". Policija, koja se pojavila tek nakon incidenta, nije spriječila napad, a organizatori su izrazili šok zbog činjenice da niko od nadležnih nije znao da se okuplja tolika grupa maskiranih muškaraca.
Atmosfera straha koja postaje normalizirana
Ovaj incident, nažalost, nije izolovan slučaj. Napadi na Srbe, na pravoslavne objekte, ili javno skandiranje fašističkih parola postali su učestali u Hrvatskoj, zemlji koja, paradoksalno, drugima dijeli lekcije o "evropskim vrijednostima" i "civilizacijskim standardima". Vukobratović je ispravno primijetio da ovakvi događaji ne bi bili mogući "da društvena atmosfera nije pripremljena za to".
Ta atmosfera stvara se godinama, kroz medije, sport, politiku i pop-kulturu, u kojoj se nacionalizam maskira kao domoljublje, a ustaški pozdrav pokušava "rehabilitirati" kao dio domovinskog identiteta.
Dok se na splitskim ulicama uzvikuje "Za dom spremni", u hrvatskom Saboru taj isti pozdrav izgovaraju zastupnici krajnje desnice. Poslanici poput Mire Bulja, Damira Biloglava i Igora Peternela ne kriju ponos kad javno ponavljaju ustaški pozdrav, i to u najvišem zakonodavnom tijelu države. Uprkos jasnom stavu Ustavnog suda da je riječ o ustaškom pozdravu suprotnom Ustavu, sankcija gotovo da nema.
Zabrinjavajuće je da se takvi ispadi više i ne doživljavaju kao skandali, već kao dio političke svakodnevnice. Hrvatsko društvo, čini se, otupjelo je na govor mržnje i nacionalističke ispade, dok država pokazuje zapanjujuću toleranciju prema njima.
Simboli "domoljubnog fašizma"
Kultura i zabava već dugo su oružje u rukama ekstremne desnice. Marko Perković Thompson, pjevač koji otvoreno veliča ustaški pozdrav i NDH, i dalje puni stadione i okuplja stotine hiljada ljudi. Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, na kojem se okupilo više od pola miliona ljudi, bio je više od muzičkog događaja, to je bio ritual nacionalističkog jedinstva.
U pjesmama koje pozivaju na osvetu, rat i "čisto hrvatstvo", Thompson je godinama uspješno spojio religijski narativ s ratnim mitovima, pretvorivši fašistički simbolizam u profitabilni "patriotski" brend. Još je indikativnije to što ga političari i sportisti redovno promovišu, dajući mu legitimitet u javnom prostoru.
U isto vrijeme, Hrvatska s moralne visine drži lekcije Bosni i Hercegovini o ekstremizmu i evropskim vrijednostima. A upravo je BiH, sa svim svojim manama, jedini istinski bastion antifašizma na Balkanu.
Reakcije hrvatskih vlasti na incident u Splitu bile su, očekivano, mlake. Premijer Andrej Plenković oglasio se tek nakon javnog pritiska, dok je njegova vlada još jednom pokazala nesposobnost da jasno i nedvosmisleno osudi fašističko nasilje.
SDP je u saopćenju optužio Plenkovića da je "kukavica koja zatvara oči pred radikalizmom", podsjećajući da je cijelo ljeto ignorisao rastući val ekstremizma, od imenovanja Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva, do tolerisanja fašističkih pokliča na javnim manifestacijama.
"Dogodio se Benkovac, dogodio se Šibenik, sada Split, i svima je, osim Plenkoviću, jasno gdje to vodi: u mrak i progone", poručili su iz SDP-a, dodajući da Hrvatska "tone u moralni mrak".
Vladajući su osudili napad, ali bez konkretnog poziva na odgovornost. Sve se svodi na deklarativne izjave o "toleranciji i zajedništvu", dok se stvarni problemi, institucionalna pasivnost, policijska neefikasnost i politička relativizacija, guraju pod tepih.
Kad se država pravi slijepa
Incident na Blatinama nije samo napad na Srbe, to je napad na samu ideju pluralizma, kulturnog dijaloga i evropskog identiteta. Kada maskirani huligani mogu nesmetano upadati u gradske prostorije, dok policija reaguje tek kad sve završi, jasno je da sistem ne funkcioniše.
Štaviše, pojedini visoki državni zvaničnici sami doprinose atmosferi revizionizma. Državna sekretarka u Ministarstvu obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić nedavno je objavila fotografiju na kojoj s grupom maloljetnika pozira uz HOS-ovu zastavu s natpisom "Za dom spremni". Umjesto izvinjenja, poručila je da je riječ o "znakovlju iz Domovinskog rata" i "izrazu poštovanja prema braniteljima".
Ni iz Vlade, ni iz Ministarstva nije stigla nikakva reakcija. Niko nije razriješen dužnosti, niko nije pozvan na odgovornost.
Dok evropski partneri u Briselu očekuju da Hrvatska, kao članica EU, bude primjer demokratije i tolerancije, realnost na terenu pokazuje sasvim suprotno. Zemlja u kojoj se fašistički pozdrav skandira na stadionima, u parlamentu i na koncertima, u kojoj se manjine plaše za sigurnost i u kojoj država sistematski relativizira zločinačku prošlost, teško može biti uzor bilo kome.
Hrvatska je u posljednjim godinama sve više zarobljenik vlastite mitologije, one u kojoj su ustaški simboli "dio tradicije", a svaki pokušaj suočavanja s prošlošću proglašava se "napadom na Domovinski rat".
I dok iz Zagreba dolaze poruke o "radikalizmu" i "nestabilnosti" u Bosni i Hercegovini, činjenice pokazuju da je upravo Hrvatska zemlja u kojoj se fašizam tiho normalizira, a manjine postaju mete.
Incident u Splitu samo je simptom tog dubljeg, opasnog procesa, procesa u kojem je mržnja postala društveno prihvatljiva, a odgovornost svedena na saopćenja bez posljedica.
Ako Hrvatska zaista želi biti evropska država, mora početi od osnovnog, od suočavanja s vlastitom prošlošću i raskida sa fašističkim simbolima koji su, pod krinkom domoljublja, već odavno prešli granicu civiliziranog društva. Dok god se to ne dogodi, svaka lekcija o "evropskim vrijednostima" koju Zagreb upućuje drugima ostat će, prazna i licemjerna.
Piše: B. H.
Izvor: klix.ba
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
