Gdje su nestale desetine miliona maraka? Kako se pljačka budžetski novac preko softvera?
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužio je Savjet ministara BiH da u roku od 30 dana dostavi detaljnu informaciju o 25 institucija koje nisu bile uspješne u implementaciji softverskih rješenja, a ako je suditi po dnevnom redu predstojeće sjednice Savjeta ministara BiH, to će biti i urađeno, a nakon čega će biti jasnije gdje su "bačene" desetine miliona KM.
Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH uslijedio je nakon rasprave o reviziji učinka na temu "Uvođenje softverskih rješenja", a koja je pokazala da su institucije BiH u proteklih deset godina na softvere potrošile oko 100 miliona KM, ali da više od polovina njih nije u funkciji.
"Četrdeset četiri institucije su provodile implementaciju softverskih rješenja, a njih 25 nije bilo uspješno u toj implementaciji", zaključili su revizori.
Recimo, NCTS informativni sistem za provoz, odnosno omogućavanje "carine bez papira", a u koji je uloženo 13 miliona KM, samo je djelimično u funkciji.
"Posljedica nekorištenja NCTS za privrednike je veći broj zadržavanja na granicama koji prosječno iznosi 10 do 15 sati, a mogao bi biti smanjen najmanje za 30 odsto", naveli su revizori.
Slično je i sa većinom ostalih informacionih sistema, pa tako npr. informacioni sistem za upravljanje prostornim podacima (GIZ) koji je rađen za potrebe Centralne izborne komisije uopšte ne funkcioniše. Sistem je plaćen 300.000 KM i planirano je da sa radom krene 2013. godine.
Međutim, tek nakon četiri godine započelo se sa implementacijom, ali na kraju taj sistem ne funkcioniše jer nisu osigurani potrebni podaci.
Revizori su naveli da ova softverska i hardverska infrastruktura zastarijeva, što može dovesti do neiskoristivosti i stvaranje dodatnih troškova.
Takođe, Informacioni sistem za praćenje bolesti životinja (ADNAOMIS) i Identifikacioni sistem za identifikaciju i nadzor kretanja životinja (AIMCS), koji su pod kontrolom Kancelarije za veterinarstvo BiH, praktično ne rade. Ova dva sistema trebalo bi da budu povezana, međutim sistem za praćenje bolesti životinja uopšte ne radi, dok ovaj drugi radi samo djelimično. Za ova dva sistema potrošeno je 1,8 miliona KM.
Nedostatak propisa, opreme i podataka za funkcionisanje softverskih rješenja, ljudskih resursa, finansijskih sredstava, optimizacija poslovnih procesa, slabosti u dizajniranju softverskih rješenja i izradi projektnog zadatka, samo su od nekih problema koje su uvidjeli revizori, a zbog kojih većina sistema ne funkcioniše iako su plaćeni milione KM.
"Ovdje se ne radi o jednom milionu, što sam vidio iz nalaza revizije, ovdje se radi o više miliona prevare u BiH", rekao je Darko Babalj, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
On je tokom rasprave u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekao da, koliko shvata, neko je nabavio softvere, "oprao pare i uzeo milione".
"Pozivam Tužilaštvo BiH, SIPA, Obavještajno-bezbjednosnu agenciju i razne agencije, MUP-ove, SUP-ove u Federaciji BiH i Republici Srpskoj da uzmu nalaz revizije", istakao je Babalj.
Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužio Savjet ministara da dostavi detaljnu informaciju, o tome će se raspravljati sutra na sjednici Savjeta ministara BiH.
Informacija Savjeta ministara BiH koja treba da bude urađena u roku od 30 dana trebaće da sadrži detaljnu informaciju o 25 institucija koje nisu bile uspješne, odnosno naziv institucije, opis softvera, godinu nabavke softvera, naziv ugovorenog organa od kojeg je nabavljen softver, razloge zašto softver nije implementiran, vrijednost softvera i cijenu plaćenog ugovornog organa.
Piše: Uroš Vukić
Foto naslovna: Ilustracija
Izvor: nezavisne.com
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
